Home TekstoviB&F Plus Kako posluju specijalizovani portali: Informacije, a ne senzacije

Kako posluju specijalizovani portali: Informacije, a ne senzacije

by bifadmin

Ma koliko da se razlikuju oblasti za koje su se opredelili da o njima informišu javnost, sagovornici „B&F“-a koji rade na sadržajima specijalizovanih portala dele isto iskustvo. U vreme „prepisivačkog novinarstva“ važno je imati sopstvene izvore, biti prepoznatljiv po kvalitetu i zadobiti poverenje čitalaca da vam je od brzine objavljivanja važnije da je informacija proverena. S druge strane, svima koji žele zaradu „preko noći“ savetuju da ovaj posao nije za njih.

Internet je dao šansu medijskim profesionalcima da osnivanjem portala dopru do velikog broja čitalaca. Ali oni koji se bave ovim poslom, znaju da prethodna rečenica ima i nastavak u vidu poznate izreke „lakše reći nego učiniti“. Ovaj posao zahteva velika ulaganja i trud, koje prati još veća neizvesnost da li će se uloženo ikada vratiti. To se posebno odnosi na portale koji poštuju svrhu novinarske profesije da informiše, a ne da dezinformiše javnost.

Naročito je osetljiva kalkulacija kako se probiti i opstati na tržištu kada se pravi portal koji je specijalizovan za određenu oblast i samim tim već u startu ne može da računa sa onolikim brojem čitalaca kao što to u svojim poslovnim planovima projektuju mediji koji se obraćaju najširoj javnosti.

Jedan od takvih, specijalizovanih sajtova, je „PlutonLogistics.com“, koji je namenjen profesionalcima iz oblasti transporta, logistike i trgovine u regionu, ali i šire, budući da ima i izdanje na engleskom jeziku. Ipak, dešava se da njegove vesti, a posebno zanimljivosti iz kategorije „Povuci ručnu“, redovno čitaju i oni koji se ne bave pomenutim delatnostima, zato što su neobične i ekskluzivne.

Marija Kambić, glavna urednica ovog portala, kaže za „B&F“ da su se dobro pozicionirali na tržištu zahvaljujući tome što redovno prate različite izvore u zemlji i svetu, sarađuju sa kompanijama iz delatnosti kojom se bave, kao i sa samim čitaocima „koji su nepresušan izvor novih tema“. Zato ovaj portal ima više kanala za komunikaciju: za vozače i prevoznike to je grupa na Fejsbuku, za ljude u pokretu Vajber zajednica, za studente poseban njuzleter, a tu je i specijalni elektronski bilten koji svi zainteresovani mogu do dobiju na svoj mejl.

„Naša uređivačka politika je takva da se nikada ne takmičimo u brzini objave, već puštamo na sajtu samo one vesti koje smo dobro proverili”, kaže Kambić i dodaje da su, osim novinarskih članaka, na ovom portalu veoma čitane i servisne informacije, poput podataka o novim uslovima za prelazak granica i stanju na graničnim prelazima. Skoro 90% objavljenih sadržaja proizvodi redakcija, koju pored novinara čine i saradnici za tehničku podršku, dizajneri, prevodioci…

Kambić ističe da prate rad kolega iz mnogo većih redakcija, ali se ne plaše previše konkurencije, upravo zato što su čitaoci prepoznali sadržaj „PlutonLogistics-a“ kao jedinstven i drugačiji. Navodi da im je najveći kompliment to što se na njihov portal dolazi zbog informacije, a ne zbog senzacije. Mnogo veći problem za „Pluton Logistics“ je taj što neki drugi specijalizovani sajtovi preuzimaju njegove vesti, pa one gube na ekskluzivnosti. Potpisi autora nisu od velike pomoći, jer njih malo ko čita i još manje pamti, pa u takvim situacijama zahtevaju od redakcija koje neovlašćeno preuzimaju njihove sadržaje da to više ne čine.

Ko želi da u kratkom roku vrati uložena sredstva, ne bi trebalo da se bavi ovim poslom, savetuje Kambić. Koliko je razvijanje onlajn medija dugotrajno i naporno, pokazuje i to što mnogi odustaju već posle godinu dana, jer vide da neće imati zaradu u skorije vreme. „Mi smo našli rešenje u inovativnim modelima saradnje, pratimo trendove u oglašavanju, kreiramo specijalne kampanje i pružamo dodatne usluge“, objašnjava Kambić ukratko finansijski model koji primenjuje „Pluton Logistics“.

Ko nije spreman za maraton, bolje i da ne počinje

Suprotno načelnoj priči u Srbiji da se „od politike ne živi“, ekonomski mediji na sopstvenoj koži osećaju da se na medijskoj sceni najbolje profitira od političara i estrade, te koliko je teško ekonomske sadržaje učiniti isplativim. Uprkos tome, pre nešto više od godinu dana pokrenut je ekonomski portal „Biznis.rs“. Marko Miladinović, novinar i šef deska na ovom specijalizovanom sajtu, kaže za „B&F“ da je najteže bilo na samom početku, kada je trebalo postati prepoznatljiv u ogromnoj konkurenciji, koju nažalost čini i ona nelojalna.

Kako je vremenom ovaj sajt imao sve više kvalitetnih autorskih tekstova, tako je postajao vidljiviji i među čitaocima i među drugim medijima. Miladinović smatra da je za ovakav rast vidljivosti najzaslužnija jasna uređivačka politika: „Jedna od stvari do kojih nam je jako stalo je tačnost informacija koje objavljujemo. Iz tog razloga ponekad čak i agencijske izvore moramo dvaput da proveravamo, a veliku pažnju posvećujemo i pronalaženju odgovarajućih sagovornika. Nije nam cilj insistiranje na brzini po cenu tačnosti informacija, ali naravno, trudimo se i da budemo što aktuelniji“.

Redakcija nastoji da aktuelne teme obradi kroz autorske tekstove sa stručnim sagovornicima, jer su njih prepoznali kao svoj najveći adut na tržištu. Osim originalnog sadržaja, u širenju čitalačke publike pomažu im i agregati koji prenose vesti, ali i društvene mreže.

Uprkos relativno brzom rastu njihove popularnosti, Miladinović takođe ističe da u onlajn novinarstvu nema uspeha preko noći, niti brze zarade. „Potrebna su vam ulaganja u autore, marketing, pa i programiranje, a nagrada se može očekivati tek kada se vidljivost podigne na određeni nivo. Uspeh u ovom poslu zavisi i od vaših kvaliteta ali i od istrajnosti, odnosno želje da se opstane i ostane na tržištu“, kaže Miladinović, i zato poručuje da ko nije spreman unapred da trči na duge staze, ne bi trebalo ni da se upušta u utakmicu u ovoj branši.

Preduzetništvo u novinarstvu za preduzetništvo u poljoprivredi

Poljoprivreda je još jedna oblast o kojoj se u Srbiji mnogo priča, ali je malo ko voljan da se u nju i upusti. Ipak, Danijela Nišavić je, nakon dugogodišnje karijere ekonomskog novinara i urednika, odlučila da pokrene portal „Plodnazemlja.com“ s ciljem da promoviše preduzetništvo u poljoprivredi. Sajt je, kako ističe, „namenjen svima onima koji su ponikli na zemlji ili su joj se vratili da na njoj stvaraju“.

Pored nesvakidašnjih preduzetničkih priča, čitaoci na njemu mogu da se informišu i o najnovijim mogućnostima za finansiranje poljoprivrede, kao i o drugim aktuelnim događanjima od važnosti za ovu delatnost.

Koliko je dugogodišnje novinarsko iskustvo od pomoći kada sam započneš nešto novo? Nišavić kaže da je bila svesna da rad na malom specijalizovanom sajtu zahteva da se od samog početka napravi daleko veći iskorak u sadržaju u odnosu na već etablirane portale. Da bi se to postiglo, ključno je imati svoje izvore i biti u toku sa svim događanjima u branši, kako bi se izdvojile one informacije koje su najrelevantnije za čitaoce. Ali i prepoznati ono što je priča, koja se u velikom broju sličnih izdvaja.

U vreme kada se na mnogim portalima „pozajmljuju“ tuđi sadržaji i predstavljaju kao svoji, Nišavić tvrdi da je imala drugačije iskustvo – podržale su je kolege iz većih medija, koje su prenosile njene autorske tekstove i navodile izvor, i tako pomogle da portal postane još vidljiviji i posećeniji. Društvene mreže su takođe bile korisne, ne samo za privlačenje čitalaca, već su se pokazale i kao dobar izvor za pronalaženje ideja i novih sagovornika.

„No, i dalje sam uverena da je za pridobijanje čitalaca presudna dobra i atraktivna priča, koju drugi mediji žele da prenesu. Ako toga nema, onda vam neće pomoći ni sve društvene mreže ovog sveta”, smatra urednica portala „Plodna zemlja“. To potvrđuje i činjenica da je kao preduzetnik uspela da obezbedi finansijsku nezavisnost portala, „koju, doduše prati velika neizvesnost, naročito u prvoj godini poslovanja“.

„Ali osobine novinara su istrajnost i upornost, kao i umeće da se nosimo sa stresom, koji je stalno prisutan”, zaključuje Danijela Nišavić.

Marija Dukić

Biznis i finansije, broj 189, septembar 2021.

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar