Home VestiEkonomija Da li je Turska izgubljena ili „otkrivena“?

Da li je Turska izgubljena ili „otkrivena“?

by bifadmin

Kina ostvaruje značajne investicije u Turskoj dok traju pripreme za projekat „Put svile“. Istovremeno, zastoj u povećanju referentne kamatne stope američkih Federalnih rezervi pogoduje zemljama u razvoju.

Zbog čega je turska aktiva toliko jeftina? U svetu smanjenih prinosa i skupih akcija, Turska pruža brojne mogućnosti. Sve međunarodne analize turske privrede spominju politički rizik kao ključni negativni faktor i, naravno, izbore 1. novembra, koji će predstavljati značajan test.

Život se nastavlja

Zajednički imenitelj svih izbora koji su se do sada tokom ove godine odigrali je da se, kada se glasanje završi, život nastavlja bez velikih promena, piše u svojoj analizi glavni ekonomista Sakso banke, Stin Jakobsen. Čini se da se čak i populističke stranke prilagođavaju, kako direktno čineći labave koalicije, ili indirektno, kao podrška vladajućem stavu.

Druga lekcija je, naravno, da aktuelna vlast obično slabi ali ostaje na vlasti, ne zato što glasači odobravaju njihovu politiku ili rezultate koji su postigli, već zbog toga što nema pravih alternativa.

U ovom trenutku se ne očekuje da će bilo koja stranka imati značajnu većinu u parlamentu, što je verovatno najbolji rezultat kome investitori mogu da se nadaju.

Turska i „Put svile“

Još jedna makro tema koja bi mogla da poboljša ekonomske prilike u Turskoj je kineski projekat „Put svile“. Turska će imati veliku korist od ovog ambicioznog projekta, koji bi trebalo da u toku 2016. godine počne da pokazuje svoje prve rezultate u vidu investicija u železničke pruge, luke i infrastrukturu. Kinezi, naravno, ne stavljaju premiju na politiku, pa već ostvaruju značajne investicije u Turskoj dok ostatak sveta „razmišlja o tome“, piše ekonomista Sakso banke.

Slučaj taktičkih investicija

Ključno za svako unapređenje stanja u Turskoj će morati da bude poboljšanje spoljnih faktora, uglavnom kroz neznatno slabiji američki dolar i „kašnjenja“ povećanja referentne kamatne stope Federalnih rezervi, koga se zemlje u razvoju plaše.

Ankete pokazuju da većina analitičara sada smatra da bi eventualno povećanje kamatne stope moglo da usledi tek u drugoj polovini 2016. godine. Zastoj FED je stvorio tehničke uslove za taktičke duge pozicije do kraja godine. Duga pozicija u turskoj liri prema američkom dolaru bi trebalo da je dobra oportunistička investicija. Efektivni kurs lire je, ukoliko se izuzme efekat inflacije, najniži od 2003. godine.

Investitori koji su tolerantniji na rizik mogu da se opredele za turske državne obveznice na dve godine ili da se oprobaju na tržištu kapitala, gde je na primer cena deonice značajnog igrača u sektoru Garanti Bankasi upravo dostigla dugoročno nisku vrednost. Na turskom tržištu se može ostvariti prinos od 11% na dvogodišnje obveznice, a inflacija je nešto niža od 8%, što znači da je „realna stopa“ solidnih 3%.

Domaći faktori još uvek predstavljaju izvestan rizik

Turski unutrašnji faktori će ostati nepromenjeni ili neznatno gori do kraja 2015. godine. Uticaj koji slabiji kurs lire ima na inflaciju bi trebalo da dostigne vrhunac u oktobru ili novembru, kada će inflacija dostići nivo od 8,2-8,3%, pre nego što počne da se smanjuje. Stin Jakobsen predviđa da će ukupna inflacija u Turskoj u 2015. godini iznositi 7,5%, a 6,0% u 2016. godini.

Rast bruto domaćeg proizvoda će se smanjiti posle iznenađujućih pokazatelja za drugi kvartal ove godine jer trenutne ekonomske prilike ukazuju da će rast iznositi 3% (u poređenju sa potencijalnim rastom BDP od 5%).

Uz očekivanje da novi pravac i reforme neće proisteći iz predstojećih izbora, Jakobsen očekuje da će Turska ostvariti rast od 4% u 2016. godini.

Investicione preporuke

Kratka pozicija USDTRY – kupovina na kursu 2,9100 uz ograničenje gubitka na 3,07.
Investicija u dvogodišnje turske državne obveznice po nominalnoj stopi od 11%
Duga pozicija u deonicama Garanti Bankasi – kupovina pri ceni od 7,60 sa ograničenjem gubitka na 5,00.

Pročitajte i ovo...