Nominalno, najveće smanjenje broja zaposlenih bilo je kod pravnih lica, za 10.965 ili 0,6% pa je na kraju prvog kvartala u toj niši registrovan ukupni broj od 1.886.501 radnika, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
U okviru te kategorije zaposlenih nalazi se i javni sektor koji broji 611.470 radnika. Poređenja radi, i prošle godine je u prvom kvartalu u odnosu na isti period 2024. zabeležen pad zaposlenosti kod pravnih lica, ali za 1.428 radnika (0,1%) dok je u u 2024. u odnosu na 2023. taj broj bio uvećan za 11.079 (0,6%).
U kategoriji preduzetnika, lica zaposlenih kod njih i lica koja samostalno obavljaju delatnost, došlo je do povećanja registrovane zaposlenosti i to za 5.442 ili 1,3%. Ukupno, na dan 31. mart ove godine u toj kategoriji je bilo 425.737 zaposlenih.
U prvom kvartalu prošle godine zabeležen je približno isti rast uposlenih u tom sektoru koji se ubraja u privatni – za 5.518 radnika (1,3%) ih je bilo više nego u 2024. kada je povećanje za isti tromesečni period iznosilo 8.239 lica (2,0%) više nego u 2023.
Gde je najveći pad?
Ekonomista Božo Drašković kaže za Demostat da je do opadanja došlo u više oblasti a i da su razlozi brojniji. Navodi primer informatičkog sektora gde dolazi do ozbiljnih pomeranja, smanjuje se broj projekata koji su iz Srbije i drugih zemalja regiona rađeni “na daljinu”, pa je i potreba za informatičarima manja.
Dodaje da se već neko vreme u uslužnim delatnostima primećuje trend gašenja. Preduzetnici i male samostalne radnje koje pružaju neke od usluga zbog pada tražnje i oštre konkurencije povlače se iz vidljivog dela posla, dolaze na evidenciju nezaposlenih a delatnost počinju da obavljaju od kuće.
Zanemarena poljoprivreda
On objašnjava i da je smanjenje registrovanih individualnih poljoprivrednika posledica urušavanja poljoprivredne industrijske proizvodnje kao i ukrupnjavanja poseda ne samo vlasničkog, nego i obradivih površina.
Danas neko ko ima 50 hektara zemlje i bavi se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, jedva uspeva da preživi, dok je pre tri ili četiri decenije obrađivanje 20 hektara bilo dovoljno za porodice. Uništeno je i stočarstvo a monetarna politika koja je održavanjem kursa dinara favorizovala uvoz, istovremeno je izložila domaće male proizvođače žestokoj konkurenciji i oni propadaju. Ni politika subvencija ne daje dovoljno podsticaja za opstanak malih i srednjih gazdinstava. Na sve to se nadovezuju decenije depopulizacije ruralnih sredina, domaćinstva su ostala na starijim ljudima i ona se polako gase pa su opustela neka sela istočne i zapadne Srbije čak i Vojvodine, zaključuje Božo Drašković.
Najviše novozaposlenih u zdravstvu
Najdrastičnije smanjenje bilo je u proizvodnji elekto opreme (za 5.555 radnika) i u proizvodnji odeće (manje za 4.945 zaposlenih) a sledi i trgovina na veliko i malo sa smanjenjem od 3.495 radnika. U tom sektoru bilo je i povećanja zaposlenosti, pa su administrativne i pomoćneusluge uvećane za 4,236 zaposlenika a stručna, naučna i tehnička delatnost za 3.629 novozaposlenih.
I prema anketi o radnoj snazi, koju Republički zavod za statistiku objavlje kvartalno a obuhvata i neformalnu zaposlenost, broj zaposlenih građana u 2025. godini iznosio je 2.869.500, što je za 28.000 manje nego u godini pre.
Prema anketi, broj stanovnika van radne snage iznosio je 2.464.200 što je za 5.300 manje nego 2025. dok je broj nezaposlenih zadržan na prethodnom nivou od 272.400 lica. Smanjen je i broj neformalno zaposlenih za 20.200 i na kraju prošle godine iznosio je 328.500 građana.

