Kamatne stope Evropske centralne banke imaju prostora za dalji pad kako se inflacija smanjuje, rekao je član odbora ECB Pjero Čipolone, upozoravajući da bi trgovinski rat američke administracije sa Kinom mogao imati štetan uticaj na 20 članova zone evra.
ECB je smanjila kamate pet puta od juna, pošto je zabrinutost za privredni rast počela da nadmašuje brige o inflaciji, a investitori očekuju još najmanje tri smanjenja stopa ove godine u pokušaju da podstaknu ekonomiju koja se bori da se oporavi od skoro dve godine stagnacije.
„Svi se slažemo da još ima prostora za smanjenje kamata“, rekao je Čipolone u intervjuu Rojtersu. „Skoro smo na cilju..(i) još uvek smo na restriktivnoj teritoriji.“
Ali veće cene energenata i globalne trgovinske tenzije vuku ECB u različitim pravcima, tako da za sada nema smisla preduzimati bilo kakav konkretan potez, uključujući i dugo očekivano smanjenje kamata u martu, dodao je Čipolone.
Ipak, ekonomija evrozone se nije suštinski promenila od decembra, kada su projekcije ECB pretpostavljale četiri smanjenja stope u 2025. godini, uključujući umanjenje koje je već doneto jednoglasnom odlukom prošlog meseca.
„Ukupno razumevanje kuda idemo je tu, osnove se nisu promenile, tako da ne očekujem veliku promenu u pravcu“, rekao je Čipolone. „Ova konvergencija sa ciljem inflacije je koherentna sa opadajućom putanjom kamatne stope.“
Inflacija je porasla na 2,5 odsto prošlog meseca, ali ECB očekuje da bude ponovo 2 odsto ovog leta, nakon četiri godine iznad cilja.
Kineski rizik
Velika neizvesnost je američka trgovinska politika i to bi moglo snažno da pogodi Evropu, čak i pre bilo kakvih direktnih trgovinskih barijera u bloku, tvrdi Čipolone.
„Ono što me više brine je da li će se predsednik Tramp upusti u puni trgovinski rat sa Kinom“, dodao je Čipolone, najnoviji član odbora ECB. „Ovo je ozbiljnija pretnja jer Kina ima 35 odsto svetskog proizvodnog kapaciteta“.
SAD su ove nedelje uvele carine od 10 odsto na sav kineski uvoz, što je izazvalo uzvratne mere Pekinga.
Uskraćivanje pristupa SAD-u primoralo bi Kinu da pronađe druga tržišta i mogla bi da preorijentiše proizvode sa sniženim cenama na Evropu, ograničavajući rast i cene, rekao je Čipolone.
Model koje je sastavio Peterson institut za međunarodnu ekonomiju, istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu, zaključio je da, iako bi nametanje carina dovelo do toga da i same SAD pretrpe udarac u ekonomskom rastu, one bi pretrpele manje od svojih ciljeva na koje su sankcije usmerene.
Međutim, činilo se da Čipolone umanjuje uticaj potencijalnih tarifa usmerenih na Evropu.
On je rekao da bi kompanije mogle da apsorbuju neke od većih troškova žrtvovanjem profitne marže, dok bi neizbežno slabljenje evra u odnosu na američki dolar takođe ublažilo blok.
Trgovinski sukobi mogli bi da smanje ekonomski rast, ali ne dovoljno da izazovu recesiju, posebno zato što drugi delovi ekonomije pokazuju otpornost.
Čipolone je primetio da se tržište rada drži, potrošnja će se verovatno oporaviti, gradnja je jaka, smanjenje stope se prenosi na privredu, pa čak i industrija, koja je u recesiji u poslednje dve godine, pokazuje znake kretanja ka oporavku.
„Možda nećemo cvetati, ali uopšte ne očekujem recesiju“, rekao je on.
Čak i ako trgovinske tenzije prete da smanje inflaciju, drugi faktori, posebno troškovi energije, povukli su cene u drugom pravcu, tako da su rizici za izglede ostali uravnoteženi, čak i ako se neki kreatori politike plaše da bi ECB mogla da promaši svoj cilj.
Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay