Dok Evropa ulazi u novu eru upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom definisanih najnovijom Uredbom koja je obavezujuća za zemlje članice EU, Srbija se nalazi pred važnim izazovom – da, još uvek bez formalne obaveze ali sa jasno prepoznatim benefitima, napravi iskorak u pravcu cirkularne ekonomije, kroz uvođenje depozitnog sistema.
Iako zemljama kandidatima za članstvo ova Uredba, koja predviđa da do 2030. godine sva ambalaža mora biti reciklabilna, još ne nameće direktne obaveze, njeni zahtevi već su postali relevantni za tržišne učesnike koji žele da očuvaju konkurentnost ne samo na evropskom, već i na domaćem tržištu.
Usaglašenost sa ovim standardima šalje snažnu poruku o našoj posvećenosti zaštiti životne sredine, odgovornosti prema lokalnim zajednicama i spremnosti za zelenu transformaciju.
Ovo je jedna od ključnih tema Odbora za zaštitu životne sredine Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) već poslednjih 6 godina. Ovaj odbor aktivno radi na uklanjanju regulatornih prepreka u vezi sa upravljanjem otpadom, i stvaranju regulatornih preduslova za cirkularno poslovanje, ali i olakšavanje ispunjavanja ESG kriterijuma lokalno i usaglašavanja sa EU standardima koji su uslov za konkurentno poslovanje.
Depozitni sistem – instrument održivog razvoja
Depozitni sistem za ambalažu od napitaka funkcioniše po principu povratne naknade – potrošač pri kupovini proizvoda u ambalaži plaća dodatni iznos koji mu se vraća pri povraćaju prazne ambalaže. Ovaj model se već godinama primenjuje u mnogim evropskim zemljama sa izuzetnim rezultatima. Litvanija, na primer, beleži stopu povraćaja od preko 90%, dok je Austrija upravo u 2025. godinu ušla sa uvođenjem ovog sistema, sa veoma obećavajućim prvim rezultatima.
Istovremeno, uspešan DRS model sprovele su skandinavske zemlje, Irska, Slovačka i Nemačka, dok rumunski model obeležava godišnjicu od početka primene.
Srbija, prema najavama Ministarstva za zaštitu životne sredine, planira da uvede depozitni sistem od 2027. godine. Iako nema zakonsku obavezu da to učini, praksa iz EU jasno pokazuje da je ovaj model najefikasniji kada je reč o povećanju stope reciklaže ambalaže od napitaka. Pored očiglednih ekoloških koristi, sistem otvara i niz ekonomskih mogućnosti – od novih „zelenih“ radnih mesta do podsticanja investicija u sektor upravljanja otpadom.
Jednake šanse i pravičan okvir za sve učesnike
Da bi depozitni sistem u Srbiji bio uspešan, neophodno je da država zakonskim okvirom podrži fer i ravnopravne uslove za sve tržišne aktere, što je jedan pod postulata za koji se zalaže Američka privredna komora. To, pored jasne legislative, podrazumeva i dovoljno vremena proizvođačima i potrošačima za prilagođavanje novom modelu, kao i pojednostavljene procedure koje će omogućiti privatnom sektoru, kao nosiocu obaveze, da pravovremeno investira u infrastrukturu, softvere i procese.
Partnerstvo države, jedinica lokalne samouprave, privatnog sektora i potrošača ključno je za postizanje željenih rezultata – visoke stope reciklaže, smanjenje ambalažnog otpada i prelazak na održiviji model ekonomije.
Odgovornost industrije i spremnost na akciju
Kao jedan od lidera u održivosti u industriji bezalkoholnih pića i Coca-Cola HBC Srbija, zajedno sa partnerskim kompanijama, zagovara uvođenje depozitnog sistema za ambalažu od napitaka. Spremni smo da kroz investicije podržimo njegovu implementaciju, ali da istovremeno podržimo i druge kompanije da se što pre osnaže za ovu ozbiljnu i zahtevnu transformaciju.
Paralelno sa tim, sistem produžene odgovornosti proizvođača (EPR), koji u Srbiji već postoji, pružiće dodatnu osnovu za izgradnju održivog sistema upravljanja ambalažom. Međutim, za još snažniji efekat, neophodno je povezivanje svih delova sistema i edukacija potrošača, koja u mnogim slučajevima kreće upravo iz lokalnih zajednica.
Saradnja svih aktera – uslov za uspeh
Uvođenje depozitnog sistema u Srbiji nije samo ekološki potez. To je strateška odluka – dobrovoljan ali promišljen korak ka održivoj budućnosti, konkurentnosti i odgovornosti. Ako želimo da budemo deo rešenja, dovoljna polazna osnova je da prepoznamo priliku, dobro isplaniramo i adekvatno se pripremimo za primenu, što na osnovu dobrih uporednih praksi verujem da možemo da sprovedemo.
Autor: Nina Elezović, predsednica odbora za zaštitu životne sredine AmCham-a