To znači da bi za stan od 80 kvadrata u centru Ciriha trebalo izdvojiti oko 1,83 miliona evra, dok bi ista površina u Ženevi koštala približno 1,55 miliona evra, piše Juronjuz.
London treći
Među deset najskupljih našao se i Minhen, u kojem kvadrat košta 11.435 evra. Slede Luksemburg sa 11.011 evra, Kopenhagen sa 10.191, Stokholm sa 10.037 i Oslo sa 9.785 evra po kvadratnom metru.
U prvih deset tako su čak tri nordijske prestonice. Helsinki je nešto niže, na 13. mestu, sa cenom od 8.431 evro po kvadratu. Ispred njega su Milano sa 9.378 evra i Amsterdam sa 9.273 evra.
Rim je na 7.328 evra, dok su nešto iznad 7.000 evra i Dablin sa 7.185 i Frankfurt sa 7.162 evra po kvadratu. Lisabon je na 6.636 evra, a Barselona na 6.485 evra.
Na drugom kraju evropske liste nalazi se Istanbul, gde je kvadrat stana u centru grada procenjen na 2.646 evra. Atina je takođe među povoljnijim velikim evropskim gradovima, sa cenom od 3.442 evra po kvadratu.
Brisel, politički centar Evropske unije, ima prosečnu cenu od 4.380 evra, dok kvadrat u Birmingemu košta 4.671 evro. U Budimpešti je cena 5.243 evra, u Varšavi 5.443, a u Edinburgu 5.708 evra.
Prosečna cena kvadrata u 28 analiziranih evropskih gradova iznosi 9.090 evra.
Ko je najjeftiniji?
Na samom dnu svetske liste nalazi se Kairo, gde kvadrat košta samo 784 evra, kao i Johanesburg sa 913 evra. To su jedina dva od 69 analiziranih gradova u kojima je prosečna cena kvadrata niža od 1.000 evra.
Podaci su prikupljeni na osnovu informacija servisa Numbeo i Dojče banke, a cene su preračunate u evre prema prosečnom kursu Evropske centralne banke u prvoj polovini 2026. godine.
Za kupce podaci su zanimljivi pre svega zbog činjenice da analiza pokazuje koliko cene nekretnina mogu varirati unutar Evrope. Dok se u pojedinim velikim gradovima za prosečan stan od 80 kvadrata danas plaća više od milion evra, u drugim evropskim metropolama ista površina još uvek se može pronaći za višestruko manji iznos.
Izvor: Euronews

