Dok su prve ovogodišnje ponude, kako u dinarima tako i u evrima, naišle na dobar odziv kupaca, poslednji podaci Uprave za javni dug ukazuju na primetan oprez ulagača i drastičan pad realizacije, piše Nedeljnik.
Analiza sprovedenih emisija pokazuje da su globalna ekonomska kretanja i promene očekivanja na nivou centralnih banaka počele ozbiljno da utiču i na naše tržište državnih obveznica.
Od početnog uspeha do drastičnog pada realizacije
Na aukciji održanoj 27. januara, na kojoj su ponuđene desetogodišnje dinarske obveznice ukupne vrednosti od 180 milijardi dinara, zabeležena je stopostotna realizacija uz izršnu stopu od 5,07 odsto. Sličan, maksimalan uspeh ostvaren je i 12. februara, kada je država emitovala petnaestogodišnje obveznice denominovane u evrima. Tom prilikom celokupan iznos od 200 miliona evra rasprodat je po izršnoj stopi od 5 odsto.
Međutim, petogodišnje dinarske obveznice pokazale su potpuno drugačiju dinamiku i jasan pad entuzijazma kod investitora. Na prvoj aukciji održanoj 8. januara realizacija je iznosila solidnih 51,59 odsto uz izvršnu stopu od 4,49 odsto. Već početkom februara, taj procenat je pao na 32,99 odsto, da bi se na poslednjoj kvartalnoj aukciji 10. marta realizacija svela na svega 8,23 odsto uz izvršnu stopu koja je korigovana naviše na 4,55 odsto.
Uticaj sukoba na bliskom istoku
Glavni broker društva Momentum Securities Nenad Gujaničić u izjavi za Nedeljnik ističe da se može reći da se u protekle dve nedelje veoma promenila situacija na svetskom tržištu obveznica, a posebno kada je u pitanju evropsko tržište kapitala.
„S obzirom da je evrozona prilično zavisna od stanja na globalnom tržištu energenata, izvesno je da će se povećati inflatorni pritisci, i samim tim će monetarna politika ECB-a morati da se menja“, ocenio je Gujaničić.
U februaru su, naime, investitori očekivali da će ključna kamata ECB-a ostati nepromenjena čitave godine.
„Sada je već sasvim izvesno da će morati da dođe do poskupljenja cene novca. Trenutna očekivanja su da će već sredinom godine dođi do jednog podizanja kamate za 25 baznih poena, a do kraja godine još jedanput“, smatra Gujaničić.
Srpski dug poskupeo u inostranstvu
Efekti su posebno vidljivi van granica zemlje, te on precizira da su prinosi na evroobveznice Republike Srbije na međunarodnom tržištu povećani u proseku za 40-50 baznih poena.
Kada je reč o domaćem terenu i drastičnom padu realizacije petogodišnjih obveznica u martu, glavni broker Momentum Securitiesa napominje da domaće tržište, sa svega par aukcija po kvartalu nije tako brzo prilagodljivo.
„Stoga su investitori na poslednjoj aukciji verovatno uzeli predah, pa će na narednim dati jasnije signale kada su u pitanju očekivani prinosi na primarnom tržištu. Sa ove tačke, očiglednije je da će doći do rasta zahtevanih prinosa nego što će ostati na istom nivou“, očekuje Gujaničić.

