Tri škole iz Kragujevca i jedna iz Vranja nedavno su se upisale u registar kupaca-proizvođača struje čime je broj škola u statusu prozjumera u Srbiji premašio dvadeset.
Kako piše portal Klima101, u pitanju su kragujevačke osnovne škole „Sveti Sava”, „Miloje Simović” i „Natalija Nana Nedeljković” i vranjanska „Vuk Karadžić”.
Na školi „Sveti Sava” u Kragujevcu postavljena je elektrana od 40 kilovata, a na dve manje škole na periferiji grada instalisana su postrojenja od po 15 kilovata.
Solarna elektrana na školi u Vranju ima snagu od 45 kilovata, a kupac-proizvođač postao je i vranjski vrtić „Boško Buha” uz postrojenje od 30 kilovata.
Planirano je da još tri škole u Kragujevcu dobiju solarnu elektranu: OŠ „Stanislav Sremčević”, OŠ „Dositej Obradović” u Erdeču i „Sreten Mladenović” u Desimirovcu.
Zašto se obrazovne ustanove okreću proizvodnji struje?
Osnovna ideja zaokreta ka obnovljivim izvorima jeste da uz pomoć sopstvene proizvodnje sunčanih kilovat-časova ovi objekti smanje račune za struju.
Program energetske transformacije realizuje se širom regiona i obuhvata oko 80 škola. U Srbiji su do sada sprovedena dva pilot projekta, u Velikom Gradištu i Pirotu, a solarne panele je dobilo i šest škola u Valjevu.
Ko još proizvodi i prodaje struju?
Zaključno sa 24. decembrom, u registru kupaca-proizvođača koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice upisan je 1.631 korisnik sa ukupnom instalisanom snagom elektrana od 88.811 kilovata.
Tokom 2025. ovaj spisak „ostalih” kupaca-proizvođača proširen je za 443 novih proizvodnih objekata, što je porast od 37,3% u odnosu na početak godine.
Ali ko su zapravo kupci-proizvođaci koji nisu domaćinstva ili stambene zajednice?
Pored škola, vrtića i visokoškolskih ustanova, to su brojne druge institucije, poljoprivredna gazdinstva i preduzeća širom Srbije – od mlekara i vinarija preko pekara i prodavnica do hotela i fabrika.
Među prozjumerima su i Narodna biblioteka Srbije, Etnografski muzej u Beogradu, Opštinska uprava Golubac, Gradska uprava Vranje, pčelarska zadruga iz Trstenika, Centar za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu, jedan subotički sportski centar, fudbalski klub iz Bačke Topole, regionalna deponija u Pirotu, Toplana Kraljevo, Fakultet tehničkih nauka u Čačku, Lidlov logistički centar u Lapovu, proizvođač posuđa Metalac iz Gornjeg Milanovca, benzinske pumpe, pa čak i manastiri i crkve.
I domaćinstva spadaju u prozjumere
Pored registra ostalih kupaca-proizvođača, postoje i registri prozjumera koji su domaćinstva ili stambene zajednice.
Kako pokazuju podaci Elektrodistribucije Srbije, do sada je status kupca-proizvođača steklo 4.435 domaćinstava sa ukupnim kapacitetima od 37.195 kilovata, kao i šest stambenih zajednica.
Ranija analiza Udruženja OIE Srbija pokazala je da se instalisana snaga svih prozjumera za godinu dana uvećala za 61% – sa 74,8 megavata u novembru prošle na preko 120 megavata u novembru ove godine.
Izvor: Klima101
Foto: Hans, Pixabay
