Home VestiEkonomijaOdlazeća Vlada preusmerila pet milijardi sa projekata na gradove, energetiku i železnicu

Odlazeća Vlada preusmerila pet milijardi sa projekata na gradove, energetiku i železnicu

by bifadmin

Vlada Srbije donela je tri rešenja kojima je gotovo pet milijardi dinara iz budžeta preusmerila na druge namene.

Kako javlja Nedeljnik, novac koji je prvobitno bio namenjen izgradnji Prirodnjačkog muzeja, eksproprijaciji zemljišta za kapitalne projekte, pripremi velikih energetskih investicija i beogradskom metrou raspoređen je za održavanje likvidnosti 74 lokalne samouprave, pokrivanje gubitaka u prenosu električne energije i podršku preduzeću Srbija Kargo.

Krpljenje likvidnosti lokalnih samouprava

Najveći deo novca, 3,43 milijarde dinara, Ministarstvo finansija preusmerilo je sa dve kapitalne budžetske stavke. Sa projekta izgradnje nove zgrade Prirodnjačkog muzeja povučeno je 2,05 milijardi dinara, a sa pozicije za eksproprijaciju zemljišta radi realizacije kapitalnih projekata još 1,38 milijardi.

Taj novac raspoređen je na 74 grada i opštine za pokrivanje nepredviđenih obaveza koje bi mogle da ugroze njihovu tekuću likvidnost. Najviše su dobili Beograd, 259,6 miliona dinara, i Niš, 250 miliona, dok su Vranje i Pirot dobili po 200 miliona dinara. Ostalim lokalnim samoupravama pripali su iznosi od 15 do 80 miliona dinara.

Ovakva odluka otvara pitanje zašto je toliko lokalnih samouprava došlo u situaciju da im je potrebna dodatna pomoć države za održavanje tekuće likvidnosti. Još važnije, da li će sredstva povučena sa kapitalnih projekata biti nadoknađena i hoće li zbog toga kasniti izgradnja Prirodnjačkog muzeja i realizacija infrastrukturnih projekata za koje je zemljište trebalo da bude eksproprisano?

Pokrivanje gubitaka u elektroenergetskoj mreži

Drugo rešenje odnosi se na 1,32 milijarde dinara unutar budžeta Ministarstva rudarstva i energetike. Najveći deo, 567 miliona dinara, uzet je sa projekta izrade projektno-tehničke dokumentacije za reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3. Sa programa za energetski ugrožene kupce povučeno je 300 miliona dinara, sa pozicije za strateško planiranje u energetici 150 miliona, a sa programa za energetsku efikasnost, obnovljive izvore i zaštitu životne sredine još 120 miliona dinara.

Preostali novac obezbeđen je smanjenjem sredstava za nadzor u oblasti geologije i rudarstva, administraciju, elektroenergetiku, projekat IPA 2024 i pripremu reverzibilne hidroelektrane Bistrica.

Celokupan iznos potom je vraćen Ministarstvu rudarstva i energetike, ali sa drugačijom namenom: da se Elektrodistribuciji Srbije i Elektromrežama Srbije nadoknade troškovi nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka u prenosnom sistemu.

Ovakvo preusmeravanje postavlja pitanje koliko su realno planirani troškovi elektroenergetskog sistema i zbog čega se oni sada pokrivaju novcem koji je bio namenjen, između ostalog, energetski ugroženim domaćinstvima i pripremi velikih energetskih projekata. Takođe, ostaje nejasno da li će smanjenje ovih budžetskih stavki uticati na dinamiku planiranih investicija i programe pomoći građanima.

Umesto metroa, novac dobijaju teretni vozovi

Trećim rešenjem preusmereno je još 240 miliona dinara, ovog puta sa projekta izgradnje beogradskog metroa. Sredstva su preko tekuće budžetske rezerve prebačena na program železničkog i intermodalnog saobraćaja, odnosno preduzeću Srbija Kargo, za realizaciju „prioritetnih prevoza od značaja za stabilnost privrede Srbije“.

Sva tri rešenja potpisao je ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali, a za njihovu realizaciju zaduženo je Ministarstvo finansija. On se u međuvremenu na Instagramu pohvalio da je radnu nedelju započeo sastankom sa saradnicima o stanju u budžetu i javnim finansijama. Naveo je da se na računu države trenutno nalazi 444,6 milijardi dinara i ocenio da su svi makroekonomski pokazatelji dobri.

Međutim, podatak o stanju na računu ne odgovara na pitanje zašto je bilo potrebno preusmeriti gotovo pet milijardi dinara sa već planiranih projekata i programa. Budžetska rezerva omogućava državi da reaguje na nepredviđene potrebe, ali ovakve odluke otvaraju pitanje koliko su prvobitni budžetski planovi bili realni, koji projekti i programi će zbog preraspodele morati da sačekaju i da li će novac za njih biti obezbeđen naknadno.

Izvor: Nedeljnik

Foto: arvydele.gmail.com, Depositphotos

Pročitajte i ovo...