Jedan od ključnih pokretača tog rasta biće Evropa. Očekuje se da će broj evropskih milijardera porasti sa 780 na 994, što predstavlja rast od 27% i približavanje simboličnoj granici od 1.000 najbogatijih pojedinaca.
Kako ističe Liam Bailey, riječ je o jednom od najvećih pomaka u raspodeli globalnog bogatstva u modernoj istoriji – procesu koji redefiniše gdje i kako se kapital stvara.
Ko najbrže stvara nove milijardere?
Na globalnom nivou prednjači Saudijska Arabija, sa impresivnim rastom od 183% – sa 23 na 65 milijardera do 2031.
U Evropi, lider je Poljska, gdje će se broj milijardera više nego udvostručiti (sa 13 na 29). Sledi Švedska sa rastom od 81%, dok Danska i Norveška potvrđuju nordijsku dominaciju.
Rast beleže i veće ekonomije poput Španija i Italija, dok Turska, kao kandidat za EU, takođe ulazi među brzorastuća tržišta bogatstva.
Zanimljivo je da se najveće evropske ekonomije – poput Nemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – ne nalaze na ovoj listi, upravo zato što je fokus na stopama rasta, a ne na ukupnom broju milijardera.
Globalna mapa bogatstva: Azija vodi, Evropa jača
Do 2031. godine, Evropa će blago povećati svoj udio na 25,4%, dok će Sjeverna Amerika pasti sa 31% na 27,8% – uprkos tome što će broj milijardera tamo rasti sa 995 na 1.089.
Prema rečima Roryja Penna, reč je o paradoksu modernog kapitalizma: bogatstvo raste, ali postaje selektivnije kada je reč o lokacijama u koje se ulaže.
Kapital traži sigurnost, ne samo prinos
Uprkos visokim porezima i političkim neizvesnostima, London i dalje ostaje magnet za globalni kapital upravo zbog pravne sigurnosti. Međutim, percepcija Evrope kao investicione destinacije nije jednoznačna – pojedini investitori je sve češće vide kao “muzej”, a ne kao prostor za rast.

