Kompanija Coface kao globalna kompanija za osiguranje potraživanja objavila je svoj godišnji izveštaj o nesolventnosti kompanija iz Centralne i Istočne Evrope koji svedoči o jednoj kontradikciji: iako je 2024. godine ponovo zabeležen privredni rast, poslovna stabilnost je, međutim, nastavila da se urušava. Uprkos slabljenju inflacije i oporavku BDP-a, stopa nesolventnosti kompanija je porasla u većini zemalja ovog regiona.
Tokom 2024. godine, na području Centralne i Istočne Evrope zabeležena je prosečna vrednost stope BDP-a od 2,6%, što predstavlja pomak u odnosu na vrednost od 0,8% iz 2023. godine. Ovaj oporavak je došao kao posledica pada inflacije, rasta realnih zarada i visokog stepena privatne potrošnje, naročito u Poljskoj, Madjarskoj i Rumuniji. Inflacija je u 2024. godini pala na 4,6%, i to sa 11,2% iz prethodne godine, zahvaljujući nižim cenama energenata kao i boljim uslovima uvezanim za lance snabdevanja.
Oporavak nije uticao na otpornost kompanija
Međutim, navedeni privredni oporavak se nije preneo na poslovnu otpornost. Broj nesolventnih kompanija iz ovog regiona jeste pao sa za 9 %, sa 50.248 u 2023. na 45.938 u 2024. godini, ali na način koji može da zavara. Izmene u propisima u Mađarskoj su doprinele nižim brojkama. Ako izostavimo Mađarsku, možemo konstatovati da se broj nesolventnih kompanija, u stvari, povećao sa 29.771 u 2023. na 30.680 u 2024. godini (+3%) – što svedoči o dugotrajnoj osetljivosti poslovanja kompanija sa ovog područja.
“Nakon poremećaja iz 2023. godine, makroekonomski pokazatelji su ukazivali na ublažavanje krize. Ipak, mnoge kompanije, posebno u oblasti proizvodnje i prevoza, su već pretrpele previše štete izazvane privrednim poremećajima,” rekao je Mateuš Dadej, ekonomski stručnjak iz kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope. “Porast broja nesolventnih kompanija ukazuje na dublje strukturne probleme kao i na zakasnele posledice ranijih ekonomskih kriza.”
Kretanje broja nesolventnih kompanija u 2024. se razlikuje od zemlje do zemlje Mađarska je, nakon privremenog porasta nesolventnih kompanija tokom 2022. godine, zabeležila najveći pad (–25,5%) i to usled normalizacije zakonskih procedura, dok je u Srbiji i Bulgarskoj takođe zabeležen pad (–12.1%, odnosno –5.7%), kao posledica veće makroekonomske stabilnosti.
Nasuprot tome, broj nesolventnih kompanija je značajno porastao u Sloveniji (+32,4%), Litvaniji (+24,6%), Estoniji (+10,2%) i Hrvatskoj (+7,3%), i to usled slabe domaće potražnje, sve većih troškova kao i struktrunih prepreka, posebno u oblasti građevine i trgovine.
Stopa nesolventnosti je značajno porasla i u Rumuniji ( za 9,4%), naročito među srednjim i velikim kompanijama, i to usled visoke stope inflacije i fiskalne neuravnoteženosti. U Poljskoj je zabeležen porast broja nesolventnih kompanija od 19%, uglavnom zbog činjenice da je ta zemlja još pre izbijanja pandemije usvojila postupke restruktuiranja nesolventnih kompanija koji se sada primenjuju na sve vrste problema vezanih za likvidnost.
Nasuprot navedenim zemljama, Češka (+1,9%) i Slovačka (–3,5%) su pokazale odredjenu stabilnost, dok je situacija u Litvaniji ostala gotovo nepromenjena (-1%), pri cemu je nesolventnost uglavnom zabeležena u oblasti gradjevine i maloprodaje.
Ključni sektori pod pritiskom
Nekoliko ključnih industrijskih sektora su bili naročito pogođeni. Transportni sektor se suočavao sa sve manjom količinom tereta i neprekidnim rastom troškova. Sektor proizvodnje je pokušavao da izađe na kraj sa sve manjim porudžbinama kao i sa nestašicom radne snage, dok je sektor građevine bio pogođen rastućim kamatnim stopama i smanjenim ulaganjima, posebno u oblasti stanogradnje. U ovim sektorima je zabeležen natprosečan rast stope nesolventnosti kompanija.
Izgledi za 2025. godinu
“Očekujemo umereno poboljšanje u pogledu nesolventnosti tokom 2025. godine,” rekao je Mateuš Dadej. “Od ključnog značaja će biti zakasnela dodela sredstava iz fondova Evropske Unije kao i oporavak privatne potrošnje. Sa druge strane, nepovoljni uslovi kreditiranja i neizvesnosti na polju globalne trgovine – naročito sve zategnutiji trgovinski odnosi između Sjedinjenih Država i Evropske Unije – mogu značajno pokvariti naš scenario.”
“Izveštaj kompanije Coface pruža sveobuhvatanu analizu načina na koji zakonski okviri, privredni uslovi i geopolitički rizici oblikuju promene na planu nesolventnosti kompanija širom Centralne i Istočne Evrope ”, dodaje Jarek Javorski, izvršni direktor kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope. “Iako područje ponovo beleži privredni rast, mnoge kompanije su i dalje u režimu preživljavanja. Dugoročna ulaganja i jasno definisana poslovna politika će biti od presudnog značaja za postizanje dugorocčne stabilnosti.”
Foto: jarmoluk, Pixabay