Jedan od najzastupljenijih sorti na tržištu je „Hazberg“, poreklom iz Zapadne Evrope
Poslednjih godina zova je često zapostavljena, a sve više zauzima svoje mesto u voćarskim zasadima. Ova biljka, poznata po brojnim prednostima u odnosu na tradicionalne kulture poput grožđa, postaje sve popularniji izbor među poljoprivrednicima, posebno zbog svoje otpornosti i jednostavnosti uzgoja.
Jedan od najzastupljenijih sorti na tržištu je „Hazberg“, poreklom iz Zapadne Evrope, koja se pokazala kao izuzetno pogodna za naše podneblje. Ulaganja u zovu su znatno manja u poređenju sa drugim voćnim kulturama, a prinosi su konkurentni – prosečno od 10 do 12 tona po hektaru.
Potražnja za proizvodima od zove, poput sokova i slatkiša, iz godine u godinu raste, što otvara mogućnosti za dobru zaradu i kroz preradu.
Prema rečima proizvođača, od jedne hektarske površine moguće je ostvariti prihod od preko 4.200 evra, čime zova postaje jedna od najisplativijih kultura u voćarstvu. Pionir u uzgoju ove biljke, Jene Šerfeze iz Horgoša, već nekoliko godina ističe njen neiskorišćen potencijal.
Uz odgovarajuće znanje i povoljne vremenske uslove, prinosi se mogu i udvostručiti. Šerfeze ističe da je zova zahvalna biljka – lako se razmnožava, ne zahteva hemijsku zaštitu, a berba je jednostavna i ne naporna, što je čini idealnom za organsku proizvodnju.
Koji su podsticaji
Rezidba zove počinje već u novembru, dok je održavanje zasad jednostavno i zahteva minimalne radne napore. Upravo ta jednostavnost i niski troškovi čine ovu biljku posebno atraktivnom za proizvođače. Iako je na tržištu prisutan i cvet zove, većina voćara ipak čeka kraj avgusta, kada se obavlja berba plodova, jer su prihodi od njih do šest puta veći od onih od cveta.
Zova ima i značajnu industrijsku i farmaceutsku vrednost.
Profesor Vladislav Ognjanov sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ističe da svaki deo biljke može biti iskorišćen – od plodova prave se džemovi, rakije, čajevi, pa čak i porto vina, koja bez zove ne bi imala svoj prepoznatljiv karakter.
Ukupno, zova ima više od 70 poznatih primena, a njen rastući trend posebno je izražen otkako su u Evropi zabranjene sintetičke boje, zbog čega se koristi kao prirodno bojilo u prehrambenoj industriji.
Evropska unija, kroz različite razvojne fondove, aktivno podržava modernizaciju poljoprivrede, uključujući i sektor voćarstva.
Ovi podsticaji omogućavaju proizvođačima unapređenje proizvodnje, obnovu mehanizacije i podizanje kvaliteta gazdinstava. S obzirom na niske troškove, visoke prinose i rastuću potražnju, zova bi u narednim godinama mogla zauzeti značajno mesto u voćarskoj proizvodnji, donoseći profit i održivu perspektivu domaćim poljoprivrednicima.
Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay