Home TekstoviB&F Plus „Neomedica“, proizvođač i distributer IVD medicinskih sredstava: Kako je nastao prvi domaći test na Kovid

„Neomedica“, proizvođač i distributer IVD medicinskih sredstava: Kako je nastao prvi domaći test na Kovid

by bifadmin

Iako „Neomedica“ posluje već dve decenije, tokom kojih je plasirala na tržište nekoliko veoma inovativnih rešenja, najšira javnost je čula za ovu nišku kompaniju tek prošle godine, kada je razvila domaći test na Kovid-19. Ovaj test, osim što utvrđuje količinu antitela, može da predvidi i tok bolesti. Saša Tričković, osnivač i direktor ove kompanije, kaže da je „Neomedica“ uložila velika sredstva i četiri godine rada da bi kreirala sopstvenu metodu za brzo testiranje, koja sada, osim Kovida, može da dijagnostifikuje 200 različitih oboljenja i stanja.

Priča o maloj ali uspešnoj niškoj kompaniji „Neomedica“ počinje 2000. godine. Tada je Saša Tričković, koji je prethodno radio kao inženjer elektronike u održavanju dijagnostičkih aparata, primetio da je na srpskom tržištu nastala velika praznina pošto je smanjen uvoz laboratorijske opreme iz Hrvatske i Slovenije. Nekadašnji giganti iz ove delatnosti, poput slovenačke „Iskre“, nestali su sa našeg tržišta, ali opstala je potreba za medicinskom dijagnostikom.

Zato su Tričković i njegova koleginica, koja je biohemičarka, otvorili malu trgovačku firmu. Prvo su radili kao distributeri tuđe opreme i reagenasa, da bi 2002. godine počeli da proizvode opremu koju je nekada „Iskra“ izvozila u Srbiju: male inkubatore za laboratorije, miksere krvi, sterilizatore i slično. Posao je išao dobro, pa su u svoj asortiman uvrstili još proizvoda. Vremenom je koleginica počela da radi na drugim projektima, pa je Tričković ostao sam na čelu preduzeća, i 2006. godine doneo odluku da se okrene izvozu.

„Međutim, nismo imali dovoljan broj modela za ozbiljniji izvoz. Zato smo otpočeli proizvodnju kompleksnijih aparata. Zaposlili smo mašinske inženjere, kupili proizvodne mašine, i krenuli. Poslovanje je stalno raslo, ali činilo se da se krećemo u drugačijem smeru od zacrtanog – više smo ličili na mašinsku nego na elektronsku industriju. Ipak, nastavili smo da proizvodimo aparate, ali smo pojačali i ulaganja u druge oblasti, kao što su razvoj reagenasa i testova“, priča Tričković.

Više prekretnica u poslovanju

Prekretnica u njihovom poslovanju desila se 2008. godine, kada su kupili tehnologiju za imunohromatografske trake, odnosno za proizvodnju brzih testova. Tada su od američkih partnera dobili formule, ali i sva prateća znanja i stručne obuke. Sa tim znanjima, naučno-istraživački tim „Neomedice“ je na ovoj tehnologiji razvio sopstvene brze testove, prvo za utvrđivanje trudnoće, a potom i za hlamidiju, za određene tumorske markere itd.

Pošto su bili izuzetno precizni, brzo je rasla tražnja za njihovim testovima i na srpskom i na međunarodnom tržištu. No, posle nekog vremena isto to tržište su preplavili brzi testovi iz Kine, kojima „Neomedica“ cenovno nije mogla da parira, jer ih je proizvodila u manjim količinama. To je dovelo do još jednog zaokreta u poslovanju – fokusirali su se na reagense za hematologiju i neke druge vrste testova, kojima se konkurencija iz Kine nije bavila.

„Ali, sa kakvim god problemima da smo se suočavali, držali smo se principa da nipošto ne treba smanjivati ulaganja u naučno-istraživački rad“, ističe Tričković. Najteži deo posla nisu bila sama istraživanja, već način kako da kompanija pronađe i zadrži odgovarajuće kadrove u situaciji kada su talentovani mladi ljudi masovno napuštali zemlju. „Neomedica“ je, ipak, uspela da okupi stručnjake iz svih potrebnih oblasti, osim farmaceuta specijalizovanih za biohemiju, koje ne školuje Farmaceutski fakultet u Nišu. Iz tog razloga su otvorili predstavništvo u Beogradu i tamo zaposlili ove kadrove. Trenutno imaju 90 zaposlenih, i većina njih je visokoobrazovana.

Ulaganje u kadrove i istraživanja im se isplatilo kada su razvili Naissa sistem, kojim se sa izuzetnom tačnošću može dijagnostifikovati 200 različitih oboljenja i stanja.

Zahvaljujući ovom izumu, postali su jedna od nekoliko kompanija na svetu koja pravi test na Antimilerov hormon. On služi za procenu statusa jajnika, uključujući i rezervu jajnih ćelija, ali i za dijagnostiku nekih oboljenja muških i ženskih reproduktivnih organa. Na ovaj test su veoma ponosni i ističu ga kao jedan od njihovih najvećih uspeha pre pojave korona virusa.

Kako funkcionišu domaći Kovid testovi

Pandemija je niškoj kompaniji, koja je u međuvremenu postala veliki izvoznik, prepolovila prodaju u inostranstvu, zato što su bolnice, zbog potpunog posvećivanja kovid pacijentima, imale smanjenu potrebu za hematološkim testovima.

„Ali kada se jedna vrata zatvore, obično se otvore neka druga. Naša šansa ležala je u Naissa metodi, pomoću koje mogu da se razvijaju, između ostalih, serološki testovi na Kovid. Već u martu 2020. zatražili smo dozvolu Ministarstva zdravlja za razvoj ovog testa i dobili smo je. Tri meseca kasnije, imali smo gotov proizvod. Razvili smo tri klase testa – IgA, IgG, IgM”, kaže Tričković.

Test IgA se radi u ranoj fazi zaraze jer pokazuje početak oboljevanja, IgM detektuje akutnu fazu infekcije, a IgG pokazuje da je neko preležao Kovid i da poseduje određeni nivo antitela, pojašnjava Tričković i dodaje: „Naš IgA test je bio inovativan po tome što smo na osnovu njegovih rezultata mogli sa velikom tačnošću da predvidimo tok bolesti još u njenoj početnoj fazi i to na osnovu količine antitela. Ako ih je na testu bilo više nego što je predviđeno granicama koje smo mi utvrdili, postojala je velika mogućnost da će doći do težeg oblika oboljevanja i da će pacijentu bili potrebna bolnička nega”.

Da ne bi bilo zabune, za razliku od IgA testa, kod IgG testa kojim se utvrđuje količina odbrambenih antitela kod onih koji su već preležali Kovid, bolje je kada postoji više antitela jer to znači i bolju zaštitu od novog zaražavanja.

Svi pomenuti testovi bili su visokoosetljivi i veoma precizni. „Neomedica“ je upoređivala njihove rezultate sa rezultatima ostalih takvih testova u inostranstvu, i došla do zaključka da je Naissa metoda oko 15 odsto preciznija.

„Posle toga smo po istoj metodi napravili i test kojim se utvrđuju efekti vakcinacije. On je nešto drugačiji od prethodnih testova. Test na prirodno stečena antitela fokusira se na nukleokapsidni protein virusa, ali slabije detektuje proteine koje stvaraju neke vakcine. Primera radi, kod ’Fajzera’, ’Moderne’ i ’AstraZeneke’ traži se spajk protein, jer on stimuliše organizam da stvara odbrambeni mehanizam. Kod kineske vakcine ’Sinofarm’ merimo ukupna neutrališuća tela, odnosno radimo sličan test kao kod onih koji su stekli prirodan imunitet, uz adekvatnu kombinaciju sa pretragama za spajk proteinom”, objašnjava Tričković.

Nova tržišta

„Neomedica“ je u međuvremenu razvila i sopstvene antigenske testove, koji se rade uzimanjem brisa, a za jednog naručioca iz Austrije i specijalan test za decu kojim se utvrđuje prisustvo virusa kroz pljuvačku. „Taj test je osetljiviji od antigenskih iz briseva, koji se smatraju prilično tačnim. Međutim, iako je on u našem istraživanju bio 100 odsto precizan, iz razloga sigurnosti smo deklarisali nešto manji procenat zato što postoji mogućnost greške prilikom uzorkovanja”, precizira Tričković.

Za svim ovim testovima vlada veliko interesovanje u inostranstvu, ali se oni ne mogu svuda brzo registrovati, što znatno usporava proboj „Neomedice“ na nova tržišta. Doduše, kako kaže njen osnivač, ona i bez toga izvozi na sve kontinente, osim Australije.

„Ipak, ne bi bilo loše da i druge države isprobaju Kovid testove zasnovane na Naissa tehnologiji i da se uvere u njen kvalitet, pa da dobijemo nove klijente i za naše druge testove”, nada se ovaj inženjer izraženog preduzetničkog duha. No, ako im to i ne pođe za rukom, uvek mogu da se oslone na veliku bazu svojih dugogodišnjih klijenata za koju je zaslužan zaokruženi poslovni model – ko od „Neomedice“ kupi aparat, uzeće i njen softver, ali i reagense koji su, kao i svaka potrošna roba, večito potrebni u dijagnostici.

„Slično kao kod ’Neskafe’, ako kupite njihov ’Dolče gusto’ aparat, moraćete da kupujete i njihove kapsule”, šali se Tričković.

Marija Dukić

Biznis i finansije, broj 186, septembar 2021.

Foto: Neomedica

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar