Veći su izgledi da će se ljudi zaraziti korona virusom u sopstvenoj kući, nego u kontaktu s ljudima van nje. Samo dvoje od stotinu zaraženih osoba dobilo je korona virus od osoba izvan svoje porodice, dok je svakog desetog zarazio član njihovog domaćinstva. To pokazuje najnovija studija južnokorejskih stručnjaka, koja dovodi u pitanje efikasnost karantinskih mera.
Ako vam nije dosta zbunjivanja i konfuzije oko korone kojima nas zasipaju stručnjaci, evo najnovije takve vesti, da budete u toku. Ovoga puta reč je o „sveže“ objavljenoj studiji južnokorejskih epidemiologa, koju su preneli i stručnjaci u SAD.
Ona uveliko dovodi u pitanje dosadašnje mere koje ograničavaju kretanje ljudi i kontakte, a sve u cilju da se spreči širenje zaraze. Naime, u studiji se tvrdi da je najveći broj obolelih od korone zaradio ovaj virus sedeći u svojoj kući.
Adolescenti i najstariji najveći izvor kućne zaraze
U istraživanju južnokorejskih stručnjaka, čije rezultate je objavio Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti, proučavano je 5.706 prvozaraženih pacijenata, kao i više od 59.000 ljudi sa kojima su bili u kontaktu. Podaci su prikupljeni od 20. januara do 27. marta, kada je širenje epidemije korona virusa u Južnoj Koreji bilo na vrhuncu.
Dobijeni rezultati su pokazali da je samo dvoje od stotinu zaraženih osoba dobilo korona virus od kontakata koji nisu vezani za članove njihovog domaćinstva, a svakog desetog je zarazio član njegove porodice.
U slučaju da je prvozaraženi član domaćinstva bio adolescent, ili pak osoba strarosti od preko 60 godina, stopa širenja zaraze bila je veća, utvrdili su naučnici. To se objašnjava činjenicom da je reč o starosnim kategorijama sa kojima se ostvaruje najviše kontakata, jer ostali članovi domaćinstva više brinu o njima.
Deca najčešće ne ispoljavaju prepoznatljive sipmptome
Rezultati pokazuju da je najmanja verovatnoća da prvozaražena osoba u domaćinstvu bude dete mlađe od devet godina. Ipak, autori studije se ograđuju oko tog pokazatelja, jer je u samom uzorku učešće ispitanika tog uzrasta bilo najmanje – svega 29 njih je imalo manje od devet godina.
Nalazi ukazuju i da je veća verovatnoća da ukoliko se deca tih godina i zaraze Kovidom-19, ona u daleko većem broju slučajeva neće pokazivati prepoznatljive simptome bolesti, nego kada je reč o odraslima. To je dodatno otežavalo da se otkrije prvozaražena osoba u porodici, ako je ona bila dete.
Foto: OrnaW, Pixabay