Talibani opet prave probleme. To što su nakon 20 godina ratovanja porazili NATO, što im je vizija o ulozi žena najblaže rečeno nazadna, što su im metode u implementaciji zakona brutalne, sve im je to oprošteno. Ali sada su stvarno pretjerali. Zabraniti proizvodnju opijuma, e to je neoprostivo.
Bauk kruži Zapadom, bauk nestašice opijuma. Od UN, pa do brojnih zapadnih think tankova i individualnih boraca za ljudska prava, svi histerično pozivaju da se nešto pod hitno preuzme i urazume Talibani. Kao rezultat talibanske zabrane uzgajanja opijuma, u 2023. godini proizvodnja opijuma u Avganistanu opala je za 95 posto, nakon što je sa nekadašnjih 233.000 hektara uzgajanje opijuma spalo na jedva 10.800 hektara. Konačan rezultat je da je prije zabrane, u 2022. godini, Avganistan proizveo 6.200 tona opijuma, dok je godinu dana kasnije, proizvodnja pala na mizernih 333 tone. I sve zbog Talibana.
Među prvima koji su zazvonili na uzbunu bila je Kancelarije za droge i kriminal UN (UNODC). Kao i svima, i njima je uvijek na prvom mjestu bilo blagostanje avganistanskih seljaka, pa je tako zvaničan razlog za osudu talibanske zabrane bio „trenutne humanitarne posljedice za mnoge ranjive seoske zajednice koje zavise od uzgoja opijuma“. Eksperti UN-a nisu bez razloga veoma dobro plaćeni, pa su tako u nastavku izvještaja demonstrirali i svoje izuzetno poznavanje materije, kao i saosjećanje sa avganistanskom sirotinjom.
Otkriće UN-a da je opijum profitabilniji od kukuruza
„Prihodi poljoprivrednika od prodaje opijuma su pali za 92 posto u 2023. godini, sa procijenjenih 1,36 milijardi dolara u 2022. na 110 miliona dolara u 2023. Mnogi poljoprivrednici su se okrenuli uzgoju žitarica, ali njihov uzgoj donosi značajno manju zaradu nego opijum, tako da su poljoprivrednici u četiri provincije izgubili oko milijardu dolara potencijalnih prihoda zbog prelaska na uzgoj žitarica“, zaključak je stručnjaka UN-a za droge i kriminal.
Koliko bi od ovih „izgubljenih“ milijardu dolara inače završilo u rukama seljaka, drugo je pitanje. Kao i svaka druga računica koja se bazira na prosjeku i ova podsjeća na priču gdje neki jedu meso a neki kupus, tako da u prosjeku svi jedu sarmu.
Bez sumnje, radi se epohalnom otkriću eksperata UN-a, jer ko je mogao i da pretpostavi da se na proizvodnji droge zaradi više nego na žitaricama. Ovo neočekivano otkriće moglo bi se pokazati spasonosnim i za Evropsku uniju, koja ionako troši trećinu budžeta za poljoprivredne subvencije, dok seljaci uprkos tome sve teže sastavljaju kraj sa krajem.
Rješenje je da se evropski seljaci okanu uzgoja pšenice i kukuruza i preorijentišu na uzgoj opijuma, koke i sličnih biljaka na čemu bi imali višestruko veću zaradu, pa bi samim tim prestala i potreba za poljoprivrednim subvencijama. Kao rezultat, trećina EU budžeta mogla bi se upotrijebiti u puno korisnije svrhe na primer kupovinu američkog oružja ili gradnju novih evropskih fabrika municije, a ostalo bi i dovoljno para za ispunjenje sna o EU arsenalu atomskih bombi, nezavisno od SAD.
Bez demokratije nema ni opijuma
Sa nestrpljenjem se očekuje i novi izvještaj UNODC-a koji bi se fokusirao na SAD i EU. Sigurno je da će se tu istoj kritici podvrći američko i evropsko zakonodavstvo i vlast, zbog kojih su milioni građana gurnuti u siromaštvo, zbog nemogućnosti da svoj ekonomski položaj poboljšaju proizvodnjom i distribucijom opijuma, heroina, kokaina, neometani od strane vlasti. A doprinos rastu bruto društvenog proizvoda ove nesputane privatne inicijative ne treba posebno ni pominjati.
Nije ovo prvi put da su svojim neodgovornim ponašanjem i zabranom uzgoja opijuma Talibani prouzrokovali haos i paniku na globalnom tržištu opojnih droga. Istu stvar su napravili kada su prvi put došli na vlast u Avganistanu, krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Neposredno prije 11. septembra 2001. godine, proizvodnja opijuma u Avganistanu takođe je bila srezana za više od 90 posto. Srećom, sa dolaskom demokratije koju su nakon invazije SAD i prijatelji donijeli na tenkovima, sve je brzo vraćeno u normalu. Talibani su izgubili vlast, a proizvodnja opijuma u demokratskom prozapadnom Avganistanu je višestruko povećana, sve dok na vlast ponovo nisu došli Talibani 2021. godine.
Paradoksalno je da su nakon invazije Avganistana 2021. godine, SAD, prvenstveno kroz Drug Enforcement Agency (DEA), u čijem je opisu posla borba protiv ilegalne trgovine drogom, dnevno u prosjeku trošile 1,5 miliona dolara kako bi iskorijenile proizvodnju i trgovinu opijuma, koja je volšebno nastavljala da raste iz dana u dan.
DEA uništava, CIA štiti
Objašnjenje je u stvari vrlo jednostavno. Dok su policajci iz DEA-e pokušavali da pohapse lokalne narko šefove i unište polja na kojima se opijum uzgajao, isti ti šefovi bili su pod zaštitom CIA i Pentagona. Za CIA to su bili „obavještajni izvori i strateški saveznici“, a to što im je glavni biznis bio proizvodnja opijuma, pa bože moj, niko nije savršen.
Objašnjenje špijuna i vojnika je bilo da ako se lokalnim narko šefovima, koji su istovremeno bili i „gospodari rata“ sa privatnim vojskama, uništi biznis sa opijumom, to bi ih moglo naljutiti i navesti da pređu sa američke na stranu Talibana i tako ugroze „američku pobjedu“ u ratu.
Jedini problem sa ovom logikom je zašto bi narko šefovi prešli na stranu Talibana, koji su već demonstrirali da ne tolerišu ni uzgoj ni prodaju opijuma. Ali izgleda da nikome u američkoj vlasti od dna do vrha ovo nije palo na pamet.
CIA je istu logiku demonstrirala i u ratu u Vijetnamu. Tada je preuzela na sebe transport opijuma kao protivuslugu lokalnim proizvođačima za njihovu borbu protiv Vijetkonga.
I rat u Vijetnamu i u Avganistanu imali su isti kraj, poraz SAD, bez obzira na „podršku“ koju je pružala CIA. Ali po svemu sudeći, sarkastično čitanje skraćenice CIA kao „Cocaine Importing Agency“ i nije sasvim bez osnova.
Da je zaštita lokalnih narko šefova u Avganistanu bila prioritet za SAD, na kraju su se uvjerili i pripadnici DEA koji su radili u Avganistanu. Nakon višegodišnje frustracije, u 2013. godini pripadnici DEA u saradnji sa Ministarstvom pravde SAD, napravili su plan pod imenom „Operacija reciprocitet“. Cilj je bio uhapsiti i prebaciti avganistanske narko šefove u SAD, gdje bi im se sudilo pred američkim sudovima. Kada je sve bilo spremno i prikupljeno dovoljno dokaza, na scenu je stupio State Department i američka ambasada u Kabulu, koji su preko noći stavili tačku i rastjerali i otpustili osoblje DEA u Avganistanu.
Iako su direktori DEA podržavali ideju, ubrzo je došlo do smjene na vrhu i nova postava je sve stavila „ad akta“, zaključivši da tu „nema dovoljno dokaza“ i čitava ideja odbačena je kao glupa.
Nestašica opijuma – globalna katastrofa
Duboku zabrinutost za blagostanje avganistanskih seljaka koji bi se mogli suočiti i sa glađu, izrazio je i američki Mirovni institut, jedan od najstarijih think tankova u SAD, u tekstu pod naslovom „Talibanska uspješna zabrana opijuma je loša za Avganistance i svijet“. Čudno je da ovu zabrinutost za Avganistance niko nije pominjao kada je u februaru 2022. godine američki predsjednik Džo Bajden dekretom konfiskovao svih sedam milijardi dolara deviznih rezervi Avganistana koje su čuvane u američkim bankama. Pola od ove sume velikodušno je poklonjeno za kompenzaciju porodicama poginulih u napadima 11. septembra 2021. godine, a o trošenju ostatka će odlučiti američke vlasti.
Zašto je zbog napada Al Kaide na SAD siromašnom Avganistanu uzeto pola deviznih rezervi kada u napadima nije učestvovao niti jedan Avganistanac, dok je 468 milijardi deviznih rezervi Saudijske Arabije ostalo netaknuto, iako su 17 od 19 otmičara aviona bili saudijski državljani, ostaje misterija.
Da samo Talibani nisu dirali opijum, sve bi bilo drugačije.
Dražen Simić
Biznis & finansije 225, septembar 2024.
Foto: Quaritsch Photography, Unsplash