Prosečan radni vek u Evropskoj uniji prošle godine iznosio je 37,5 godina, ali je u Holandiji, Švedskoj i Estoniji bio znatno duži.
Na nivou cele Unije očekivani radni vek muškaraca iznosio je u proseku 39,5 godina, a žena 35,4 godine, pa je prosek bio 37,5 godina. Ovaj pokazatelj je u stalnom porastu od 2016. godine, kada je iznosio 35,2 godine.
Očekivani radni vek znatno se razlikuje među državama članicama. U Holandiji se radi 44 godine, u Švedskoj 43,4 godine, Danskoj 42,6 godina a Estoniji 41,5 godina. Nasuprot tome najkraći radni vek zabeležen je u Rumuniji (32,7 godina), Italiji (33), Bugarskoj (34,6), Hrvatskoj (35,1) i Grčkoj (35,3).
U periodu od 2016. do 2025. očekivani radni vek produžen je u svim državama članicama EU. Najveći rast zabeležile su Malta, u kojoj je broj godina provedenih na poslu povećan za 4,9, Mađarska (4,2 godine), Irska (4,2 godine) i Holandija (4,1).
Malta i Mađarska su sa ispodprosečnih vrednosti iz 2016. u prošloj godini premašile prosek EU. Posebno se izdvaja Malta, gde je očekivani radni vek žena produžen za čak 7,8 godina što je najviše u Evropskoj uniji.
Sličan trend zabeležen je i u većini drugih članica. U većini država radni vek žena rastao je brže nego radni vek muškaraca. Izuzeci su Danska, Rumunija, Švedska i Grčka, dok su u Sloveniji, Kipru, Bugarskoj i Belgiji povećanja bila približno jednaka za oba pola.
Rodne razlike
U svim zemljama EU postoje razlike između očekivanog radnog veka muškaraca i žena, pri čemu muškarci uglavnom rade duže. Međutim, u Litvaniji, Letoniji i Estoniji situacija je obrnuta – žene u proseku rade duže od muškaraca za 1,3, 0,9, odnosno 0,7 godina. Među ostalim članicama najmanja razlika zabeležena je u Finskoj (0,7 godina).
Najveći rodni jaz imaju Italija (8,9 godina), Rumunija (6,9 godina), Grčka (6,7 godina) i Malta (6,3 godine).
Izvor: Anketa o radnoj snazi Evropske unije
Foto: phooto, Pixabay

