U poslednjih nekoliko godina velikom brzinom se ruše brojni klimatski rekordi. Najnoviji rekord je to što je april 2016. bio najtopliji za 137 godina merenja temperature, kao i 12 uzastopni najtopliji mesec, čime smo dobili najtopliju godinu u istoriji merenja.
Stručnjaci pridaju veliko značenje tome što je baš svaki mesec u proteklih godinu dana bio najtopliji do sada. Da je samo neki mesec u pitanju onda se ne bi moglo sa sigurnošću govoriti o klimatskim promenama, ali pošto imamo kontinuirano povećanje temperature, situacija se ne može oceniti kao baš sjajna.
Još manje sjajan je intenzitet rasta temperature – Gevin Šmit, ispred NASA-inog Godard instituta za svemirska proučavanja, misli da će 2016. biti najtoplija godina do sada, odnosno da će se nastaviti sa obaranjem rekorda. Ako je Šmit u pravu to će biti treća uzastopna najtoplija godina u istoriji merenja.
A da će 2016. biti najtoplija do sada misle NASA, NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration), kao i Japanska meteorološka agencija. Dosadašnja iskustva pokazuju da se toplota ne distribuira svuda podjednako te da je najekstremniji porast temperature zabeležen na Arktiku gde se led ubrzano topi i dostiže minimalne nivoe. Tako da će i ubuduće ovaj deo planete verovatno biti najpogođeniji rastom temperature.
Među uzrocima ove pojave je svakako fenomen EL Ninjo, koji bi uskoro trbalo da oslabi, ali nikako ne treba zaboraviti ni uticaj tanjenja ozonskog omotača odnosno globalno zagrevanje.
Iz ovog razloga su sve češći i zvučniji apeli na čovečanstvo da uradi bar ono što je u njegovoj moći kako bi usporilo zagrevanje planete. Nedavno smo mogli čuti i izvođenje „Elegije za Arktik“ slavnog italijanskog kompozitora i pijaniste Ludovika Einaudija, koji je tamo, u ledenom okruženju, odsvirao ovu numeru, dok su se oko njega glečeri cepali i dok su njihovi delovi padali u vodu. Jezivo, ali veoma poučno.