Home VestiBiznis & Finansije Hrvatska : Centralna banka branit će stabilnost kune

Hrvatska : Centralna banka branit će stabilnost kune

by bifadmin

Specijalno za bifonline iz Zagreba, Davorka Zmijarević

Hrvatska narodna banka branit će stabilan tecaj nacionalne valute svim sredstvima koja ima na raspolaganju i održati eksternu likvidnost, nastojeći očuvati financijsku stabilnost u aktualneoj krizi, najavio je u srijedu u Zagrebu guverner Željko Rohatinski, kojega je nedavno britanski časopis The Banker proglasio najboljim centralnim bankarom u svijetu.

To su dva ključna faktora u prevadavanju krize i svi akteri u financijskom tržištu, poslovne banke, vlada i centralna banka moraju podijeliti odgovornost za njihovo održanje. U protivnom, opominje guverner, doći cč do narušavanja normalnog funkcioniranja financijskog sistema s nesagledivim reperkusijama za ekonomiju. Deprecijacija kune, koju su do nedavno još neki ekonomisti aktivno zazivali, a poslovne banke iza kulisa manevrirale da do nje dođe, neće biti, jer bi to znacčlo “pustiti duha iz boce”. Kurs se brani ili se pušta, sredine nema, kaže guverner.

HNB cini što je u njenoj moći da pomogne u sve težem balansiranju kursa, kretanju kamata i održanju likvidnosti realnog sektora, otpuštajući pažljivo odmjerene doze kunske i devizne likvidnosti. Tako je banka upravo istog dana spustila stopu deviznih potraživanja i oslobodila poslovnim bankama 1,25 milijardi eura, dok je na repo aukciji odobrila oko 4 milijarde kuna.

Također, Rohatinski je izrazio mišljenje da se ne mora obraćati Međunarodnom monetarnom fondu, jer sve što bi Fond mogao zahtjevati kao uvjet za podršku Hrvatska mora ionako učiniti. Pitanje je ima li političke volje da se to napravi ili je Fond potreban kao alibi za nepopularne poteze. Fond bi ionako ne bi mogao odobriti značajnije izvore, a i to samo za održanje eksterne likvidnosti. Međutim, što se duže čeka s mjerama za upravljanje krizom, koji su inače zadatak vlade, obraćanje Fondu će se nametnuti samo od sebe.

Obraćanje guvernera Rohatinskog novinarima i javnosti u srijedu dočekano je s ogromnim interesom. Javnost i privreda uzalud čekaju ikakav potez vlade kojim bi najavila mjere za suočavanje s novim okolnostima koje donosi globalna financijska kriza i recesija. Vlada, naime, još nije odlučila je li zemlja u recesiji ili ne, i koliko i da li će opce kriza zahvatiti Hrvatsku, iako je ona već tu. Premijer Ivo Sanader prije nekoliko dana je izjavio da nema potrebe za posebnom sjednicom vlade posvećenoj krizi, jer “vlada ionako na svakoj sjednici donosi mjere za povećanje standarda građana”, a vatrogasne mjere se predstavljaju kao aktivni program. Sve su jasniji komentari u javnosti da vlada nije dorasla situaciji i da njen stav odricanja stvarnosti krije nesposobnost da se nosi s problemom.

Središnja banka, zahvaljujući prvenstveno osobi guvernera, pokazuje se kao jedina institucija koja u ovim kriznim uvjetima zna što joj je posao i što treba činiti i to i cčni.
Guverner je priznao da stanje ne ostavlja puno manevarskog prostora za djelovanje, jer je kriza do krajnosti zaoštrila probleme koji se gomilaju godinama: deficit tekućeg računa platne bilance i vanjski dug. Deficit iznosi 4,5 milijarde eura ili 11 posto BDP-a, a inostrani dug na kraju januara čak 39 milijardi eura ili trećinu BDP-a. U ovoj godini na otplatu dospijeva 12,8 milijardi eura duga svih ročnosti, od toga 6 milijardi duga države i privrede, i milijardu eura kamata. Servisiranje duga je uvjet da se održi glava iznad vode, kako je rekao jedan analitičar, ali ovo treba ostvariti kada je mogućnost reprogramiranja duga sasvim neizvjesna, a izvozna potražnja će, prema procjeni HNB, pasti za oko 3 posto a presušiti će i dotok direktnih stranih investicija. Hrvatska više ne može financirati postojeću razinu uvoza i potrebno ga je smanjiti za oko 8 posto, a deficit tekućeg racuna sa 11 na 6,5 posto BDP-a i smanjiti potrošnju. Ali, to je nepopularni zadatak kojeg se mora prihvatiti vlada.

Pročitajte i ovo...