U Srbiji je najzastupljenije putničko zdravstveno osiguranje, učestalost korišćenja životnog osiguranja raste sa uzrastom, a prošle godine gotovo svaki drugi stanovnik je obavio bar jedan pregled u privatnim zdravstvenim ustanovama, iako je privatno zdravstveno osiguranje uplaćavao tek svaki deseti.
Nešto više od polovine stanovnika (52.7%) u Srbiji koristi bar neku od tri vrste osiguranja: putničko zdravstveno, životno i privatno zdravstveno osiguranje. Pritom, tri četvrtine korisnika koristi samo jednu od pomenutih vrsta osiguranja, svaki peti koristi dve vrste, a samo 6.8% njih koristi sve tri vrste osiguranja, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja beogradske agencija za istraživanje tržišta i javnog mnjenja MASMI o navikama u korišćenju različitih vrsta osiguranja u Srbiji.
Istraživanje je sprovedeno u januaru ove godine na uzorku od 1.000 ispitanika, koji je činilo 48.5% muškaraca i 51.5% žena, uzrasta između 18 i 60 godina, iz regiona Beograda, Vojvodine, zapadne i istočne Srbije. Osim navika u korišćenju različitih vrsta osiguranja, istraženo je da li i u kojoj meri ispitanci posećuju privatne zdravstvene ustanove.
Rezultati pokazuju da je u Srbiji najzastupljenije putničko zdravstveno osiguranje, a tokom 2015. godine koristilo ga je 44.3% stanovnika. U ovoj kategoriji najčešće su korišćene usluge Dunav Osiguranja (23.7%) i Generali Osiguranja (22.3%), a slede ih DDOR Novi Sad sa 15.5% i Uniqa Osiguranje sa 14.9% korisnika. Ostala osiguravajuća društva imala su manje od 10% korisnika. Pritom, broj korisnika putničkog zdravstvenog osiguranja u DDOR Novi Sad znatno je veći u Vojvodini (32.7%) i zapadnoj Srbiji (18.7%), u odnosu na Beograd (7.5%) i istočnu Srbiju (2.6%). S druge strane, putničko zdravstveno osiguranje u Uniqa Osiguranju češće se koristi u Beogradu (23.7%) i Vojvodini (17.6%), nego u zapadnoj (5.4%) i istočnoj Srbiji (4.4%).
Polisu životnog osiguranja poseduje 15.7% stanovnika, pri čemu učestalost korišćenja životnog osiguranja raste sa uzrastom (od 10.1% za uzrasnu grupu 18-29 godina, do 20.4% za uzrasnu grupu 50-59 godina). Polisa životnog osiguranja se najčešće nabavlja preko agenta prodaje (46.9% korisnika), a nešto više od četvrtine korisnika kupilo je polisu direktno kod osiguravajućeg društva. Kupovine polise preko poslodavca (12.6%) i banke (8.3%) su slabije zastupljene. U kategoriji životnog osiguranja prednjači Generali Osiguranje sa 23.4% korisnika, a prate ga DDOR Novi Sad (19.1%), Uniqa (17.8%) i Dunav Osiguranje (15.8%). Očekivano, više od trećine svih polisa životnog osiguranja u Vojvodini pripadaju DDOR Novi Sad.
Privatno zdravstveno osiguranje
Tokom 2015. godine, gotovo svaki drugi stanovnik je obavio bar jedan pregled u privatnim zdravstvenim ustanovama, pri čemu je skoro četvrtina njih posećivala privatne zdravstvene ustanove jednako često ili češće nego državne. S druge strane, privatno zdravstveno osiguranje uplaćavao je tek svaki deseti stanovnik. Zanimljivo je da nema razlike u verovatnoći posećivanja privatnih zdravstvenih ustanova između onih koji uplaćaju i onih koji ne uplaćuju privatno zdravstveno osiguranje. Takođe, žene su nešto sklonije posećivanju privatnih zdravstvenih ustanova nego muškarci, a u Beogradu i Vojvodini praksa odlaska u privatne ustanove je češća nego u istočnoj Srbiji.
Kada je reč o učestalosti, najveći broj korisnika posećuje privatne zdravstvene ustanove dva do tri puta godišnje (48.9%), svaki treći ima samo jednu posetu godišnje, dok tek svaki peti odlazi u privatne zdravstvene ustanove više od tri puta za godinu dana. Pritom, žene su sklonije da posećuju privatne zdravstvene ustanove veći broj puta.
Korisnici u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće obavljaju laboratorijske analize (62.7%). Ginekološke i urološke preglede obavlja nešto manje od trećine korisnika, dok kod oftalmologa odlazi 15.2% korisnika. Žene nešto češće posećuju oftalmologa, dok muškarci češće odlaze kod lekara opšte prakse. Korisnici uzrasta preko 50 godina znatno ređe posećuju ginekologa/urologa nego mlađi korisnici.
Kada je reč o ceni pregleda u privatnim zdravstvenim ustanovama, 57.9% obavljenih pregleda plaćeno je do 2.500 dinara, a 42.1% pregleda je koštalo preko 2.500 dinara. Zanimljivo je da su žene izdvajale nešto više novca po pregledu u odnosu na muškarce.
Nalazi istraživanja potvrđuju i da korisnici koji već koriste neku vrstu osiguranja, skloniji su da se odluče za još neki osiguravajući proizvod.
Tekst je objavljen u martovskom broju #125 časopisa „Biznis & Finansije“