Američki predsednik Donald Tramp uveo je carine od 10 odsto ostrvu Herd i ostrvima Mekdonald.
Reč je o australijskoj spoljašnjoj teritoriji smeštenoj u južnom delu Indijskog okeana, na oko dve trećine puta od Madagaskara do Antarktika.
Ostrva su jedno od najzabačenijih mesta na Zemlji i bez stalnih su stanovnika, ali su dom velikog broja pingvina, foka i morskih ptica. Prema podacima Svetske banke, Evropska unija već primenjuje carine prema ovim ostrvima.
Zašto ovaj potez nije apsurdan?
Iako ovaj potez na prvi pogled deluje apsurdno, uvođenje carina na nenastanjenu teritoriju nije nužno besmisleno s pravnog, političkog ili ekonomskog stajališta.
Carine se često uvode automatizmom na osnovu klasifikacije zemlje ili carinske regije, bez obzira da li ona fizički ima stanovništvo ili aktivnu trgovinsku razmenu. Ako SAD uvodi univerzalne carine prema svim stranim teritorijima, onda se izbegava izuzimanje manjih entiteta, piše Index.hr.
Iako teritorija nema stanovnike, njime upravlja Australija, a sama teritorija ima ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ).
Dodatno, regije bez carinskih barijera mogu u budućnosti postati uporište za ofšor proizvodnju. Neka firma može registrovati skladište i „tehnički“ od tamo izvoziti robu kako bi izbegla carine iz Australije ili Azije.
Herdovo ostrvo otkrio je 1853. godine Dž.Dž. Herd, dok je iste godine V. Mekdonald otkrio tri ostrva i arhipelag. Ujedinjeno Kraljevstvo je 1908. godine prisvojilo ostrva, a 26. decembra 1947. vlast je preneta na Australiju.
Na Herdovom ostrvu je u kraćem periodu radila naučno-istraživačka stanica 1970. godine, što je bio prvi put da je ljudska ekspedicija kročila na ova ostrva nakon 1880. godine kada su na njemu boravili američki lovci na foke.
Izvor: Beta
Foto: Pixabay