Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke. Ona je uvedena na osnovu Zakona o privrednim komorama koji je donet 2015. godine (a počeo da se primenjuje od 2017.).
I ove godine se, kao i ranije, u dostupnom registru mogu se videti tužbe PKS prema kompanijama po osnovu duga. O njima je i Forbes Srbija ranije pisao.
Otkako je uvedena, obavezna članarina bila je deo debate među privrednicima o tome koliko zaista vredi. I da li koristi koje dobijaju odgovaraju novcu koji izdvajaju.
Dok jedni smatraju da je postojanje komorskog sistema neophodno, ali da njegovo finansiranje mora biti racionalnije i transparentnije, drugi ocenjuju da obavezna članarina predstavlja dodatno opterećenje. Posebno za mikro, mala i srednja preduzeća, i da bi članstvo trebalo da bude dobrovoljno.
Trošak ili ulaganje
U PKS tvrde da članarina nije samo trošak već ulaganje u aktivnosti koje donose konkretne rezultate kompanijama. Od povezivanja sa partnerima i nastupa na međunarodnim sajmovima do edukacija, rešavanja problema privrednika i učešća u kreiranju zakonskih rešenja.
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) ukazivala je svojevremeno da je obavezna članarina u Privrednoj komori Srbije klasičan parafiskalni namet i da bi njeno plaćanje trebalo da podrazumeva slobodan izbor.
NALED je predlagao izmene Zakona o privrednim komorama i da se odredi dobrovoljnost članstva ili da se izmenama ukine plaćanje članarine.
Ipak, između argumenata o koristima koje Komora pruža i zahteva privrednika za smanjenje nameta ostaje otvoreno pitanje – da li je postojeći model obaveznog članstva i finansiranja i dalje opravdan ili je došlo vreme za promenu? I kakvu?
Kompanije uglavnom izbegavaju ovu temu
Forbes Srbija pitao je privrednike šta misle o tome. Veći broj je izbegao da govori na ovu temu javno.
Oni koji su odlučili da prokomentarišu naginju ka tome da bi trebalo razmotriti postojeći model. I uvesti mogućnost dobrovoljnog članstva.
Tako u Udruženju ugostitelja Srbije kažu da je postojanje PKS kao institucije koja zastupa interese privrede potrebno i važno. Ipak postavljaju pitanje da li je postojeći model obaveznog članstva i plaćanja članarine najbolji način da se ostvari ta funkcija.
„Naše mišljenje je da članstvo u komori treba da počiva na poverenju privrednika, kvalitetu usluga i konkretnim rezultatima rada, a ne isključivo na zakonskoj obavezi plaćanja. Komora treba da bude institucija kojoj privrednici žele da pripadaju zato što u njoj prepoznaju svog partnera i zastupnika svojih interesa“, navodi Mladen Stojanović predsednik ovog Udruženja.
Na pitanje da li smatraju da visina članarine koju ugostitelji trenutno plaćaju odgovara konkretnim koristima koje imaju od članstva u PKS, odgovara da odnos između iznosa koji privrednici izdvajaju i konkretnih koristi koje ostvaruju mora biti mnogo jasnije definisan i transparentan.
„Potrebni su konkretni rezultati i da se preispita model“
„Privrednicima su potrebni konkretni rezultati. Potrebno je aktivno zastupanje njihovih interesa pred državnim institucijama. Potrebno je učešće u kreiranju propisa. Pravovremene informacije o zakonskim promenama, stručna edukacija, pomoć u rešavanju poslovnih problema, povezivanje sa domaćim i stranim partnerima i otvaranje novih tržišnih mogućnosti“, dodaje.
Smatra da je zato došlo vreme za ozbiljno preispitivanje postojećeg modela plaćanja članarine.
Ugostitelji smatraju da bi najprimereniji model bio dobrovoljno članstvo, uz jasno definisane nivoe članstva i usluge koje svaki nivo podrazumeva.
Privrednici koji žele aktivno da koriste usluge komore mogli bi da plaćaju članarinu u skladu sa obimom i vrstom usluga.
Komora bi, pored toga, mogla da ostvaruje prihode od stručnih edukacija, savetodavnih usluga, projekata, međunarodne saradnje i drugih komercijalnih aktivnosti, navodi jedan mogući primer naš sagovornik.
Svaki trošak ima svoju težinu
Ukidanje obaveze plaćanja članarine, kako kaže Stojanović, predstavljalo bi određeno finansijsko rasterećenje, ali postavlja se kao pitanje šta bi takva odluka predstavljala.
„Privredi je potrebna poruka da država i institucije razumeju koliko je teško poslovati. Posebno u sektorima koji zapošljavaju veliki broj ljudi i imaju visoke operativne troškove, kao što je ugostiteljstvo“, dodaje.
Za pojedina velika preduzeća članarina možda ne predstavlja značajnu stavku, ali za mikro i mala preduzeća svaki trošak ima svoju težinu.
Kada saberemo sve poreze, doprinose, naknade, takse i druga obavezna izdvajanja, dolazimo do ozbiljnog opterećenja poslovanja, navodi računicu Stojanović.
Dobrovoljno članstvo kao rešenje
Veruje da bi veliki broj privrednika podržao preispitivanje postojećeg modela, a značajan deo njih verovatno i ukidanje obaveznog plaćanja članarine.
„Ako bi se kroz transparentnu i reprezentativnu raspravu pokazalo da većina privrednika želi dobrovoljno članstvo, smatramo da takav stav treba ozbiljno uvažiti. Udruženje ugostitelja Srbije podržava rešenja koja donose stvarno rasterećenje privredi, veću odgovornost institucija i bolju zastupljenost interesa onih koji stvaraju novu vrednost, zapošljavaju ljude i pune budžet“, dodaje.
Predstavnici kompanije Milšped navode da je njihov stav podrška smanjenju svih nameta privredi.
Ipak, kako je rad komore i pitanje članarine zakonski uređen, u slučaju zadržavanja sadašnjeg modela funkcionisanja, bilo bi neophodno pronaći novi način finansiranja, dodaju.
„Možda je važnije pitanje da li u današnjim tržišnim uslovima treba težiti modelu dobrovoljnog članstva. Time bi privrednici sami, na osnovu realnih benefita i procene primerenosti visine članarine, imali slobodu da odluče da li žele da budu deo takve organizacije“, ističu u kompaniji Milšped.
Podržali bi ukidanje – sa zadovoljstvom
Predstavnici kompanije Payspot kažu da je visina članarine, kako je sada postavljena, potpuno neopravdana. I da bi trebalo ozbiljno preispitati ukidanje obavezne članarine.
Smatraju da bi njeno ukidanje predstavljalo značajno finansijsko rasterećenje posebno za mikro, mala i srednja preduzeća.
Sa zadovoljstvom bi, kako navode, ukoliko bi se pokazalo da većina podržava ukidanje obavezne članarine, podržali takav predlog.
Šta kaže Studentska lista
Pitali smo i Studentsku listu za stav.
Studentska lista navodi da, budući da se PKS trenutno ne finansira iz državnog budžeta, potpuno ukidanje članarina nije moguće bez prethodnog obezbeđivanja alternativnih izvora finansiranja i odgovarajućih promena postojećeg sistema.
Sa druge strane, navode da mogućnost smanjenja postoji i u okviru sadašnjeg sistema.
„Smatramo da postoji značajan prostor za smanjenje troškova poslovanja PKS kroz efikasnije upravljanje, racionalizaciju rashoda i sprečavanje eventualnih zloupotreba. Time bi se stvorili uslovi da se članarine smanje, bez ugrožavanja poslova koje Komora obavlja“, dodaju predstavnici SL u odgovoru za Forbes Srbija.
Za početak, kako kažu, potrebno je preispitati opravdanost trenutnih iznosa članarina. Pre svega u odnosu na stvarne troškove funkcionisanja PKS i usluge koje pruža privredi.
Privrednici ne bi trebalo da finansiraju nepotrebne troškove ili neefikasno upravljanje.
Dva modela kao moguće rešenje za smanjenje ovog nameta
SL kaže da bi mogla biti dva načina da se članarine smanje.
Prvi je racionalizacija poslovanja PKS, kroz efikasnije upravljanje i preispitivanje obima njenih aktivnosti, a drugi je uvođenje delimičnog budžetskog finansiranja.
Potpuno ukidanje članarine značilo bi da se sredstva za rad Komore moraju obezbediti iz drugih izvora. Potencijalno i iz državnog budžeta, naglašavaju.
Procenjuju da bi to mogao biti novi budžetski trošak reda veličine 40 miliona evra godišnje, u zavisnosti od obima poslova koji bi se finansirali.
„Zato smatramo da je racionalnije najpre razmotriti smanjenje troškova Komore i iznosa članarina nego postojeće troškove jednostavno prebaciti sa privrede na sve poreske obveznike“, dodaju.
Veruju da će značajan deo privrede podržati smanjenje ili ukidanje ovog nameta.
„Podržali bismo inicijative privrednika usmerene na smanjenje nepotrebnih finansijskih opterećenja i efikasnije funkcionisanje PKS. Ipak, važno je imati u vidu da privredne komore imaju značajnu ulogu u zastupanju interesa privrede i da je u mnogim međunarodnim modelima predviđeno njihovo samostalno finansiranje. Zato stojimo iza toga da je primarni cilj uspostavljanje sistema u kome će Privredna komora poslovati transparentno, racionalno i u interesu svojih članova, uz što manje troškove za privredu“, dodaju predstavnici SL.
Šta kaže PKS
PKS u odgovoru za Forbes Srbija objašnjava da se njihovo delovanje finansira iz dva osnovna izvora.
Prvi čine upravo prihodi od članarine, kao osnovnog oblika finansiranja komorskog sistema.
Ovi prihodi od 2020. do 2026. godine činili su, kako navode, 67 odsto prihoda PKS.
Drugi izvor obuhvata sopstvene prihode koje PKS ostvaruje po različitim osnovama.
Oni uključuju sredstva ostvarena obavljanjem poslova na osnovu poverenih javnih ovlašćenja, realizacijom domaćih i međunarodnih projekata, kao i prihode od komercijalnih i drugih aktivnosti koje PKS realizuje u skladu sa svojim delokrugom rada.
Statutom PKS regulisano je da sve članice plaćaju članarinu u skladu sa važećim propisima.
Visina, način i rokovi plaćanja članarine PKS se uređuju se posebnom godišnjom Odlukom. Prema odluci objavljenoj u Službenom glasniku krajem prošle godine, mesečna članarina za ovu godinu se obračunava prema veličini pravnog lica i njegovom poslovnom prihodu ostvarenom u 2024.
Odlukom je predviđeno da ukoliko za 2024. nije dostavljen finansijski izveštaj, iznos članarine za 2026. utvrđuje se na osnovu poslednjeg dostupnog finansijskog izveštaja.
Ukupno 96.608 privrednih društava podnelo je završni račun za 2024. godinu. Od tog broja 77.198 privrednih društava kvalifikovalo se za plaćanje članarine, kažu u PKS.
Preostalih 19.410 privrednih subjekata oslobođeno je plaćanja članarine. I to po sledećim osnovama: prva godina rada, imaju godišnji prihod manji od milion dinara, podneta izjava APR-u o neaktivnosti, stečaj ili likvidacija.
Do sada 44,5 odsto firmi platilo članarinu
Podaci koje nam je dostavila PKS pokazuju da je u 2026. članarinu platilo 60.766 firmi, odnosno 44,5 odsto od ukupnog broja privrednih društava.
Očekuju da će ovaj broj biti veći, jer deo kompanija obavezu plaćanja članarine PKS izmiruje krajem godine.
Procenat naplate članarine u periodu od 2020. do 2026. godine u proseku je 92 odsto.
Maksimalna mesečna članarina, kako se može videti u godišnjoj odluci, iznosi 185.000 dinara.
U PKS navode da članarinu do 599 dinara mesečno plaća 15.551 privredni subjekt, dok 39.816 plaća mesečnu članarinu između 600 i 5.000 dinara.
Članarinu od 5.001 do 20.000 dinara mesečno plaćaju 2.362 firme, od 20.001 do 70.000 dinara 2.393 firme. Između 70.001 i 184.999 dinara mesečno plaća 366 firmi.
Maksimalnu mesečnu članarinu u iznosu od 185.000 dinara plaća 288 kompanija u Srbiji.
Rast prihoda od članarina u poslednje tri godine
Ukupni prihodi PKS od članarine u 2024. godini bili su 3.579.196.000 dinara, u 2025. godini 3.773.493.000 dinara. Očekivani iznos prihoda od članarine u 2026. godini 4.055.882.000 dinara, procenjuju u PKS.
Napominju da se visina članarine Privredne komore Srbije nije menjala od 2018. godine.
Kažu i da se efekti korišćenja sredstava od članarine ne ogledaju prvenstveno u prihodima ili finansijskim rezultatima same PKS, već i u poslovnim rezultatima njenih članica.
Daju i pojašnjenje: „Aktivnosti usmerene na unapređenje uslova poslovanja, otvaranje novih tržišta, uspostavljanje B2B kontakata koji rezultiraju novim poslovima, uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka, kao i iniciranje i sprovođenje izmena zakonodavnog okvira koje omogućavaju efikasnije i profitabilnije poslovanje, stvaraju direktne i indirektne ekonomske koristi za kompanije članice“.
Navode i još neke primere. Među njima izdvajaju Centar za privredne inicijative i brze odgovore, koji je osnovala PKS. Reč je o mehanizmu kojim se rešavaju konkretni problemi u poslovanju kompanija zajedno sa izvršnom vlašću, kako bi se unapredio poslovni ambijent. Preko ovog centra i Saveta za BDP evidentiran je 491 konkretan problem kompanija. Od toga su rešena 123 problema, dok su 134 u radu, dodaju.
Kakve su koristi za kompanije
Koristi od aktivnosti PKS ne ograničavaju se na pojedinačne kompanije, kako kažu, već se prelivaju na čitave privredne grane i sektore, budući da unapređenje regulatornog i poslovnog okruženja, pristupa tržištima i uslova poslovanja proizvodi šire i dugoročne pozitivne efekte na privredu u celini.
Jedan od primarnih zadataka PKS je i učešće u izradi zakonodavnog okvira. Komora je član svih tela i radnih grupa Vlade Srbije za izradu zakona i drugih akata koji imaju uticaja na privredu. Na ovaj način privreda ima direktno učešće u kreiranju poslovnog ambijenta, dodaju u PKS.
Dodatne usluge za članice
Kao jednu od najvažnijih usluga koju PKS izdvaja za članove je organizacija učešća domaćih kompanija na međunarodnim sajmovima. U 2025. godini PKS je organizovala učešće 497 domaćih kompanija na 31 sajmu u inostranstvu. Na tim sajmovima realizovano je više od 18.000 poslovnih kontakata. Oni su rezultirali potpisivanjem 70 ugovora ukupne vrednosti veće od 70 miliona evra.
Ove godine PKS organizuje učešće na 32 međunarodna sajma. Do sada su na sajmovima predstavljene 284 domaće kompanije, a realizovano je više od 8.000 poslovnih kontakata. Ukupna vrednost potpisanih ugovora zahvaljujući učešću na ovim sajmovima veća je od 41 miliona evra, ističu.
U okviru PKS je i Centar za digitalnu transformaciju (CDT), kroz koji je do sada prošlo blizu 7.000 domaćih kompanija. Tokom 2025. i prve polovine 2026. godine predstavnici 1.521 firme u Srbiji prošli su obuku za korišćenje veštačke inteligencije u poslovanju. U okviru PKS su Poslovna akademija i Centar za edukaciju, koji su ove godine organizovali više od 600 obuka i edukacija za domaće kompanije, od kojih su dve trećine potpuno besplatne. Kroz ove obuke je u prvih deset meseci prošlo blizu 6.800 polaznika.
Oslobađanje
U Odluci koja važi za ovu godinu navodi se da članovi koji imaju godišnji poslovni prihod manji od 20.000.000 dinara ne plaćaju deo članarine po osnovu poslovnog prihoda. Članovi koji imaju godišnji poslovni prihod manji od 1.000.000 ne plaćaju članarinu za 2026. godinu.Članovi Komore mogu ostvariti i popuste na članarinu. Neki mogu biti oslobođeni od nje u teškim situacijama i uslovima.
Popust je predviđen ako član Komore ima registrovano sedište na teritoriji lokalne samouprave IV grupe stepena razvijenosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj, na osnovu poslednje objavljene jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave, u visini od 50%. U istom iznosu predviđen je popust i za preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Članovi Komore mogu biti oslobođeni plaćanja obračunate članarine u slučaju nastupanja elementarne nepogode, tehničko-tehnološke nesreće ili drugog nepredvidivog događaja koji značajno otežavaju ili onemogućavaju poslovanje člana, odnosno utiču na ekonomsku snagu člana Popust od 50 odsto primenjuje se u slučaju otežanog poslovanja člana Komore, a 100% u slučaju da je onemogućeno poslovanje kompanije
Uz zahtev za oslobađanje od plaćanja obračunate članarine predviđeno je da se dostavljaju i dokazi o tome.
Izvor: Forbes
Foto: Pixabay

