U sredini u kojoj gotovo svako domaćinstvo proizvodi i, kako – tako, prerađuje voće, osnivanje zadruge bio je izazov, ali i korak dalje ka finalnom proizvodu, sigurnom plasmanu i većoj uposlenosti žena sa sela.
– Udružili smo se i krenuli zajedno u preradu, spojili tradiciju i nauku, inovativnu proizvodnju, tako da smo i pre nego što smo započeli proizvodnju, pre nego što smo krenuli sa prvim proizvodima, potražili pomoć stručnjaka – kaže Marija Blagojević, direktorka Ženske poljoprivredne zadruge Kosjerka.
Strogo kontrolisana proizvodnja i prerada voća sa 15 hektara zasada zadrugarki i kooperanata, uz savremenu opremu i podršku tehnologa, pretočena je u sokove i džemove koje u skladu sa trenutnom potražnjom proizvode, pakuju i na tržište plasiraju članice zadruge.
– Dopala mi se ideja, tražila sam posao, dobila sam. Nekad radimo dva dana, tri do pet, nekada ne radimo nekoliko dana. U suštini završim i svoje poslove kući i zaradim usput – priča Milica Radosavljević, članica zadruge.
Uz sve pehove, krađu opreme, neplanirano preseljenje i pandemiju, za kratko vreme uspele su da otkupe i prerade gotovo sedam tona voća, plasiraju postojeće, ali i planiraju nove proizvode.
– U toku zime ćemo sigurno uraditi aćente balzamiko od maline, nešto novo za naše tržište. Sledeće što ćemo raditi je brašno od jabuka i dunja od ovog tropa, koji nam ostaje nakon tih prvih proizvoda koje uradimo, ta voćna brašna su sve aktuelnija – ističe Marija Blagojević.
Od proleća, kako kažu, sa povećanjem broja kooperanata, planiraju proširenje proizvodnje, povremeno angažovanje i zapošljavanje većeg broja žena, ali pre svega, po svim standardima izgrađenog, novi objekat u njihovom vlasništvu.
Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay