Uprava za javni dug objavila je da je na današnjoj aukciji prodato 25,15 milijardi dinara desetoipogodišnjih dinarskih obveznica po stopi prinosa od 5,2 odsto i kuponskoj stopi od 5,25 odsto.
Iako je postignuta niža izvršna stopa, odnosno „cena“ ovih dužničkih hartija nego na januarskoj aukciji, upada u oči da je realizovano samo 36,63 odsto od ukupne ponuđene emisije vredne 68,66 milijardi dinara, dok je značajno smanjen i broj ponuda koje su pristigle na ovu u odnosu na aukciju održanu pre dva meseca.
Danas je reotvorena januarska emisije dugoročnih dinarskih obveznica ukupne vrednosti 180 milijardi dinara, a kupcima je na raspolaganju bilo ukupno 68,66 milijardi dinara državnog duga u tim hartijama od vrednosti – i to 8,66 milijardi „preostalih“ od januarske aukcije i još 60 milijardi dinara za koliko je emisija povećana u februaru.
Profesor Nikola Stakić sa Poslovnog fakulteta Univerziteta Singidunum za Nedeljnik.rs ocenjuje da država nema razloga da bude zadovoljna ishodom današnje aukcije.
„Prvi indikator donosiocima odluka treba da bude stopa realizacije – ona na današnjoj aukciji iznosi 36,63 odsto, dok je u januaru ona iznosila 92,78 odsto. Današnji rezultat realizacije jedan je od najlošijih i ukazuje na raskorak između onoga što država nudi i što tržište traži“, ukazuje Stakić.
Pojačana percepcija rizika
Drugi element na koji treba obratiti pažnju je da je u januaru bilo prihvaćeno 70 od 99 podnetih ponuda investitora, dok je ovoga puta stiglo 40 ponuda a prihvaćeno manje od pola – ukupno 19.
„Lošiji procenat realizacije i manji broj učesnika govori o pojačanoj percepciji rizika. Mislim da su ovoga puta društveno – političke okolnosti, gde postoje izraženije nestabilnosti, presudile kada je reč o rezultatima aukcije“, kaže Stakić za Nedeljnik.rs.
Naglašava da takav zaključak donosi i zato što u međuvremenu nije došlo do promena u najvažnijim elementima emisije, koja je početkom februara i povećana sa 120 na 180 milijardi dinara.
„Kuponska stopa od 5,25 odsto je veoma izdašna, ročnost je i dalje ista a rezultat je takav kakvom svedočimo“, kaže Stakić.
Treba, međutim, naglasiti da je na ovoj aukciji postignuta niža izvršna stopa nego u januaru, što znači da se – paradoksalno – država ovoga puta jeftinije zadužila nego pre dva meseca.
„To je jedina dobra vest za državu sa ove aukcije, ali i ona zahteva da se sagleda iz drugog ugla. Na samoj aukciji je najniža ponuđena stopa bila viša nego u januaru za 0,69 procentnih poena. To znači da je porastao minimum cene koji investitori traže za kupovinu našeg duga“, upozorava Stakić.
Manje ponude banaka nego u januaru
Naš sagovornik skreće pažnju i na strukturu investitora koji su učestvovali na današnjoj aukciji.
„U januaru je država prihvatila 26 ponuda od banaka, dok je danas privaćeno samo šest ponuda iz bankarskog sektora“, ističe Stakić.
Domaće banke su, inače, najveći kupci dinarskih obveznica, kod kojih je prošle godine bilo 60 odsto do tada emitovanih državnih dužničkih hartija u domaćoj valuti.
„Bankarski sektor je tradicionalno dominantan na aukcijama, a ovoga puta se pokazao značajan pad tražnje iz tog tabora. Ipak, banke su najkonzervativnije u percepciji rizika i inače pokazuju najveću averziju prema riziku“, zaključio je Stakić.
Uprava za javni dug je, inače, objavila da je, među 19 prihvaćenih od ukupno 40 pristiglih ponuda za kupovinu obveznica, danas bilo šest iz bankarskog sektora, 10 od „ostalih pravnih lica“ i tri ponude kastodi klijenata. U januaru je ove dugoročne dinarske obveznice kupilo i jedno fizičko lice, ali danas takvog kupca nije bilo.
Izvor: Nedeljnik.rs
Foto: Pixabay