„Ono što je karakteristično za ceo Balkan jeste da ljudi nerado govore o detaljima poslovanja vlastite firme, ali su više nego spremni da podijele svoje informacije o konkurenciji“, kaže Arsenij Dabah, vlasnik kompanije Innotechnics, specijalizovane za analizu tržišnih trendova, posebno kada je riječ o tehnološkom sektoru i venture ulaganjima. Ruski konsultant i investitor koji posluje iz Beograda širom svijeta, smatra da od masovnog priliva ruskih preduzetnika Srbija ima više koristi nego štete, posebno Beograd.
Kompanija Innotechnics ima beogradsku adresu, ali većina njenih klijenata je rasuta širom svijeta, od Portugala do Indije. Njen vlasnik, ruski preduzetnik, konsultant i investitor, Arsenij Dabah, ne spada u kategoriju mladih i ambicioznih preduzetnika koji naseljavaju američku Silicijumsku dolinu i lokalne evropske kopije, niti mu je osnivanje kompanije za tržišne analize u Srbiji prvi pokušaj, jer se radi u suštini o već uhodanom poslu. Ruska kompanija DSight formirana je još 2014. godine, a Dabah je bio jedan od dvojice osnivača.
„Ja sam sa partnerom pokrenuo kompaniju DSight u Rusiji, koja se fokusirala na analizu tržišnih trendova, posebno kada je riječ o tehnološkom sektoru i venture ulaganjima i koja raspolaže i vlastitom bazom sa podacima o 100 hiljada kompanija u Euroaziji. Sada moj partner nastavlja da vodi taj posao na ruskom tržištu, dok sam se ja sa kompanijom Innotechnics fokusirao na tržišta izvan Rusije, prije svega na globalna tržišta u razvoju, poput Indije, Turske, Bliskog Istoka“, kaže Dabah za B&F.
„Nekoliko zadnjih godina mahom se bavim poslovnim savjetovanjem, ali sam i dio različitih grupa koje okupljaju ’angel investors’. Međutim, kada se radi o mom ličnom investiranju u startap kompanije, to mi je sada u drugom planu“, napominje Dabah.
Kako izgleda poslovanje u Srbiji viđeno očima ruskog investitora, pogotovu kada se radi o malim startapovima?
„Balkan generalno zaostaje za Rusijom, koja je više digitalizovana kada se radi o javnim uslugama bitnim za preduzetnike, poput onlajn bankarstva, otvaranja firme ili podnošenja poreske dokumentacije i to su sve stvari na koje su ruski preduzetnici navikli u Rusiji. U principu, stvari na Balkanu se rješavaju puno sporije, bilo da je riječ o dozvolama boravka, otvaranju računa u banci ili sličnim administrativnim postupcima. Naravno, shvatam da postoje procedure koje banke moraju ispoštovati poput ’KYC – poznavanja svojih klijenata’ , ali postojeće aplikacije banaka za onlajn bankarstvo svakako bi mogle biti bolje“, diplomatski iznosi Arsenij Dabah svoje viđenje trenutnog poslovnog okruženja u Srbiji.
O sebi malo, o konkurenciji sve
Na Balkanu u cjelini, izvori poslovnih informacija su ograničeni kada se radi o kompanijama, naročito startapovima i specifičnim tržišnim segmentima. Tako da je zanimljivo kako se svježe pristigla firma, kao što je Innotechnics, nosi sa ovim problemom.
„Do podataka dolazimo na različite načine, kroz razgovore sa ljudima, direktorima, konsultantima, analitičarima, slanje upitnika i prikupljanje svih ostalih raspoloživih podataka, od Linkedina pa do drugih specijalizovanih baza podataka. Ono što je karakteristično je da ljudi nerado govore o detaljima poslovanja vlastite kompanije, ali su više nego spremni da podijele svoje informacije o konkurenciji. Tako da, vremenom, gradimo povjerenje sa poslovnim ljudima koji su onda spremniji da dijele informacije sa nama“, objašnjava Arsenij Dabah svoj način rješavanja ovog problema.
Prikupljanje sirovih podataka je jedna stvar, ali njihovo efektivno korištenje i „pakovanje“ u proizvod koji ima kupce je nešto drugo. Ono što svi traže je da se u moru novih kompanija na vrijeme uoči ona koja donosi nešto novo, po mogućnosti revolucionarnu promjenu.
AI u potrazi za iglom u plastu sijena
U slučaju Innotechnicsa, radi se o primjeni IT tehnologije „krojene po mjeri“. Iza scene masu podataka „žvaću“ različiti algoritmi, koji pokušavaju ukazati na ne tako jasno vidljive trendove i potencijale individualnih kompanija.
„Mi imamo naš vlastiti IT sistem, sa specijalizovanim bazama podataka i specijalizovanim AI alatima koji su razvijeni interno, od strane naših stručnjaka, kao rezultat našeg vlastitog ulaganja u istraživanje i razvoj. U suštini, da bi se razvio ovakav posao treba više od pet godina, i možda malo kraće uz korištenje vještačke inteligencije“, navodi Dabah.
Sam Balkan, uključujući Rumuniju i Bugarsku, sa nekih šezdesetak miliona stanovnika, u globalnim razmjerama nije preveliko tržište, ali bi investitorima mogao biti zanimljiv ako se pojave firme sa globalnim potencijalom u oblasti tehnologije. Međutim, i ovdje veličina jeste bitna. Tako da unutar Balkana, Rumunija i Bugarska su od primarnog interesa za strane investitore, koji pažljivo traže startapove sa potencijalom za eksplozivni rast, gdje se na kraju na svaki uloženi dolar dobija barem 20 do 30 dolara zarade.
Zbog toga i nije preveliko iznenađenje da Innotechnics i njegov vlasnik Arsenij Dabah ne očekuju da će im poslovanje samo na Balkanu omogućiti opstanak i dalji rast. Srbija je jednostavno baza, a posao se pravi na brzo rastućim tržištima, Indije, Bliskog istoka, Centralne Azije.
Zašto Rusi zapošljavaju Ruse
U Srbiji u isto vrijeme veliki broj građana vjeruje da su radna mjesta u ruskim kompanijama rezervisana za Ruse i da tu domaći nemaju puno šanse za posao. Odgovor na pitanje zašto većina ruskih preduzetnika, koji su otvorili svoje firme u Srbiji, mahom zapošljava Ruse je prilično banalan: jezička barijera ali i razlike u radnoj etici između Srba i Rusa, barem kako ih Rusi vide.
„U ruskim firmama u Srbiji zaposleno je i dosta lokalnih stručnjaka, ali jedan od razloga za češće zapošljavanje Rusa je i nepostojanje jezičke barijere, pošto za Ruse srpski jezik nije baš lagan. Druga strana medalje je da možda zbog kulture, raspoloženja ili klime, ali zaposleni u Srbiji fokusiraju se striktno na radno vrijeme od devet do pet. Sa druge strane, Bjelorusi i Rusi ostaju na poslu onoliko koliko je potrebno da se posao završi“, objašnjava Arsenij Dabah zašto ruski preduzetnici preferiraju da zapošljavaju Ruse.
Šta će biti sa svim ovim ruskim firmama i njihovim vlasnicima u Srbiji nakon završetka rata u Ukrajini i očekivanog ponovnog uključivanja ruskih banaka i firmi u međunarodni finansijski sistem, jedna je od nepoznanica.
„Procjena je da je od 2022. godine u Srbiju došlo između 200.000 i 250.000 Rusa, od kojih je većina osnovala svoje firme, mahom u oblasti IT. Otprilike jedna polovina se ili vratila ili se namjerava vratiti u Rusiju, ali će barem jedna trećina ostati u Srbiji, dok su se preostali preselili na druge evropske destinacije, poput Kipra ili Portugala. Vjerujem da će oni koji ostanu imati dugoročan pozitivan efekat na ekonomiju Srbije“, predviđa Dabah.
Innotechnics nije na prodaju
Dabah je svjestan i negativnih posljedica masovnog priliva ruskih preduzetnika, poput povećane potražnje stanova i pratećeg rasta cijena nekretnina i kirija. Ipak, vjeruje da su u cjelini Srbija, a posebno Beograd, imali više koristi nego štete, te da je otvaranje ruskih restorana i prodavnica popravilo i turističko-gastronomsku ponudu Beograda.
Innotechnics je praktično startap u fazi razvoja i nije isključena mogućnost da u budućnosti i sam završi u portfoliju nekog od velikih investitora. Arsenij Dabah tvrdi da mu prodaja firme trenutno nije prioritet, pogotovu ne za sitniš, već da mu je glavni cilj dalji rast firme, pri čemu mu je Beograd baza, a polje djelovanja ostatak svijeta.
Dražen Simić
Biznis & finansije 240/241, decembar 2025/januar 2026.
Foto: Privatna arhiva