Studija koju je agencija „Ninamedija” u Srbiji uradila na uzorku od 1.200 građana pokazala je da skoro tri četvrtine njih veruje da se najbolje živelo u vreme bivšeg jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita. Jugonostalgiju osećaju stariji, koji su zaista iskusili život u SFRJ, ali i mladi koji su odrastali na njihovoj idealizaciji starih vremena.
Ali nije naša zemlja jedinstvena u ovome. I naše komšije se sa setom sećaju stare Jugoslavije.
Hrvatski građani srednje i starije generacije, a još više njihovi vršnjaci iz Bosne i Hercegovine, često idealizuju državu u kojoj su odrasli. I dok prvi žale za izgubljenim vrednostima socijalističkog sistema, drugi će otvoreno reći da su pravi jugonostalgičari; pogotovo kada se radi o socijalnoj sigurnosti. Veliki deo njih ne bi se složio ni sa rečima aktuelne hrvatske predsednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je Josipa Broza Tita otvoreno nazvala diktatorom. Najverovatnije je reč više o odrazu aktuelnog stanja, a manje o realnom sagledavanju prošlosti države koja se raspala u krvavim ratovima. Pogotovo ako se prisetimo ‘mera stabilizacije’, nestašica, zavidnog pogleda prema zapadu i suženog medijskog prostora.
Upravo je to vrlo grub zaključak istraživanja “Je li nam nekad bilo bolje” u kojem je portal MojeVrijeme.hr anonimno ispitao preko 2.200 osoba. Između njih su izdvojili više od 1.700 građana Hrvatske (1.097) i BiH (617) starijih od 45 godina, a njihove stavove o životu u SFRJ uobličili u izveštaj sa zasebnim podacima za svaku državu.
SR Hrvatska: Raj ili prevara za kraj?
Da bi bez problema mogli živeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, misli čak 60% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina. Drugi deo njih od 14% bi mogao živeti u takvom društvenom uređenju, u zavisnosti od toga koja bi partija bila na vlasti. Ukupno, danas bi čak 74% hrvatskih građana sa ozbiljnim iskustvom života u SFRJ moglo, pod određenim uslovima, ponovno da živi u društvu sa jednom političkom strankom. Tek svaki peti ispitanik (21%) je kategorički tvrdio da ne bi mogao da živi u „jednoumlju“.
13% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina bivšu državu pamti po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, a koju su, tvrde, iskusili na vlastitoj koži. Suprotno, najveći deo njih, čak 83%, misli da nisu bili diskriminisani na taj način.
Od niza ponuđenih vrednosti koje su se nekad više cenile, hrvatski ispitanici su kao najbitnije najčešće označili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%). Dalje na lestvici slede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). Čak 67% ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cenjeno. Da su nekad bila afirmisanija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na većoj ceni. Čak 39% ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21% misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. 34% misli da je položaj žena jednak kao i pre.
Manje korupcije, bolja radna atmosfera
Da je korupcija danas vodeći problem hrvatskog društva potvrđuje 69% promatrane skupine koji misli da je korupcije u Jugoslaviji bilo manje nego danas. Samo ih je 2% reklo da je korupcije bilo više nego u samostalnoj Hrvatskoj. Da je SFRJ po tom pitanju bila bezgrešna misli čak 13% ispitanih.
Da se nekad lakše nalazio posao i da za njega nije bila potrebna ‘veza’ misli 67% anketiranih hrvatskih građana starijih od 45 godina. Za lakoću pronalaska posla, ali uz ‘vezu’, odlučilo se 26%, dok ih svega 1% misli kako je danas lakše doći do zaposlenja. Pri tome valja imati na umu da čak 89% ispitanih misli kako se nekad radilo u boljoj atmosferi dok ih svega 2% misli kako je današnje radno okruženje prožeto radničkim boljitkom i humanošću. Da danas radnici rade više i mnogo više misli 73% hrvatskih ispitanika. No 10% ih misli da radnici danas rade manje.
ORA je fora
U poređenju sa svojim odrastanjem u SFRJ, čak 91% ispitanih misli da današnja deca odrastaju u nesigurnijem okruženju, dok ih samo 4% misli da su deca danas sigurnija.
Za povratak društveno korisnog rada i nekad popularnih omladinskih radnih akcija (ORA) svoju bi ruku diglo 73% hrvatskih građana starijih od 45 godina. Protiv toga ih je 15%.
Tito, partija, omladina, akcija!
Čak 40% ispitanika misli kako je Josip Broz Tito bio pozitivna osoba, dok ih svega 8% kaže kako je reč o diktatoru. Da mu treba uzeti u obzir dobro i loše što je činio, misli 51% ispitanih. Među izričitim vernicima tek je 14% onih koji misle da je Josip Broz diktator, dok ga 31% vernika smatra bezuslovno pozitivnom osobom.
14% hrvatskih građana starijih od 45 godina za sebe otvoreno kažu da su jugonostalgičari, dok ih 62% misli da ne pripadaju u tu grupu. Onih povremenih jugonostalgičara je, prema vlastitom priznanju, 22%.
BiH: Jugonostalgija ‘na najjače’
Baš kao i u Hrvatskoj i građani BiH stariji od 45 godina iskazuju jake, mahom pozitivne stavove i osećaje spram nekadašnje zajedničke države; samo još u većoj meri. Tako bi, u slučaju blagostanja, čak 61% ispitanih moglo ponovno da živi u jednopartijskom sistemu, dok bi 26% ispitanih pristalo na takvo političko uređenje, ali u zavisnosti od toga koja partija bi vodila državu. To je ukupno 87% ispitanika iz BiH kojima povratak u ‘jednoumlje’ ne bi nužno značilo i lošu stvar. 9% ispitanika iz BiH misli da je u SFRJ bilo nacionalno diskriminisano dok 87% ne misli tako.
Za građane BiH lestvica vrijednosti koje su bile zastupljenije u SFRJ je ponešto drugačija od ‘hrvatske lestvice’, ali i za njih je na prvom mestu sigurnost posla (86%), a slede obrazovanje (85%), javno zdravlje (83%), prijateljstvo i ekonomska sigurnost (82%) te uvažavanje starijih (81%). U odnosu na hrvatske ispitanike, ispitanici iz BiH četiri puta češće (8%) misle da su prava seksualnih manjina bila bolje zaštićena u Jugoslaviji, a da su mediji bili slobodniji misli čak 16% ispitanika. Da se je položaj žena u BiH pogoršao misli 58% ispitanih, dok ih 16% misli suprotno.
Svaki četvrti građanin BiH misli da korupcije nije bilo
Da je korupcije nekada bilo manje misli 67% ispitanika iz BiH, dok ih 24% kaže da je tada nije ni bilo. Da je korupcije bilo više misli tek 1 na 100 ispitanika.
Nekada je i bez ‘veze’ bilo lakše naći posao, misli 73% BiH ispitanika. Da je bilo lakše, ali uz ‘vezu’, odgovorilo je 21% njih. Po tom se pitanju ništa nije promenilo za 4% ispitanih BiH građana starijih od 45 godina. Da se danas radi u goroj atmosferi odgovorilo je zabrinjavajuće visokih 93%. Rade li radnici više nego u SFRJ? Ako pitate BiH ispitanike starije od 45 godina, odgovor je potvrdan za njih 63%, a čak 18% ih misli da se danas manje radi.
Mi gradimo prugu – pruga gradi nas
Da je odrastanje u SFRJ bilo sigurnije od odrastanja u današnjoj BiH tvrdi čak 96% ispitanih, a samo ih je 2% odgovorilo suprotno. Pri tome je čak 85% građana BiH starijih od 45 godina za povratak omladinskih radnih akcija i društveno korisnog rada, dok bi se tome usprotivilo njih 9%.
Čak 53% ispitanika iz BiH za sebe kažu da su vernici, dok ih 37% nije religiozno. U crkve i džamije ih je za vreme SFRJ odlazilo ukupno 63% – 24% redovito, a povremeno 39%. Od 100 vernika koji su u nekadašnjoj državi redovno odlazili na služenja u bogomolje, 36 ih je u potpunosti odustalo od te prakse ili danas odlaze tek povremeno.
Izvor: Moje vrijeme