Home TekstoviB&F Plus U pozadini ukrajinskog rata vodi se još jedan sukob – oko nafte

U pozadini ukrajinskog rata vodi se još jedan sukob – oko nafte

by bifadmin

Pojedini naftni giganti prestali su da kupuju naftu od Rusije, što bi, u kombinaciji sa ekonomskim sankcijama, moglo drastično smanjiti prihode ruskog budžeta. To se neće desiti jedino ako ova zemlja uspe da pronađe nove kupce na drugim tržištima, poput azijskog.

Cena brent nafte jutros je porasla na 111 dolara po barelu, a sirove američke (WTI) na 109,5 dolara po barelu, uprkos najavama da će SAD i njihovi saveznici na tržište pustiti 60 miliona barela, kako bi ublažili rast vrednosti ovog energenta. Za sada se zna da će u ovom poduhvatu, pored Amerike, učestvovati i neke evropske zemlje i Kina.

Efekat te njihove najave se još uvek ne vidi, pa ćemo najverovatnije morati da sačekamo da se zaista nafta iz rezervi nađe na tržištu da bi cene počele da padaju, ili bar da se zaustavi njihov rast. To svakako ne bi odgovaralo Rusiji koja je veliki izvoznik ovog energenta, a koju pritiska još nekoliko problema vezanih za trgovinu naftom. Većina njih ima veze sa sankcijama koje Rusiji onemogućavaju da ovim energentom snabdeva svoje dojučerašnje kupce.

Evropsko njet

Rusija je naime drugi svetski proizvođač nafte, sa proizvodnjom od 11 miliona barela dnevno. Deo te nafte troši sama, a oko šest miliona barela izvozi. Skoro polovina te nafte (2,5 miliona barela na dnevnom nivou) odlazi u evropske zemlje, ponajviše u Nemačku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Finsku, Litvaniju, Grčku, Rumuniju i Bugarsku. Trećina nafte za evropsko tržište dolazi kroz beloruski Druzhba naftovod, koji, između ostalog, targetiraju sveže uvedene ekonomske sankcije protiv Rusije, jer onemogućavaju plaćanje, transport i sl.

Prilikom analize uticaja sankcija na rusku ekonomiju treba imati u vidu da nafta u velikoj meri doprinosi budžetu ove zemlje. Samo u 2021. Rusija je na izvozu nafte zaradila više od 110 milijardi američkih dolara, što je dvostruko više od njene zarade od gasa. Možda su baš zato druge svetske države toliko fokusirane na naftu, bilo da planiraju obaranje njene cene ili da već traže nove dobavljače kako bi otkazale poslove sa Rusima.

Međutim, sankcije nisu jedini problem za ruski energetski sektor. Raste broj naftnih giganata koji prekidaju saradnju sa ruskim dobavljačima. Među njima su i BP, Equinor i Shell. Njih će potraga za novim dobavljačima i uspostavljanje novih saradnji mnogo koštati, ali su očigledno procenili da bi ih saradnja sa Rusijom koštala još više. I među manjim igračima na naftnom tržištu sve je više onih koji otkazuju saradnju ovoj zemlji. Nekoliko skandinavskih raniferija više ne kupuje rusku naftu pa se okrenulo vađenju iste iz Severnog mora.

Azijsko toplo-hladno

Budući da imaju sve manje evropskih kupaca, Rusi su se okrenuli novim tržištima pa nude popuste rafinerijama u Kini i drugim azijskim zemljama. Sve oči sveta su sada uprte baš u Kinu, jer bi njena odluka o kupovini ili odbijanju iste mogla značiti prekretnicu u ovom neformalnom trgovinskom ratu.

Od ostalih azijskih velikih kupaca izdvaja se Indija, koja trenutno ne deluje baš kao najlojalniji konzument ruske nafte. Prema pisanju Rojtersa, indijska državna kompanija Bharat Petroleum, drugi po veličini kupac nafte u toj mnogoljudnoj državi, traga za novim snabdevačima na Bliskom Istoku iz straha da će zapadne sankcije protiv Rusije izazvati poremećaj u distribuciji ruskih energenata. Ova kompanija inače kupuje dva miliona barela na mesečnom nivou.

No, ko god da odnese pobedu u ovom tihom ratu, kao i uvek krajnje posledice će osetiti potrošači i to ne samo na benzinskim pumpama, već i u svakodnevnom životu, kroz porast računa za struju, grejanje i sl.

Izvor: The Conversation, NPR, WSJ

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar