Bezgotovinsko plaćanje je omogućeno u velikom broju usluga u Srbiji, a jedan od najnovijih primera je obaveza za sve taksiste koji rade na beogradskom aerodromu da prihvate plaćanje platnim karticama. U Savezu taksi udruženja očekuju da plaćanje plastičnim novcem pređe ubrzo polovinu ukupne naplate u Beogradu, dok su u niškom Siti taksiju uveli instant plaćanja preko android mobilne aplikacije. Rešenja za bezgotovinsko plaćanje ne nedostaje, ali taksisti smatraju da su naknade za ovakve transakcije previsoke i da bi trebalo da ih plaćaju njihove mušterije.
U Srbiji je krajem prošle godine bilo izdato skoro 12 miliona platnih kartica, što znači dve po glavi stanovnika, a rast plaćanja je iz godine u godinu dvocifren. U trećem tromesečju 2024. domaćim platnim karticama plaćeno je skoro 160 miliona puta, za petinu više nego u istom kvartalu godinu ranije. Prema podacima Narodne banke Srbije, svako deseto plaćanje karticama izvršili su strani turisti. U istom periodu broj prihvatnih uređaja za plaćanje, takozvanih POS terminala, porastao je za oko 15 odsto, na nešto više od 150.000.
Tom talasu priključili su se i taksisti, koji shvataju da digitalizacija neće ni njih zaobići, ali putnici svakako hoće ukoliko im ne omoguće plaćanje i plastikom.
Aleksandar Bjelić, predsednik Saveza taksi udruženja, za B&F kaže da je u Beogradu registrovano 6.400 taksi vozila i da se vožnja karticama može platiti u njih 3.500. Ako se uzme u obzir da je u radu oko 5.800 vozila, to znači da je oko 70 odsto opremljeno za kartice. Ipak, gro njih je u tri taksi udruženja – Pink taksi, Naksis i Beogradski taksi.
Obim plaćanja plastičnim novcem trenutno je između 30 i 40 odsto i raste, tako da očekuje da vrlo brzo pređe i polovinu naplate.
Govoreći o udruženju kojem i sam pripada, navodi da stranke ne moraju ni da naglase da žele da plate karticom. „Svaki Pinkov vozač je po pravilima rada taksija u obavezi da izvrši tu uplatu. Jedino ako je našem radio centru prijavio da je taj čitač u kvaru, onda je to neka viša sila i samo u tom slučaju nema te mogućnosti“. Osim toga, moguće je i plaćanje preko aplikacije.
Kao veliku novinu Bjelić je naveo obavezu prihvata plaćanja karticama za sve vozače koji rade na beogradskom aerodromu, što bi trebalo da zaživi početkom marta. Opštu obavezu za sve prestoničke taksiste, međutim, ne očekuje.
Prebacivanje naknade na mušteriju?
Naknade koje plaćaju bankama za upotrebu POS uređaja iznose od 1,7 do tri odsto. „Po mom mišljenju to uopšte ne bi trebalo da bude na moj teret, nego na teret onoga ko kupuje proizvod. Zašto bih ja bio taj kojem bi se naplatila ta transakcija? Onaj koji plaća treba da plati naknadu. Mi ćemo raditi na tome da se to prebaci na korisnika usluge“, ističe Bjelić.
Prema podacima NBS dostavljenim B&F, prosečne naplaćene trgovačke naknade padaju i na kraju 2024. godine prosečna trgovačka naknada je iznosila jedan odsto.
Na pitanje zašto je prosečna trgovačka naknada za taksiste mnogo viša od toga, odgovor bi mogao da se nađe u relativno niskim transakcijama i malom obimu prometa. Iz NBS navode da prihvatioci usluge plaćanja platnim karticama pružaju ovu uslugu taksi prevoznicima na uobičajen način, kao i trgovcima u drugim delatnostima.
Ali, treba imati u vidu da trgovačku naknadu ugovaraju sa svakim trgovcem posebno i ona zavisi od više faktora. Pre svega, od ukupnog prometa trgovca, visine prosečne transakcije, cene prihvatnog uređaja koji se koristi za prihvatanje platnih kartica i drugih. U centralnoj banci podsećaju da visina trgovačke naknade nije ograničena zakonom niti na bilo koji drugi način, već ona zavisi od poslovnog dogovora između prihvatioca i trgovca, u ovom slučaju taksi prevoznika.
Rešenje po kojem bi korisnici preuzimali na sebe troškove naplate trgovačke naknade nije uobičajeno. Ne predviđa ga ni studija Fondacije za razvoj ekonomske nauke iz 2023. godine o podsticanju tranzicije ka bezgotovinskoj ekonomiji. U tom istraživanju se navodi nekoliko preporuka kako da se smanji plaćanje gotovinom i razlozi zašto bi opcija bezgotovinskog plaćanja trebalo da postane obavezna kroz fazno uvođenje.
Među preporukama je smanjenje maksimalnog iznosa plaćanja u gotovom, koji trenutno iznosi 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti i jedan je od najviših u Evropi. Zatim predviđa podsticaje i subvencije za trgovce, obavezu isplate zarade na tekući račun ali i državnih prinadležnosti građanima. Tu su i smanjenje trgovačkih naknada, obezbeđivanje pristupa bežičnom internetu za finansijske usluge, ali i finansijski podsticaji za potrošače.
POS terminali prevaziđeni
Vlado Bulatović, predsednik Strukovnog udruženja taksista Srbije, kaže da zakonska obaveza da se omogući plaćanje karticama u taksi vozilima za sada ne postoji i ističe da vrlo malo kolega koristi tu opciju.
„Sad sve to ide preko aplikacija, jer možete u aplikaciji da navedete da li ćete gotovinski ili bezgotovinski da platite. POS terminali su prevaziđeni. Neki imaju POS terminale i plaćaju ih 1.300 dinara mesečno. Većina plaća preko taksi aplikacije čije usluge koriste i ne mora da se najavi ranije. Ja na aplikaciji vidim kad se završi vožnja da li je plaćanje gotovinski ili bezgotovinski“, objašnjava Bulatović za B&F.
Prema njegovim rečima, svaka druga vožnja plaća se na taj način, a kolege koje više vole keš i ne žele da im se plati bezgotovinski samo isključe tu opciju u aplikaciji. „Ali onda ćete imati manje posla. A to znači i manje para za budžet u koji uplaćujemo milion evra mesečno“.
Iz Centralne banke navode da su po osnovu sniženja prosečne naplaćene trgovačke naknade, od 2019. do 2023. godine trgovci ostvarili uštedu veću od 300 miliona evra i ističu da su najpovoljniji platni instrumenti DinaCard kartice i instant plaćanja, kao alternativa platnim karticama. Prihvatanje instant plaćanja je značajno jeftinije od, na primer, prihvatanja platnih kartica za sve učesnike i to dva do tri puta nego trgovačka naknada.
Za prihvatanje instant plaćanja ne postoji potreba za korišćenjem skupih uređaja i opreme za prihvatanje kao što su, na primer, POS terminali, već se mogu koristiti i mobilni telefoni, tableti, računari ili bilo koji pametni uređaji povezani sa internetom. Trenutno više od 6.000 naplatnih mesta širom zemlje prihvata instant plaćanja, među kojima i jedno taksi udruženje.
Nišlije na instant plaćanju
Reč je o niškom Siti taksiju (City taxi), koji je pre dve godine u svih svojih 145 vozila omogućio prihvatanje instant plaćanja preko android mobilne aplikacije trgovca, tako da svi korisnici usluga ovog taksija mogu da plaćaju mobilnim telefonom. Plaćanje se praktično obavlja preko aplikacije mobilnog bankarstva i to bez logovanja u samu aplikaciju, aktivirajući jednu od opcija i skeniranjem IPS QR koda.
Rešenja za bezgotovinsko plaćanje za taksiste svakako ne nedostaju. Pitanje je samo koliko to košta i ko će to da plati, odnosno da li se formalno ili faktički prebacuje na krajnjeg potrošača. Ukoliko se ovdašnje vlasti kojim slučajem odluče da fazno uvedu obavezu bezgotovinskog plaćanja, kao što su to već uradile Švedska i Finska, taksisti neće imati izbora. Mada, ne treba potceniti njihov kapacitet za lobiranje. Setimo se da je to bila jedna od profesija koja je izuzeta od obaveze da uvede fiskalne kase, u poslednjem momentu.
Na to koliko su pojedina rešenja uvedena taksistima svrsishodna požalio nam se Vlado Bulatović. Kaže da su svi taksisti bili u obavezi da na vetrobran stave nalepnice preko kojih komunalni inspektori mogu očitati sve podatke o vozaču i vozilu i isključivo važi za ulazak taksija na aerodrom. „Znate koliko čitača inspektori imaju za to? Nijedan“.
Kako god bilo, plaćanje kešom se smanjuje, a taksisti će se tome prilagođavati ili iz nužde ili po sili zakona. Mada, iako je plaćanje karticama u taksi vozilima postalo standard širom Evrope, poznavalac turističkog posla kojeg smo pitali za mišljenje kaže da keš i nije tako loš. Kada nam dođu Nemci, na primer.
Jelena Stjepanović
Biznis & finansije 231, mart 2025.
Foto: Emile Bonga, Unsplash