<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>korona Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<atom:link href="https://bif.rs/tag/korona/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bif.rs/tag/korona/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 20 Mar 2023 19:38:33 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://bif.rs/wp-content/uploads/2019/11/Logobif.png</url>
	<title>korona Архиве - Biznis i Finansije</title>
	<link>https://bif.rs/tag/korona/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Korona virus neotporan na silicijum, zlato, bakar i struju</title>
		<link>https://bif.rs/2023/03/korona-virus-neotporan-na-silicijum-zlato-bakar-i-struju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 21 Mar 2023 05:31:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[metal]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=96519</guid>

					<description><![CDATA[<p>Australijski naučnici su otkrili da se proteini u korona virusu lepe za silicijum, zlato i bakar, kao i da struja može da prođe kroz te proteine, odnosno da oni mogu&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/03/korona-virus-neotporan-na-silicijum-zlato-bakar-i-struju/">Korona virus neotporan na silicijum, zlato, bakar i struju</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Australijski naučnici su otkrili da se proteini u korona virusu lepe za silicijum, zlato i bakar, kao i da struja može da prođe kroz te proteine, odnosno da oni mogu da se detektuju i unište pomoću električnih impulsa. Ova otkrića bi mogla da se pretoče u efikasne alate za borbu protiv sadašnjih i budućih korona virusa, tvrde istraživači.</strong></p>
<p>Silicijum, zlato i bakar, kao i električna polja, mogu se koristiti za uništavanje šiljastih proteina SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Kovid -19, navodi se u novom istraživanju australijskog univerziteta Curtin.</p>
<p>„Korona virusi imaju šiljaste proteine na svojoj periferiji, koji im omogućavaju da prodru u ćelije domaćina i izazovu infekciju, a otkrili smo da se ti proteini lepe za površinu silicijuma, zlata i bakra reakcijom koja stvara jaku hemijsku vezu. Verujemo da se ti materijali mogu koristiti za hvatanje korona virusa u filterima za vazduh, ali i kao premaz za klupe, stolove i zidove ili u tkaninama od kojih se prave krpe za brisanje i maske za lice“, kažu australijski naučnici.</p>
<h2>Struja ubica</h2>
<p>U radu objavljenom u časopisu „Chemical Science“, istraživači objašnjavaju da bi, pored korišćenja pomenutih metala, korona virusi mogli da se otkriju i unište pomoću električnih impulsa.</p>
<p>„Otkrili smo da električna struja prolazi kroz šiljasti protein i da zbog toga protein može da se detektuje pomoću električnih impulsa“, navodi se u članku. Ovo otkriće bi moglo da se iskoristi za rastvore koji se upotrebljavaju za briseve iz usta i nosa prilikom testiranja na koronu, što bi rezultate učinilo mnogo preciznijim i pouzdanijim.<br />
Istraživači su otkrili i da se struktura šiljastog proteina menja pri određenoj veličini impulsa, odnosno da se protein uništava. To znači da bi električna polja mogla da deaktiviraju korona viruse.</p>
<p>„Dakle, ugradnjom materijala poput bakra ili silicijuma u filtre za vazduh, potencijalno možemo da uhvatimo virus i da zaustavimo njegovo širenje. Takođe, uključivanjem električnih polja, na primer kroz vazdušne filtre, bilo bi moguće uništiti virus“, navode australijski naučnici, koji su uvereni da bi zahvaljujući ovim otkrićima mogli da se razviju efikasni alati u borbi protiv sadašnjih i budućih korona virusa.</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/03/korona-virus-neotporan-na-silicijum-zlato-bakar-i-struju/">Korona virus neotporan na silicijum, zlato, bakar i struju</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Registrovan prvi slučaj &#8222;krakena&#8220; u Srbiji</title>
		<link>https://bif.rs/2023/02/registrovan-prvi-slucaj-krakena-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Feb 2023 07:00:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[novi soj]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[virus]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=95384</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Srbiji je detektovan kraken, podvarijanta omikron virusa korona koja je u ekspanziji u celom svetu, saznaje Euronews Srbija u Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo. &#8222;U uzorcima u&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/registrovan-prvi-slucaj-krakena-u-srbiji/">Registrovan prvi slučaj &#8222;krakena&#8220; u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U Srbiji je detektovan kraken, podvarijanta omikron virusa korona koja je u ekspanziji u celom svetu, saznaje Euronews Srbija u Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.</strong></p>
<p>&#8222;U uzorcima u Srbiji detektovana je podvarijanta omikrona XBB 1.5 (kraken)&#8220;, rekla je za Euronews Srbija dr Sanja Jeremić, zamenica direktora Instituta za molekularnu genetiku i genetsko inženjerstvo gde se sada radi sekvenciranje virusa korona.<br />
Inače u poslednja 24 sata u Srbiji je na prisustvo koronavirusa testirano 10.350 osoba od kojih je virus potvrđen kod 825. Od posledica infekcije preminule su dve osobe, objavljeno je na sajtu covid19.rs.</p>
<p>Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da je podvarijanta omikrona XBB.1.5 &#8222;najprenosivija podvarijanta koja je do sada otkrivena&#8220;. Lekare brine što &#8222;Kraken&#8220; izbegava postojeća antitela u organizmu, koja su stečena kao posledica prethodnih infekcija korona virusom.</p>
<p>Koliko se brzo prenosi najbolje govori podatak iz SAD. Nova podvarijanta omikrona otkrivena je u državi Njujork krajem oktobra, a već do decembra više od 40 odsto slučajeva kovida 19 u toj zemlji uzrokovano je sojem XBB.1.5, navodi se u podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.</p>
<p>Samo u poslednjoj nedelji decembra, nova podvarijanta omikrona duplirala je broj zaraženih u ovoj zemlji, a stručnjaci iz Svetske zdravstvene organizacije izrazili su bojazan da bi on mogao izazvati novi talas infekcija širom sveta.</p>
<p>&#8222;Zabirnuti smo zbog brzine kojom se prenosi. Posebno u nekim zemljama Evrope i Severne Amerike, uglavnom na severoistoku SAD, XBB.1.5. je brzo zamenio druge varijante koje su bile u opticaju&#8220;, rekla je epidemiolog dr Marija Van Kerkhov početkom januara na konferenciji za medije u Ženevi.</p>
<h2>Brzo se širi, ne daje tešku kliničku sliku</h2>
<p>Kraken je vrlo zarazna podvarijanta omikron soja virusa korona. Karakteriše je to što se brzo širi, ali su dosadašnja iskustva i istraživanja pokazala da ne daje težu kliničku sliku. Uglavnom se radi o povišenoj temperaturi, slabosti, grlobolji, kijanju, pojačanom curenju nosa, glavobolju, bolu u kostima.</p>
<p>Kraken je vrlo brzo postala dominantna podvarijanta omikrona na američkom kontinentu, a zatim je krenula da se širi u Evropi. Registrovan je u skoro svim evropskim zemljama. Među poslednjim zemljama u regionu detektovan je u Hrvatskoj 28. januara.</p>
<p>Kako je preneo Jutarnji list, prvi slučajevi u Hrvatskoj, pojavili su se među obolelima u januaru 2023, a očekuje se da će broj zaraženih krakenom brzo rasti, s obzirom na njegov potencijal zaražavanja.</p>
<p>Naučnici kažu kako je XBB.1.5 jednako dobar u izbegavanju antitela postignutih vakcinacijom i ranijim preboljenjem, kao i varijante XBB i XBB.1, koje se dosad smatralo najinvazivnijim sojevima. Podvarijanta XBB.1.5 ima mutaciju koja omogućuje da se čvršće veže za stanicu, što joj daje prednost za bržu infekciju.</p>
<p>&#8222;Od 341 pozitivnog na kovid-19, čiji su se uzorci analizirali njih 12 imalo je kraken varijantu virusa, ili njih 3,5 posto. Očekujemo da će se taj broj u narednim nedeljama brzo povećavati, s obzirom na potencijal širenja tog soja&#8220;, rekla je dr. Dijana Majer, epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>Ona je navela da je reč o osobama različitog životnog doba, ali s komorbiditetom, odnosno drugim zdravstvenim problemima, što ih čini dodatno osetljivima na virus.</p>
<p><strong>Izvor: Euronews Srbija</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2023/02/registrovan-prvi-slucaj-krakena-u-srbiji/">Registrovan prvi slučaj &#8222;krakena&#8220; u Srbiji</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Najduži lokdaun na svetu, posle dve godine filipinski đaci ponovo u klupama</title>
		<link>https://bif.rs/2022/08/najduzi-lokdaun-na-svetu-posle-dve-godine-filipinski-djaci-ponovo-u-klupama/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Aug 2022 04:12:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[đaci]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[lokdaun]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=90218</guid>

					<description><![CDATA[<p>Milioni đaka vratili su se danas u osnovne i srednje škole na Filpinima nakon dve godine odsustva iz klupa zbog lokdaun-a, prenose strani mediji. Filipinske zvaničnike zatekli su brojni problemi,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/najduzi-lokdaun-na-svetu-posle-dve-godine-filipinski-djaci-ponovo-u-klupama/">Najduži lokdaun na svetu, posle dve godine filipinski đaci ponovo u klupama</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Milioni đaka vratili su se danas u osnovne i srednje škole na Filpinima nakon dve godine odsustva iz klupa zbog lokdaun-a, prenose strani mediji.</strong></p>
<p>Filipinske zvaničnike zatekli su brojni problemi, počev od nedostatka učionica, dugotrajnog straha zbog kovida, čestih oluja i škola oštećenih u zemljotresu na severu zemlje, ali su nakon svega toga poželeli dobrodošlicu za više od 27 miliona učenika koji su ponovo krenuli u školu.</p>
<p>Oko 46 odsto državnih škola – nešto iznad 24.000 škola, biće u mogućnosti da se otvore za petodnevnu nastavu, dok će ostatak škola funkcionisati po principu kombinovane nastave – delom će đaci ići u škole, a drugi deo će pohađati onlajn nastavu do 2. novembra, kada je svim školama, državnim i privatnim, naređeno da omoguće povratak svih đaka u školske klupe.</p>
<h2>Najduži lokdaun u svetu</h2>
<p>U vreme predsedničkog mandata Rodriga Dutertea, na Filipinima je bio uveden jedan od najdužih lokdauna u svetu.</p>
<p>Duterte, čiji se šetogodišnji mandat okončao 30. juna, odbio je pozive za otvaranje škola zbog straha da bi to moglo da dovede do novih žarišta.</p>
<p>Neke škole će morati da podele nastavu u smenama zbog nedostatka učionica i da bi izbegle prenatrpanost, zbog straha da bi se škole mogle pretvoriti u nova žarišta virusa, saopštilo je Ministarstvo obrazovanja.</p>
<p>Dugotrajno zatvaranje škola pripisano je strahovima od brzog širenja virusa u zemlji u kojoj je uobičajeno za školsku decu.</p>
<p>Kako je takva mera uticala na obrazovanje?<br />
Ipak, mnogi stručnjaci ukazivali su da su takve mere loše po kvalitet obrazovanja .</p>
<p>Devet od 10 filipinske dece “nije moglo da pročita jednostavan tekst sa razumevanjem” do 10 godina pre pandemije, pokazalo je istraživanje Svetske banke prošle godine.</p>
<p>„Produženo zatvaranje škola, slabo ublažavanje zdravstvenih rizika i šokovi u prihodima domaćinstava imali su najveći uticaj na siromaštvo u učenju“, navodi se u saopštenju organizacije UNICEF.</p>
<p><strong>Izvor: BBC/Bizlife.rs</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/08/najduzi-lokdaun-na-svetu-posle-dve-godine-filipinski-djaci-ponovo-u-klupama/">Najduži lokdaun na svetu, posle dve godine filipinski đaci ponovo u klupama</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja: Korona pokrenula nedoumice</title>
		<link>https://bif.rs/2022/07/osiguranje-od-nesposobnosti-za-obavljanje-odredjenog-zanimanja-korona-pokrenula-nedoumice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 10 Jul 2022 08:11:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[B&F Plus]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVAJAMO]]></category>
		<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[osiguranje]]></category>
		<category><![CDATA[radna sposobnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=89099</guid>

					<description><![CDATA[<p>Usled rizika od posledica koje korona virus može dugoročnije da prouzrokuje po zdravlje ljudi koji su ga preležali, očekuje se veća tražnja za osiguranjem od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja.&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/osiguranje-od-nesposobnosti-za-obavljanje-odredjenog-zanimanja-korona-pokrenula-nedoumice/">Osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja: Korona pokrenula nedoumice</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Usled rizika od posledica koje korona virus može dugoročnije da prouzrokuje po zdravlje ljudi koji su ga preležali, očekuje se veća tražnja za osiguranjem od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja. Činjenica da sve veći broj klijenata osiguravajućih kuća postavlja pitanje da li ranije sklopljeni ugovor za ovu vrstu osiguranja pokriva i koronu, ukazuje da ono nije dovoljno razumljivo čak ni u državama gde je veoma zastupljeno. To je pokrenulo rasprave i među strukom da li je ovaj proizvod suviše uopšten i da li bi ga zato trebalo jasnije odrediti, ili je širina pokrića upravo njegova najveća prednost?</strong></p>
<p>Uporedo sa istraživanjima o tome kakve posledice ostavlja korona virus na ljude koji su ga preležali, te da li su one kratkoročne ili mogu uticati na opšte zdravlje pojedinca u dužem vremenskom periodu, među osiguravačima u svetu se postavilo pitanje da li će usled toga porasti tražnja za osiguranjem od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja?</p>
<p>Radi se o samostalnom obliku životnih osiguranja kojim se pokriva prevremena nesposobnost za obavlјanje određenog zanimanja nastala kao posledica bolesti, iznemoglosti, slabosti ili gubitka osiguranikove duševne ili telesne snage. Stepen gubitka se određuje u postocima prema lestvici nesposobnosti, pri čemu se utvrđuje donja granica od koje nastaje osiguravačeva obaveza.</p>
<p>Pri zaklјučenju ovog osiguranja neophodno je utvrditi gornju životnu dob do koje će delovati, na primer, do šezdeset pet godina, nakon čega isplata naknade prestaje, objašnjava Nebojša Žarković, profesor na Univerzitetu „Privredna akademija“ u Novom Sadu u svojoj analizi o uticaju pandemije na životna osiguranja.</p>
<p>Privatno osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja je posebno značajno u zemljama u kojima država ne pokriva ovakvu zaštitu. Da bi zaštita bila u potpunosti delotvorna, neophodno je da obezbeđuje dovolјno visoku mesečnu naknadu, kao i da izuzme osiguravačevo pravo da osiguranika uputi na obavlјanje nekog drugog posla, navodi se u analizi.</p>
<h2>Osiguranje ljubimca važnije od radne sposobnosti</h2>
<p>Istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da većina ljudi posle iskustva sa korona virusom počinje drugačije da se odnosi prema sopstvenom zdravlju, podstakla su i mnoga osiguravajuća društva da se više usmere upravo na ponudu osiguranja od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja. Žarković, međutim, skreće pažnju da bi „društva trebalo da imaju u vidu da će veliki broj građana i dalјe radije osigurati svog psa nego radnu sposobnost, kako je nedavno pokazalo jedno istraživanje“.</p>
<p>Struka je saglasna da rano zaklјučenje osiguranja od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja nudi niz prednosti. Ali problem je u tome što su, po prirodi stvari, mladi ljudi najmanje zainteresovani da zaključe ovakve ugovore. Zato neka društva nude ovo osiguranje učenicima i ono kasnije, bez provere zdravlјa, može biti prilagođeno njihovim novim potrebama, a za promociju koriste i društvene mreže.</p>
<p>Imajući u vidu da je u ovakvim situacijama neophodan pristanak roditelja, postavlja se pitanje „zašto bi roditelјi osiguravali decu kada sami, kao što je jasno pokazalo navedeno istraživanje, ne uviđaju preku potrebu za time“, komentariše Žarković. Uz to, istraživanja pojedinih osiguravača pokazuju da se o tim temama nerado razgovara u porodicama, jer je roditeljima teško da razmišljaju o ovakvim vrstama potencijalnih pretnji za svoju decu. Primeri da korona virus, usled mutiranja, nažalost može proizvesti teške posledice i po veoma mlade ljude, možda će uticati na promenu ponašanja, jer suočava svakog pojedinca sa stvarnim i neposrednim rizicima po sopstveno i zdravlje svojih bližnjih.</p>
<h2>Mogućnost tumačenja je prednost za osiguranike</h2>
<p>Razumljivo je da sada klijenti osiguravajućih kuća postavlјaju pitanje da li je i korona obuhvaćena osiguranjem od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja? Ono ukazuje na njihove strahove i potrebu da se zaštite od finansijske nesigurnosti ukoliko izgube sposobnost za rad. U isto vreme, takvo pitanje upućuje na nedovoljno razumevanje ove vrste osiguranja, odnosno da osiguranici smatraju kako ono sadrži spisak bolesti od kojih su zaštićeni, „pa shodno tome, nijedna novonastala bolest posle zaklјučenja ugovora ne bi bila pokrivena“, ukazuje Žarković. Autor dodaje da čak i u zemljama gde je osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja veoma zastupljeno i poznato, ono nije u potpunosti shvaćeno.</p>
<p>Pandemija je, stoga, pokrenula rasprave i među samom strukom da li je ova vrsta osiguranja suviše uopštena i teško razumlјiva i da li bi ga trebalo jasnije odrediti. Žarković ocenjuje da to nije dobro rešenje, jer upravo to što pokriće nije striktno definisano predstavlja najveću prednost ovog proizvoda.</p>
<p>„Pandemija je to svakako pokazala. Kovid 19 je nova bolest i odmah smo od nje osigurani zato što u ovom pokriću svaka bolest (a ne samo određene bolesti) može dovesti do osiguravajućeg slučaja, kao i telesna povreda, odnosno gublјenje snage nesrazmerno u poređenju sa starošću osiguranika. Prema jednom obrazloženju, zaštita od kovida 19 se pokreće kada je osiguranik duže od šest meseci nesposoban da svoj posao obavlјa sa više od polovine obima u poređenju kada ga je radio zdrav“, objašnjava Žarković.</p>
<p>Osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja je dakle upravo zbog toga dobro što je pojam nesposobnosti otvoren i podložan tumačenjima. Kada dođe do osiguravajućeg slučaja, često su potrebna znanja važeće sudske prakse, ali bi za stranku verovatno bilo nepovolјnije kada bi pojam ove zaštite bio tačno određen, bez širinei mogućnosti tumačenja. To, sa druge strane, zahteva od savetodavaca i prodavaca osiguranja da ulože više truda kada objašnjavaju potencijalnim klijentima na šta mogu da računaju ako se odluče za ovu vrstu osiguranja, poručuje autor.</p>
<p><strong>Izvor: <a href="https://bif.rs/2022/06/finansije-top-2021-22/">Finansije TOP &#8211; Biznis i finansije, jun 2022</a></strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay </strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/07/osiguranje-od-nesposobnosti-za-obavljanje-odredjenog-zanimanja-korona-pokrenula-nedoumice/">Osiguranje od nesposobnosti za obavlјanje određenog zanimanja: Korona pokrenula nedoumice</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kina se opet zatvara zbog korone</title>
		<link>https://bif.rs/2022/03/kina-se-opet-zatvara-zbog-korone/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Mar 2022 09:56:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[epidemija]]></category>
		<category><![CDATA[kina]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=85540</guid>

					<description><![CDATA[<p>Multinacionalne kompanije su obustavile neke svoje operacije, dok Kina proširuje kovid mere, najveće od početka pandemije. Desetine miliona ljudi širom zemlje suočava se sa ograničenjima, uključujući celu provinciju Đilin i&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/kina-se-opet-zatvara-zbog-korone/">Kina se opet zatvara zbog korone</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Multinacionalne kompanije su obustavile neke svoje operacije, dok Kina proširuje kovid mere, najveće od početka pandemije.</strong></p>
<p>Desetine miliona ljudi širom zemlje suočava se sa ograničenjima, uključujući celu provinciju Đilin i tehnološki centar Šenžen, pošto vlasti izveštavaju o rekordnom broju slučajeva zaraze, prenosi BBC.</p>
<p>Tojota, Folksvagen i dobavljač Epla, Fokskon, spadaju među pogođene firme. Karantini su izazvali zabrinutost da bi ključni lanci snabdevanja mogli biti poremećeni, a pitanje je koliko su se uopšte i oporavili od potresa iz prethodne dve godine.</p>
<p>Kina je danas prijavila rekordan broj &#8211; više od 5.000 slučajeva, većinom u Đilinu. Svih 24 miliona stanovnika severoistočne pokrajine u ponedeljak je stavljeno u izolaciju.</p>
<h2>Kina ograničila čitavu provinciju zbog korone</h2>
<p>Ovo je prvi put da je Kina ograničila čitavu provinciju, još od zatvaranja Vuhana i Hebeja na početku pandemije. Stanovnicima je zabranjeno kretanje, a svako ko želi da napusti provinciju Đilin mora da zatraži dozvolu policije.</p>
<p>Vlasti u gradu Langfang, koji se graniči sa Pekingom, takođe su danas uvele hitne mere zatvaranja.<br />
Preduzećima u mnogim pogođenim regionima rečeno je da se zatvore ili da njihovi zaposleni rade od kuće, osim ako ne pružaju osnovne usluge poput hrane, komunalnih usluga ili drugih potrepština. Fokskon, koji proizvodi Ajfon telefone za Epl, prekinuo je svoje poslovanje u Šenženu u ponedeljak.</p>
<p>Ali, ima nekoliko proizvodnih lokacija u Kini, i rekao je za BBC da je &#8222;prilagodio proizvodnu liniju kako bi minimizirao potencijalni uticaj&#8220;. Njegova fabrika u Džengdžou &#8211; najveća svetska fabrika ajfona &#8211; i dalje je otvorena, jer grad nije pogođen restrikcijama.</p>
<p>Tojota, koja je zatvorila svoju fabriku u gradu Čangčun u provinciji Đilin, nije dala vremenski okvir kada će se posao nastaviti. Japanski proizvođač automobila rekao je za britanski servis da je taj potez napravljen da bi se razmotrio &#8222;uticaj rada dobavljača&#8220; i &#8222;bezbednost i sigurnost zaposlenih i povezanih lica&#8220;.</p>
<p>Nemački proizvođač automobila Folksvagen takođe je obustavio poslovanje u Čangčunu, rekavši da je proizvodnja automobila Folksvagen i Audi i njihovih komponenti &#8222;pogođena&#8220;, ali da se nada da će ponovo otvoriti svoju fabriku u četvrtak.</p>
<h2>Analitičari: &#8222;Takva blokada su se dešavala i ranije&#8220;</h2>
<p>Analitičari veruju da bi kompanije mogle da upravljaju poremećajima.</p>
<p>&#8222;Takva blokada su se dešavala i ranije, a gradovi su se ponovo otvorili u kratkom vremenskom periodu nakon što je broj slučajeva korona bio pod kontrolom&#8220; &#8211; rekao je za Bi-Bi-Si Jeang Čeng Ling, viši investicioni strateg u singapurskoj DBS banci.</p>
<p>Analitičarka UBS-a Grejs Čen rekla je da Šenžen nije &#8222;glavna&#8220; proizvodna lokacija za dobavljače, ali bi bilo zabrinjavajuće ako bi se blokada proširila na Šangaj i okolna područja, jer je region ključno proizvodno središte za prenosne računare, servere i pametne uređaje.</p>
<p><strong>Izvor: Blic</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/03/kina-se-opet-zatvara-zbog-korone/">Kina se opet zatvara zbog korone</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li je moguće istovremeno biti zaražen sa dva soja kovida?</title>
		<link>https://bif.rs/2022/01/da-li-je-moguce-istovremeno-biti-zarazen-sa-dva-soja-kovida/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 23 Jan 2022 09:45:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[delta]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[omnikron]]></category>
		<category><![CDATA[zaraza]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83935</guid>

					<description><![CDATA[<p>Svetom sada uglavnom kruže dva soja koronavirusa, delta i omikron. Stručnjaci za zarazne bolesti i epidemiolozi pokušali su za Health da objasne kakva je mogućnost zaraze s dva soja istog&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/da-li-je-moguce-istovremeno-biti-zarazen-sa-dva-soja-kovida/">Da li je moguće istovremeno biti zaražen sa dva soja kovida?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Svetom sada uglavnom kruže dva soja koronavirusa, delta i omikron.</strong></p>
<p>Stručnjaci za zarazne bolesti i epidemiolozi pokušali su za Health da objasne kakva je mogućnost zaraze s dva soja istog virusa i šta to znači za zdravlje.</p>
<p>Iako dvostruka infekcija nije uobičajena, postoje najmanje tri dokumentovana slučaja zaraze s dva soja koronavirusa u isto vreme, piše Health.</p>
<p>Naučni rad, predstavljen na Evropskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti prošlog leta, otkrio je slučaj devedesetogodišnje žene iz Belgije koja je imala alfa i beta varijantu virusa. Posle nekoliko dana žena je umrla, a izvor dvostruke infekcije lekari nisu uspeli da objasne.</p>
<h2>Izlaganje obema varijantama</h2>
<p>Drugi rad, iz aprila 2021. godine, objavljen u časopisu &#8222;Virus Research&#8220;, identifikovao je dva pacijenta u tridesetim godinama, u Brazilu, koji su bili zaraženi s dve varijante virusa, oba s blagim simptomima.</p>
<p>Iako još nema dokumentovanih izveštaja o koinfekciji varijantama delta i omikron, lekari kažu da se to, s molekularne tačke gledišta, može dogoditi. Treba napomenuti da u sva tri slučaja stručnjaci nisu bili sigurni u izvor dvostruke zaraze.</p>
<p>&#8222;Zamislite da ste u punom kafiću gde ima više zaraženih, neki s omikronom, neki s deltom, svi oni izbacuju čestice u vazduh, izlažući vas obema varijantama. Na taj način možete dobiti obe varijante&#8220;, kaže dr Tomas Ruso sa Univerziteta Bafalo.</p>
<h2>Dvostruka infekcija ne znači jače simptome</h2>
<p>Omikron inficira jedne ćelije, delta druge. Kada virus uđe u telo, čestice se neće vezati za svaku pojedinu ćeliju, tako da se kod koinfekcije različiti sojevi virusa vežu za različite ćelije u isto vreme.</p>
<p>Osim istovremeno, različitim sojevima možete se zaraziti u bliskom sledu, iako je ovaj scenario manje verovatan, zbog imuniteta koji telo počinje da razvija kod prve zaraze. To se događa i kod drugih infekcija, na primer kod gripa.</p>
<p>A kako ćete znati da li imate oba prevladavajuća soja virusa istovremeno?</p>
<p>Verovatno nećete znati jer PCR testovi i brzi testovi ne rade genomsko sekvenciranje virusa. Ni ne morate da znate koju varijantu virusa imate, jer to ne utiče na lečenje.</p>
<p>Istovremena infekcija sa dva virusa ne znači da ćete imati jače simptome, bolest će izgledati kao tipična infekcija koronavirusom. Malo je verovatno da bi to imalo veći patofiziološki uticaj.</p>
<p>Kako omikron počinje da nadmašuje delta varijantu zbog tako munjevitog širenja, šanse za koinfekciju su manje.</p>
<p><strong>Izvor: Telegram.hr</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<h4></h4>
<h4></h4>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/da-li-je-moguce-istovremeno-biti-zarazen-sa-dva-soja-kovida/">Da li je moguće istovremeno biti zaražen sa dva soja kovida?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Možda je ovo poslednji čin korona virusa</title>
		<link>https://bif.rs/2022/01/mozda-je-ovo-poslednji-cin-korona-virusa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 06 Jan 2022 05:45:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Politika i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[kraj]]></category>
		<category><![CDATA[omikron]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=83468</guid>

					<description><![CDATA[<p>Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković izjavio je da je omikron soj virusa “dao ubrzanje” novom talasu zaražavanja koronom i ocenio da će uslediti veliki pritisak na kovid ambulante,&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/mozda-je-ovo-poslednji-cin-korona-virusa/">Možda je ovo poslednji čin korona virusa</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković izjavio je da je omikron soj virusa “dao ubrzanje” novom talasu zaražavanja koronom i ocenio da će uslediti veliki pritisak na kovid ambulante, a da bi uskoro broj zaraženih dnevno mogao biti i petocifren.</strong></p>
<p>U narednom periodu nas očekuje uznemirujući scenario, neće biti toliko ljudi za bolnice, rekao je Janković i naglasio kako veruje da će, kada se danas pojave brojke zaraženih, to delovati uznemirujuće i deprimirajuće. Janković je naglasio da će brojevi zaraženih biti potcenjeni, a uveren je da što hitnije treba nešto uradti, jer će efekti ovog pritiska biti mnogo više socijalni i društveni nego zdravstveni.</p>
<h2>Omikron daje lakšu kliničku sliku</h2>
<p>Vakcine nisu efikasne da spreče zaražavanje kod omirkona, ali štite od smrtnih ishoda i težih slučajeva, naglasio je Janković i dodao da omikron za sada daje lakšu kliničku sliku.</p>
<p>Prema njegovim rečima, simptomi se pojavljuju već posle dva dana, kraće traje i ono što rade zemlje u Zapadnoj Evropi je da smanjuju vreme karantina, kako ne bi svi bili na bolovanju.</p>
<p>Možda je ovo poslednji čin, ovako brzo i masovno završavanje, bez opterećenja zdravstvenog sistema možda znači kraj, ali niko to sa sigurnošću ne može reći, rekao je Janković.</p>
<p>On je naveo da na kovid odeljenju KC Niš trenutno imaju 55 pacijenata na bolničkom lečenju, ali se radi o delta soju.</p>
<h2>Đerlek: Razgovara se i o četvrtoj dozi vakcine</h2>
<p>Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek izjavio je da se razgovara o četvrtoj dozi vakcine protiv kovida, zbog toga što efikasnost vakcina opada sa pojavom novih sojeva.</p>
<p>Bez obzira što nismo uspeli u većem obimu da ubedimo građane za vakcinaciju prvom i drugom dozom, ne znači da nismo uradili dobru stvar sa trećom dozom i da tako treba da nastavimo, a evidentno je da nam je potrebna i četvrta doza, rekao je Đerlek za Blic.</p>
<p><strong>Izvor: Bizlife</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2022/01/mozda-je-ovo-poslednji-cin-korona-virusa/">Možda je ovo poslednji čin korona virusa</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Austriji prazni rafovi, najveća potražnja za tost</title>
		<link>https://bif.rs/2021/12/u-austriji-prazni-rafovi-najveca-potraznja-za-tost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Dec 2021 07:10:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[potražnja]]></category>
		<category><![CDATA[tost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=82522</guid>

					<description><![CDATA[<p>U aktuelnom, četvrtom zaključavanju u Austriji nije bilo navale na toalet-papir, kao u prvom, ali zato postoje problemi sa hlebom za tost. Mnogi Austrijanci su se ovih dana našli pred&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/u-austriji-prazni-rafovi-najveca-potraznja-za-tost/">U Austriji prazni rafovi, najveća potražnja za tost</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>U aktuelnom, četvrtom zaključavanju u Austriji nije bilo navale na toalet-papir, kao u prvom, ali zato postoje problemi sa hlebom za tost.</strong></p>
<p>Mnogi Austrijanci su se ovih dana našli pred praznim rafovima na kojima uobičajeno stoji hleb za tost.</p>
<p>Međutim, razlog za nestašicu nije pravljenje zaliha zbog protivpandemijskog zatvaranja, već problemi sa isporukom pekarskog koncerna &#8222;Elc&#8220;.</p>
<p>&#8222;Ne možemo isporučivati sve svoje proizvode trgovini&#8220;, rečeno je iz kompanije, iz koje dodaju da je uzrok prelazak na novi sistem logistike.</p>
<p><strong>Izvor: Tanjug</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/12/u-austriji-prazni-rafovi-najveca-potraznja-za-tost/">U Austriji prazni rafovi, najveća potražnja za tost</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Korona postala pogodno tlo za merdžovanje kompanija</title>
		<link>https://bif.rs/2021/11/korona-postala-pogodno-tlo-za-merdzovanje-kompanija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Nov 2021 06:30:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[akvizicije]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[najveće]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81854</guid>

					<description><![CDATA[<p>Čini se da u kratkom roku nikada nije bilo više akvizicija u milijardama. Najnovija je širenje Koka Kole koja je kupila konkurenta za fantastičnih 5,6 milijardi dolara. Prethodno je Investiciona&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/korona-postala-pogodno-tlo-za-merdzovanje-kompanija/">Korona postala pogodno tlo za merdžovanje kompanija</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Čini se da u kratkom roku nikada nije bilo više akvizicija u milijardama. Najnovija je širenje Koka Kole koja je kupila konkurenta za fantastičnih 5,6 milijardi dolara. Prethodno je Investiciona banka JPMorgan saopštila da planira kupovinu 75 odsto u Volkswagenovo jjedinici zaplaćanja&#8230; Šuškkalo se i da je PejPal hteo da kupi Pinterest&#8230;</strong></p>
<p>Prema podacima KPMG, obim akvizicija i spajanja kompanija do kraja ove godine mogao bi da obori sve rekorde i da vredi 6 biliona dolara. Već sada ove transakcije širom sveta vrede oko 4,3 biliona dolara. Poređenja radi, prethodni rekord postavljen je u 2015. i iznosio je 4,8 biliona dolara.</p>
<h2>Zašto se biznisi odlučuju na te poteze?</h2>
<p>Prema mišljenju stručnjaka aktivna kupovina i spajanje sa drugim kompanijama je eksplodiralo ove godine zbog kombinacije 3 faktora od kojih su neki postojali i pre pandemije: višak investicionog kapitala; dinamika oportunističkih kupaca i nestrpljivih prodavaca, evolucija transakcionih procesa&#8230;</p>
<p>Takođe, treba imati u vidu, da kako kriza odmiče, a kamatne stope se ne menjaju, mnogi iz finansijskog sveta grabe priliku da ulože višak kapitala &#8211; bilo da osiguraju što bolje poslovanje u jednom neizvesnom kontekstu, bilo da na talasu optimizma na taj način razvijaju svoj posao dalje.</p>
<h2>Najveća Koka-Kolina akvizicija ikada</h2>
<p>Coca-Cola je 2. novembra objavila da je stekla potpunu kontrolu nad proizvođačem sportskih napitaka Bodiarmor za 5,6 milijardi dolara, što ovo čini najvećom KoKa-Kolinom akvizicijom jednog brenda do sada.</p>
<p>Gigant je kupio 15 odsto udela u Bodiarmor 2018. godine i tako postao njegov drugi najveći deoničar, a sada je saopštio da preuzima ostatak deonica. U to vreme košarkaška legenda Kobi Brajant bio je treći najveći deoničar firme Bodiarmor nakon ulaganja iz 2013., samo dve godine nakon osnivanja.<br />
JP Morgan i Volksvagen</p>
<p>Investiciona banka JPMorgan je saopštila da planira da kupi većinski udeo od blizu 75% u Volkswagenovoj jedinici za platni promet. Američki bankarski gigant je naveo da će ovim ugovorom proširiti svoje kapacitete za digitalna plaćanja i prvi put ući u automobilsku industriju.</p>
<p>Ovo je samo jedna u nizu akvizicija i investicija JPMorgana ove godine. Kompanija je u junu postigla dogovor o preuzimanju britanske onlajn firme za upravljanje bogatstvom Nutmeg, kao i o kupovini platforme OpenInvest, sa sedištem u San Francisku, koja je fokusirana na etička ulaganja.</p>
<h2>Amazon je kupio MGM</h2>
<p>Američka kompanija za e-trgovinu Amazon je danas objavila da je kupila filmski studio MGM za 8,45 milijardi dolara što je najambiciozniji potez u filmskoj industriji , prenosi CNBC.<br />
Ovo je druga najveća amazonova akvizicija od kada je 2017. godine kupio lanac prodavnica prehrambenih proizvoda Whole Foods. Iz Amazona kažu da žele iskoriste bogatu istoriju ovog studija kao i njegov ogroman katalog od 4,000 filmova i 17,000 TV serija kako bi unapredili poslovanje svog ogranka Amazon Studio.</p>
<p>Tako će se Amazonovoj zbirki filmova pridružiti i serijal &#8222;Džejms Bond&#8220;, serija i film &#8222;Fargo&#8220;, &#8222;Priča o sluškinji&#8220; i mnogi drugi naslovi.</p>
<h2>Šuškalo se i da PejPal hteo da kupi Pinterest</h2>
<p>Mediji si objavili da je PejPal, servis za onlajn plaćanje u pregovorima o kupovini digitalne pinbord stranice Pinterest za čak 45 milijardi dolara.<br />
Blumberg Njuz je prvi objavio vest o razgovorima dve kompanije prošle nedelje, što je kasnije potvrdio Rojters. Izvor agencije rekao je da je PejPal ponudio 70 dolara po deonici, za Pinterest.</p>
<p>Dogovor bi, po toj ceni, bio najveća akvizicija kompanije, nadmašivši Microsoft koji je 2016. godine za 26,2 milijarde dolara kupio poslovnu mrežu LinkedIn.</p>
<h2>Infobip kupio Peerless Network</h2>
<p>Vodnjanski Infobip, globalna klaud komunikacijska platforma i vodeća IT kompanija u regionu, sklopio je kupoprodajni ugovor o preuzimanju američke kompanije Peerless Network, globalnog pružioca VoIP (Voice over IP) usluga sa sedištem u Čikagu.</p>
<p>Vrednost akvizicije je poverljiva informacija, a plaćanje je izvršeno kombinacijom novca i deonica Infobipa. Uprava Peerless Networka takođe je uložila delove svojih vlasničkih udela u Peerless Networku u Infobip.<br />
Osnovan 2008. godine, Peerless Network s vlastitom glasovnom mrežom nacionalne rasprostranjenosti pouzdani je izbor niza Fortune 500 kompanija. Već više od deset godina kompanija pruža najagilnija, najisplativija te implementacijski najjednostavnija glasovna rešenja te vrhunsku korisničku uslugu kako bi se zadovoljile work-from-anywhere potrebe poslovnih subjekata.</p>
<h2>Rimac Bugati</h2>
<p>Ovog leta je odjeknula informacija da je mladi hrvatski preduzetnik, rođeni Bosanac Mate Rimac preuzeo kultni automobiliski brend Bugatti.</p>
<p>Udruživanjem Rimac Automobila i Bugati Automobila stvoren je Bugatti Rimac (u kojoj će većinski udeo imati novoformirana Rimac grupa), a koji (in)direktno kontroliše nemački Porše (član Volksvagen grupe) sa 58,2 posto vlasništva, dok je Mate Rimac ostao na čelu, ali sa manjinskim paketom od 20,4 posto deonica. Ovde je bilo reči ne o keš transakciji već o zameni deonica što reflektuje posledično preslaganje strukture hrvatske firme. Njome Rimčev startap je de fakto prestao da bude startap i dodatno se integrisao unutar kišobrana Folksvagen grupacije čiji je deo i Porše.</p>
<p>Rimac Automobili postaju Rimac grupa (podeljena na Bugatti Rimac te Rimac Tehnolodži) u kojoj Mate Rimac formalno ima najveći pojedinačni udeo od 37 odsto, nemački Porše 24 odsto, Hyundai 12 odsto, a ostali deoničari 27 odsto.</p>
<h2>Donesi je sada Glovo</h2>
<p>Španska kompanija za multikategorijske dostave, Glovo, je ove godine preuzela brend &#8222;Donesi&#8220; u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini u okviru serije pojedinačnih akvizicija od grupe Diliveri Hirou (Delivery Hero) u regionu u centralnoj i istočnoj Evropi.</p>
<p>Glovo je od Diliverija, jedne od vodećih svetskih platformi za dostavu, takođe preuzeo brend Fudpanda (Foodpanda) u Rumuniji i Bugarskoj, kao i brend Pauza u Hrvatskoj.</p>
<p>Ukupna vrednost ovih akvizicija je 170 miliona evra.</p>
<p><strong>Izvor: Blic</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/korona-postala-pogodno-tlo-za-merdzovanje-kompanija/">Korona postala pogodno tlo za merdžovanje kompanija</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li su antitela dovoljna za zaštitu od korone i da li ih meriti?</title>
		<link>https://bif.rs/2021/11/da-li-su-antitela-dovoljna-za-zastitu-od-korone-i-da-li-ih-meriti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[bifadmin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Nov 2021 05:45:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[antitela]]></category>
		<category><![CDATA[količina]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bif.rs/?p=81649</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovih dana vodi se ozbiljna diskusija o tome koliko je antitela dovoljno da se zaštitimo od kovida. Veliki broj građana Srbije brinu visoke dnevne korona brojke, pa mnogi pribegavaju testiranju&#8230;</p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/da-li-su-antitela-dovoljna-za-zastitu-od-korone-i-da-li-ih-meriti/">Da li su antitela dovoljna za zaštitu od korone i da li ih meriti?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Ovih dana vodi se ozbiljna diskusija o tome koliko je antitela dovoljno da se zaštitimo od kovida. Veliki broj građana Srbije brinu visoke dnevne korona brojke, pa mnogi pribegavaju testiranju na antitela kako bi proverili da li su zaštićeni od virusa.</strong></p>
<p>Ipak, pitanje je da li je potrebno raditi test, s obzirom na brojne preporuke koje nam dolaze od strane struke, a koje kažu da za ovim nema potrebe<strong>.</strong></p>
<p>Čak i ako uradite test na antitela, lekari neće znati da vam daju odgovor na pitanje koliko je antitela dovoljno da se ne zarazite koronom, sudeći po izjavama na ovu temu.</p>
<p>“Zapravo, niko vam ne može reći u kojoj ste meri stvarno imuni. Čak i sa velikom količinom antitela postoji određen nivo nesigurnosti“, rekao je na ovu temu ranije ove godine imunolog Karsten Vacl.</p>
<h2>Količina antitela ne može odrediti imunitet</h2>
<p>Profesor Miloš Marković, imunolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, rekao je za RTS da su antitela samo jedan vid odbrane od koronavirusa, kao i da se na osnovu njihove količine ne može tačno odrediti da li smo imuni ili ne.</p>
<p>“Dobijte vakcinu onako kako je rečeno i broj doza onako kako je rečeno i nemojte meriti količinu antitela, jer ja neću znati da vam protumačim rezultat” poručuje Marković.</p>
<p>Kako ističe, količina antitela nije jedina odbrana našeg organizma od koronavirusa.</p>
<p>“Antitela su samo jedan vid odbrane, svaka infekcija pokreće T-limfocite, mi pravimo i neke memorijske ćelije koje dugo žive i pamte i koje, kada ponovo sretnu virus, bolje odreaguju i zaštite nas”, objasnio je Marković.<br />
“Nemojte da merite antitela”<br />
To je, kako kaže, ustvari imunološka memorija i na osnovu toga mi imamo imunitet kada preležimo infekciju i posle vakcine.</p>
<p>Jedina antitela, ističe, koja daju neku jasniju informaciju su neutrališuća antitela, čiju količinu mogu da rade samo specijalizovane laboratorije.</p>
<p>“Ma šta vi merili u bilo kojoj laboratoriji, vi nećete izmeriti nijedan parametar da li ste imuni ili niste”, naveo je.</p>
<p>“Čak i da uradite taj test, mi ne znamo koji je nivo zaštite i moja poruka je jasna – nemojte uopšte da merite antitela”, istakao je.</p>
<h2>Koliko je antitela dovoljno i koliko imunitet traje?</h2>
<p>Diskusija o tome koliko je antitela dovoljno sa sobom vuče i pitanje koliko imunitet stečen preležanom infekcijom ili vakcinisanjem zapravo traje.</p>
<p>“Ne može niko da vam kaže da imunitet traje godinama kada od prvog slučaja nije prošlo godinu i po dana, mi možemo samo da pretpostavljamo na osnovu nekih imunoloških znanja”, rekao je profesor.</p>
<p>Kako kaže, ponovna infekcija je realna mogućnost, i najvažnija stvar jeste da budemo zaštićeni od teške forme bolesti što je i cilj vakcinacije.</p>
<h2>Šta su antitela?</h2>
<p>Kako ističu stručnjaci, antitela nastaju kao reakcija našeg imuniteta na napad. Ona za sebe vezuju “napadače” i na taj način ih neutrališu.</p>
<p>Takozvani brzi test na antitela utvrđuje dva parametra – prisutvo imunoglubina G i M (IgG, IgM). Prisustvo prvog, IgG, u krvi ukazuje na to da je osoba bila zaražena virusom (sa simptomima ili bez) te tako stvorila antitela. Drugi, IgM, ukazuje na akutnu infekciju, piše RSE.</p>
<p>Marija Gnjatović, istraživačica Instituta za primenu nuklearne energije (INEP) kaže da je testiranje na antitela vrlo važno kako bi se sagledao kolektivni imunitet. Bez obzira na sve nepoznanice u vezi sa virusom korona i efektima antitela, Gnjatović je uverena da će, uz njih neka zaštita izvesno postojati, piše RSE.</p>
<p>“Neko ko ima antitela će kroz sledeću fazu infekcije, ukoliko se desi, doći u kontakt sa virusom. Čak i da ga ne štiti u potpunosti, kao što je situacija, na primer, kod morbila, sigurno će imati neku zaštitu. Biće to neki blaži oblik”, tvrdi Gnjatović.</p>
<h2>Koliko košta test na antitela?</h2>
<p>Kada su u pitanju cene, one su veoma raznolike u zavisnosti od toga u kojoj laboratoriji se rade. Od 1.500 dinara, što je najjeftinije, cene idu i do 3.000 dinara.</p>
<p>Testovi na antitela se mogu uraditi što u privatnim laboratorijama, što u državnim na lični zahtev.</p>
<p><strong>Izvor: BIZLife</strong></p>
<p><strong>Foto: Pixabay</strong></p>
<p>Чланак <a href="https://bif.rs/2021/11/da-li-su-antitela-dovoljna-za-zastitu-od-korone-i-da-li-ih-meriti/">Da li su antitela dovoljna za zaštitu od korone i da li ih meriti?</a> се појављује прво на <a href="https://bif.rs">Biznis i Finansije</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
