Ali uprkos tome, nikada ne vidite ćureća jaja na policama u supermarketima, za razliku od drugih ptica kao što su kokoške.
Ali to zapravo nije slučaj.
Pre pojave farmi jaja većih razmera, ljudi su zapravo češće jeli ćureća jaja.
Sa nutritivne tačke gledišta, ćureća jaja su mnogo bogatija od kokošijih jaja, sadrže skoro duplo više kalorija i masti, iako to takođe znači da imaju tri puta više holesterola.
Problem je u tome što, u poređenju sa kokoškama, ćurke nose jaja relativno retko, a takođe je potrebno više vremena da ćurka sazri do uzrasta za nošenje jaja.
Ne samo to, već je ćurkama takođe potrebno više hrane i brige da bi se pravilno odgajale, pa su skuplje za držanje.
Sve to znači da ćureća jaja koštaju mnogo više za proizvodnju po jajetu u poređenju sa kokošijim jajima.
Stručnjaci u SAD su procenili da bi, da bi ostvarili profit, proizvođači morali da naplate čak 36 dolara za tuce ćurećih jaja – tri dolara po jajetu.
Kimon Vilijams iz Nacionalne federacije za ćuretinu rekao je: „Ćurke imaju duži životni ciklus, pa moraju da dostignu oko sedam meseci pre nego što mogu da počnu da nose jaja.“
Kada je u pitanju meso, međutim, priča je drugačija.
Svako ko je ikada kuvao ćuretinu zna da su to fizički velike ptice, sa velikom količinom mesa na grudima u poređenju sa kokoškama. Tako će uzgajivači po jednoj ptici dobiti više poželjnih komada od ćurke nego od kokoške.
Izvor: 021.rs

