Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji dobro posluje. To se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine. Osim bankama, ni osiguranju ne ide loše. Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. godine, a najveću premiju od oko 393,2 miliona evra ostvarilo je Dunav osiguranje. S druge strane, vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji dostigla je 981 milion evra 2024. godine, a ukupna aktiva iznosila je 1,73 milijardi evra. Penzijski fondovi su prošle godine počeli da se oporavljaju a investicioni su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta. Međutim, nad svima njima nadvija se senka tinjajućih geopolitičkih kriza ali i Trampove carinske politike.
Trendovi
11. Svetska privreda u 2025. godini: Mrka kapa
Gledajući projekcije MMF-a o rastu svetske privrede u ovoj godini, postaje jasnije šta se iz brda valja kada Fond obećava preduzećima „globalnu prekretnicu“ i „kretanje kroz promenljivi pejzaž“, a trgovini „resetovanje arhitekture“. Ukratko – mrka kapa.
14. Finansijski protekcionizam: Tuđe hoćemo, svoje ne damo
Globalizacija jeste u principu izbrisala nacionalne granice i omogućila globalna preuzimanja kompanija po principu „velika riba guta malu“, pri čemu su se države uglavnom sklonile u stranu ne miješajući se previše u ove „zakone džungle“. Osim kada je riječ o velikim igračima u finansijskom sektoru.
16. Povezivanje platnih sistema Rusije i Irana: Ljubav rođena pod sankcijama
U trenutku kada EU razmatra isključenje 20 ruskih banaka iz SWIFT-a u okviru novog paketa sankcija, Rusija i Iran su otpočeli drugu fazu u povezivanju svojih platnih sistema. Ovaj brak iz računa ima za cilj da ubrza proces dedolarizacije, podstakne razvoj međusobne trgovine i turizma i da obezbedi što veću finansijsku nezavisnost od posledica zapadnih sankcija koje su nametnute obema državama.
20. Ekonomija zlatnih viza: Bogataši moji, gde ste?
Donald Tramp je čvrsto rešio da u ime Amerike na prvom mestu preostalom svetu preotme i bogataše, najavivši novi program zlatne vize za ekspresno sticanje američkog državljanstva. Glavni uslovi za potencijalne kandidate su da imaju toliko novca da ne znaju šta će s njim i da vole Ameriku, a tu ljubav će dokazati tako što će za Trampovu zlatnu vizu platiti pet miliona dolara. Stručna javnost u SAD nije oduševljena tom idejom, imajući u vidu da su drugim državama ovakvi programi doneli više štete nego koristi.
22. Kako će se protekcionizam odraziti na srednju Evropu i Balkan: Skrivene pretnje opasnije od onih o kojima se priča
Najnovije zaoštravanje trgovinskog rata, jasno je pokazalo koliko postkomunističke zemlje u Evropi, uključujući i Srbiju, imaju skroman izvoz u SAD, bilo da je reč o direktnom plasmanu robe, ili indirektnom kroz lance snabdevanja. Izuzetak su samo pojedini sektori, poput elektronske, automobilske i farmaceutske industrije. Iako se najviše govori o posledicama protekcionizma na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za ovaj region, mogu imati skriveni ali trajniji uticaj na lokalnu privredu, zaključuju u Narodnoj banci Srbije.
24. Ove godine još oštrija kontrola deviznog poslovanja: Sada i Narodna banka Srbije može da izriče novčane kazne
Na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, za kršenje propisa iz oblasti deviznog poslovanja sada i Narodna banka Srbije može da izriče novčane kazne kao administrativne sankcije. Evidentno je da se predviđaju strože sankcije za lica koja krše propise, bilo da je reč o prekršajima ili da novčanu kaznu izriče NBS. Takođe, određene radnje koju su nekada bile dozvoljene sada se zabranjuju i za njih se predviđaju stroge novčane kazne.
28. Uticaj američkih carina na domaće privatne investicije: Između Trampa i lokalnih kartela
Domaća privatna ulaganja su opadala i pre „Trampa 2.0“, zbog ekonomske politike koja u korist političko-privrednih kartela cedi bogatstvo zemlje, ocenjuju ekonomisti. Privrednici kažu da su domaće investicije sada potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide šta će biti. „Pričao sam sa poslovnim ljudima iz Evrope, svi smo u strahu i pitamo se da li je neko obukao ludačku košulju“, opisuje aktuelnu situaciju jedan domaći preduzetnik.
30. Koliko je poreska politika podsticajna za domaća ulaganja: Kao kamen oko vrata
Strani investitori u čija jedra je država godinama duvala i za koje je prilagođavala poreske podsticaje i beneficije prilično su izneverili budžetsku kasu, jer su u prva tri meseca direktne strane investicije prepolovljene na svega 704 miliona evra. Sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta nameću ključno pitanje – kako će država da pomogne u tome? Jer lokalna privreda vapi za investicionim ciklusom koji mora biti praćen ozbiljnim poreskim ustupcima.
34. Oporezivanje prihoda od dividendi: Kako da ne izgubite na porezu ono što zaradite od dividendi?
Prihodi od dividendi mogu doneti i dodatne uštede, ili makar umanjiti dodatne troškove ako se poreski pravilno optimizuju.
36. Upravljanje imovinom u Srbiji: Glavne prilike za unapređenje ponude
U situaciji kada svet potresaju inflacija, politička i ekonomska neizvesnost, efikasno upravljanje imovinom postaje ključno za očuvanje finansijske sigurnosti i prenosa bogatstva između generacija. Iako ovo tržište u Srbiji zaostaje za uporedivim zemljama u regionu, primetno je da se situacija menja poslednjih godina i da ima potencijala za dalji rast.
Banke
39. Bankama u Srbiji i dalje raste zarada: Zlatno doba se nastavlja
Nakon što su 2023. banke u Srbiji probile barijeru od milijardu evra zbirnog profita, on je u 2024. dostigao 1,3 milijarde, a u prva tri meseca tekuće godine oko 406 miliona evra, što je za 42% bolji rezultat u odnosu na isti period 2024. Međutim, rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da je na duže staze željena opcija bilo koje banke.
42. Zašto prekogranične banke vide šansu u Centralnoj i Istočnoj Evropi: Dve trećine banaka planira dalje širenje u regionu
Govoreći o svojim dugoročnim strategijama, dve trećine prekograničnih bankarskih grupa izjavilo je da planira širenje, dok skoro 30% planira da zadrži postojeći nivo aktivnosti u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Većina međunarodnih bankarskih grupacija izvestila je o većoj ili jednakoj profitabilnosti svojih operacija u Srbiji, u poređenju sa ukupnim poslovanjem grupacije. Jedan od važnih faktora u regionu jeste poboljšanje kvaliteta kredita, pokazuju analize Evropske investicione banke.
46. Da li će Srbija dočekati pravu konkurenciju bankama: U red za skupe kredite stala i država
Banaka u Srbiji je sve manje, ali su im zato zarade sve veće. Pored privrednika i građana, banke poslednjih godina postaju rastući poverilac i državi. Alternative skupim zajmovima na našem tržištu praktično nema, a banke obilato koriste tu poziciju, pa su klijenti sve češće primorani da se prilagođavaju bankama, a ne one njima.
48. Kako privrednici biraju banku za otvaranje poslovnog računa: U eri digitalizacije ljudi su najveći adut
Kriterijumi na osnovu kojih domaći privrednici donose odluku gde će otvoriti tekući račun veoma su različiti. Neko bira banku na osnovu blizine filijala, neko onu koja mu nudi povoljniji kredit, a ima i privrednika na koje najviše utiče „ljudski faktor“, odnosno to što im zaposleni u banci ulivaju sigurnost. Finansijski analitičar Đorđe Ostojić kaže da je potonji razlog vrlo racionalan, jer stručni i iskusni kadrovi još uvek su od veće koristi od mnogih tehnoloških rešenja.
52. Modernizacija plaćanja u finansijskim institucijama i trgovinama: Nove prilike za rast
Sa promenama koje donose očekivanja potrošača, razvoj regulative i tehnologija, modernizacija plaćanja postaće sve bitnija za tržišne igrače u sektoru maloprodaje i finansijskih usluga. Finansijske institucije širom sveta planiraju da u proseku potroše 18 miliona dolara, a trgovci 4,1 milion dolara na uvođenje novih sistema plaćanja u narednom periodu, pokazuje istraživanje KPMG.
54. Kakva budućnost čeka bankomate: Automatizaciju potiskuje digitalizacija
Broj bankomata svuda u svetu opada, osim u zemljama Centralne i Istočne Evrope, Bliskog Istoka i Afrike. Iako u Srbiji rastu usluge elektronskog i mobilnog bankarstva, gotovina se ne predaje tako lako, pa se i broj bankomata uvećava iz godine u godinu. Bankari predviđaju da će sa novim generacijama doći i do smene u tehnologiji platnih usluga, ali ne tako skoro. Zato i dalje šire mrežu bankomata, čije postavljanje i održavanje po rečima bankara iziskuje značajna sredstva.
56. Anketa B&F
Osiguranje
73. Profitabilnost domaćeg tržišta osiguranja: Gde to curi zarada?
Premija osiguranja je nastavila da raste i u ovoj godini, ali je zarada u određenim segmentima poslovanja upitna. Možda će spas biti uvođenje novih kanala prodaje koje najavljuje Narodna banka Srbije. S druge strane, ne treba da iznenadi ukoliko na domaćem tržištu osiguranja u narednom periodu dođe do smanjenja broja igrača koji je već godinama isti.
76. Posrednici u osiguranju: Čitači sitnih slova
Preduzećima u Srbiji odgovara to što većina posrednika u osiguranju nije vezana za jednu osiguravajuću kuću, pa mogu uz manje troškove i bolju pokrivenost rizika da dobiju kvalitetnije polise. To je i te kako važno, jer mala razlika u ugovaranju može proizvesti ogromnu razliku u naknadi štete. Zato posrednici u osiguranju za sebe kažu da su „čitači sitnih slova“.
78. Zašto stečaj društava za osiguranje traje dvostruko duže od republičkog proseka: Đavo je u detaljima
Stečaj osiguravajućih kuća regulisan je posebnim pravilima, sadržanim u Zakonu o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje. U periodu od 2004. do 2024. godine, u Srbiji je vođeno sedam stečajnih postupaka nad akcionarskim društvima za osiguranje koji su u proseku trajali više od osam godina, ne računajući trajanje postupaka likvidacije. To je dvostruko duže od prosečne dužine trajanja stečajnih postupaka na koje se primenjuje opšti režim stečaja. Razloge za ovoliko odugovlačenje stečajnih postupaka društava za osiguranje treba tražiti u specifičnostima posebnog pravnog postupka, koji je neophodno unaprediti.
82. Osiguranje od ratnog rizika u Ukrajini: Novajlija ugrabio tržište
Startap FortuneGuard, koji je pre dve godine osnovao ukrajinski preduzetnik Oleksij Omeljančuk, trenutno pokriva 70% osiguranja od raznog rizika za komercijalne nekretnine i investitore u Ukrajini, iako je vlasnik firme potpuni novajlija u ovoj industriji. Preduzeće iz Kijeva je od lansiranja svoje osiguravajuće platforme u januaru ove godine u partnerstvu sa lokalnim osiguravačem ARX i londonskim osiguravačem Lloyd’s McGill, ugovorilo polise u vrednosti od preko 2,5 milijardi dolara i ima portfolio vredan četiri milijarde dolara.
84. Anketa BIF
Lizing
97. Lizing tržište u Srbiji: Lizing raste zbog svoje efikasnosti
Tržište finansijskog lizinga je u 2024. godini ostvarilo godišnji rast od 27%, a pozitivan trend je nastavljen i u prvom tromesečju tekuće godine, sa vrednošću novozaključenih ugovora koja je bila veća za 20% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Komercijalna i teretna vozila su najzastupljenija, sa udelom od 45% u ukupnom finansiranju ovog tromesečja. Najbrojniji korisnici finansijskog lizinga u 2024. godini bile su kompanije u delatnosti saobraćaja i informisanja, koje su na ovaj način uložile u privredu Srbije 279,3 miliona evra.
100. Promena potrošačkih navika na tržištu automobila: Zakup vozila sa uključenim uslugama
Najam vozila sa uključenim uslugama omogućava klijentu da koristi vozilo bez vlasničkih obaveza, a sve što je vezano za održavanje, servis, registraciju, zamensko vozilo ili upravljanje flotom postaje odgovornost pružaoca usluge. Udeo kompanija koje pružaju uslugu najma sa dodatnim uslugama u Srbiji, dostigao je oko 200 miliona evra novog finansiranja, a ovaj segment raste brže nego čitavo tržište finansijskog lizinga.
Fondovi
107. Dobrovoljni penzijski fondovi: Proizvod za višu srednju klasu
Mada su osnovani sa više ambicija, dobrovoljni penzijski fondovi u Srbiji nisu prikupljenim sredstvima premašili iznose koje imaju banke u oročenoj štednji za sličnu namenu. Visoke naknade koje naplaćuju društva za upravljanje fondovima, nepoverenje i globalna nestabilnost glavna su prepreka za bolje rezultate, iako prikupljena sredstva kao i prinos koji ostvaruju penzijski fondovi, u poslednje dve godine beleže rast.
110. Rast investicionih fondova: Konačno bolji dani
Investicioni fondovi u Srbiji su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta, a procene su da će se taj trend nastaviti ukoliko ne bude većih turbulencija na globalnom tržištu, poput onih izazvanih ratovima i carinama, ili loše situacije u zemlji koja „zamrzava“ svaku vrstu investiranja. Broj članova investicionih fondova je prošle godine povećan sa 35.000 na više od 55.000, što pokazuje da sve više ljudi smatra da im je bolje da profesionalac umesto njih odlučuje na koji način će zaštititi i uvećati svoju ušteđevinu.
Revizija
121. Institucionalizacija forenzičkog računovodstva i revizije u Srbiji: I nad popom pop
Najveći deo poslovne javnosti smatra da postojeći set finansijskih izveštaja i njihova kontrola nisu dovoljno efikasni u sprečavanju prevara, i da je zato potrebno uvesti forenzičko računovodstvo i reviziju sa većim zakonskim ovlašćenjima, pokazuje istraživanje Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu. Ispitanici smatraju da je najbolji način da se novi vid kontrole institucionalizuje kroz nove državne organe sa licenciranim forenzičkim računovođama. Ukoliko bi se forenzičko računovodstvo finansijskih izveštaja prepustilo tržištu, deo anketiranih se zalaže da to rade revizorske i konsultantske kompanije koje već posluju u Srbiji, a drugi da se to poveri novim privatnim institucijama, specijalizovanim za taj posao.
123. Spisak ovlašćenih revizora u Srbiji
Berza
125. Beogradska berza u 2024. godini: Rast tržišta u senci daljeg odumiranja prometa
Kada bi se učinak domaćeg tržišta u prošloj godini merio uobičajenim kriterijumom rasta indeksa za svetske berze, mogli bismo govoriti o izuzetnoj godini za nama. No, najveći skok od 2007. godine ostao je u senci niskih prometa, što je posledica dugotrajnog trenda odumiranja domaće berze.
AI na islamski način
132. Veštačka inteligencija na Bliskom istoku: Hodošaće sa robotom
Saudijska Arabija je za organizaciju hadžiluka u Meki aktivirala veliki broj programa zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, od sortiranja prtljaga na aerodromima, prevoza i smeštaja hodočasnika, do zdravstvenih usluga i verskih događaja. Ipak, najveća atrakcija je bio robot vodič Manar, koji se obraćao vernicima na 11 jezika. Organizovanje hadžiluka uz pomoć veštačke inteligencije predstavlja samo deo širih ambicija Saudijske Arabije u razvoju AI, koja je za te svrhe osnovala investicioni fond vredan više od 40 milijardi dolara. U trci ko će postati tehnološki predvodnik na Bliskom istoku, Saudijska Arabija se takmiči sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji planiraju da u razvoj AI tehnologija ulože 100 milijardi dolara.
Vremeplov
136. Najžilavija tradicija u Srbiji – sprega politike i novca: Slasti vlasti
Svi naši vlastodršci od nastanka savremene srpske države do danas, istrajno su se držali tradicije da što više narodnog novca strpaju u svoj i džep svojih bližnjih. Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.