Home TekstoviNove tehnologije Zoran Perović, RNIDS: Ambiciozno napred

Zoran Perović, RNIDS: Ambiciozno napred

by bifadmin

Fond RNIDS (Registar nacionalnog internet domena Srbije) je stručna, nestranačka i neprofitna organizacija koja je ovlašćena za registraciju i održavanje .rs domena. Sa direktorom RNIDS-a, Zoranom Perovićem, razgovarali smo o ostvarenim rezultatima za skoro godinu i po dana poslovanja, ali i o ambicioznim planovima za budućnost.

Z. Perović: Registracija domena je, kao i sam internet, proistekla iz univerzitetskog okruženja. Vremenom, kako je internet rastao, postao globalni fenomen i počeo da „nagriza“ telekomunikacije sa svih strana, tako su se i aktivnosti oko internet servisa i domena lagano komercijalizovale i prerasle univerzitetski okvir. Pre godinu i po dana je uspešno sproveden proces redelegacije .rs domena. Mirjana Tasić je tada obavila obiman posao vađenja svih neophodnih papira, regulacija i dozvola i veoma aktivno organizovala Fond koji je danas ovlašćen od međunarodne organizacije ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) da radi registraciju .rs domena. Pored top level domena (.rs), postoji još i šest poddomena, od kojih su dva dodeljena državi i konusu (.gov i .ace) dok preostale (.in, .co, .org i .edu) takođe registrujemo mi, uz veoma jasna pravila, transparentan način rada i pravni okvir postupka o arbitraži ako dođe do bilo kakvih nedoumica koje se tiču imena i vlasništva domena. Rad Fonda je javan i dostupan svima i njegovo vrhovno telo predstavlja skupština koja trenutno ima 39 članova. Član skupštine našeg fonda praktično može postati svako ko je spreman da plati 12.000 dinara članarine. Upravni odbor ima devet članova dok je u kancelariji zaposleno sedmoro ljudi Završni račun za 2008. godinu usvojen je krajem februara i odmah sutradan je bio objavljen na našem sajtu..

Fond se bavi održavanjem centralne baze podataka i dns servera koji obezbeđuje prisutnost .rs domena na javnom internetu. Naša primarna delatnost podrazumeva održavanje tehničkog sistema i, sa druge strane, propisivanje pravila, procedura i cena. Prodaja .rs domena je organizovana na veoma liberalan i savremen način preko mreže ovlašćenih registara. Oni nisu samo internet servis provajderi, već i hosting provajderi kao i proizvođači prezentacija i sadržaja. Ta mreža sada sadrži 36 članica, koje su sve morale da prođu tehničku sertifikaciju da bi postale ovlašćene da rade sa krajnjim korisnicima. Svi oni su imaju iste, unapred poznate cene i uslove pod kojima mogu da prodaju domene. Osnovna cena iznosi 1.500 dinara i na registrima je da odrede konačnu – svako ima svoju računicu i razmišlja o pravilnom odnosu konkurentnosti i profita, a krajnji korisnik može da bira u toj velikoj ponudi.

BIF: Broj domena u Srbiji, u odnosu na ukupan broj pravnih i fizičkih lica, još uvek je relativno skroman. Na koji način RNIDS može da utiče na to?

Z. Perović: Planiramo da u sledećih pet godina dođemo do nekih respektabilnih procenata. Između ostalog, mi se bavimo i analizama šta je to što korisnika podstiče ili sprečava da postavi prezentaciju na internetu. Iako mreža registara ima direktan kontakt sa korisnicima, mi jedini pokušavamo da sagledamo celokupno tržište. U skladu sa tim i imamo želju da popularišemo .rs domen kao neku vrstu „Dedinja“ na internetu. Ukoliko naša analiza bude pokazala da korisnika odvraća visoka cena hostinga ili visoka cena izrade prezentacija, mi ćemo da napravimo okvire da se ti troškovi smanje. Naša glavna misija je propagiranje .rs domena i korišćenja interneta uopšte u Srbiji.

zoran perovićAko kažemo da u Srbiji trenutno ima oko 290.000 pravnih subjekata (prema APR-u), današnji odnos broja domena i pravnih lica je 14 odsto (oko 40.000). To je manje u odnosu na Sloveniju (60 odsto), Mađarsku (30 odsto) ili Hrvatsku (47 odsto). S tim što treba napomenuti da su to podaci višedecijskog rada iako mi radimo tek godinu i po dana. Naravno, bilo je tu i puno domena koji su preregistrovani iz .yu, ali niko se nije nadao da će u ovako malom vremenskom periodu biti ukupno 50.000 registrovanih domena. Nama je cilj da u narednih pet godina penetraciju domena među pravnim korisnicima dignemo na 60 odsto, što čak smatramo konzervativnim.

Svetska finansijska kriza ima za posledicu i prebacivanje velike količine poslovanja na internet, što značajno pojeftinjuje funkcionisanje svake kompanije, pa se očekuje da će jednog dana sve one imati svoj domen. Planirali smo i smanjivanje cena održavanja domena, ali to će zavisti pre svega od povećanja njihovog broja. Ukoliko budemo uspešni u svojim planovima mart sledeće godine bi mogli da dočekamo sa 140.000 internet domena, a već mart 2013. sa 660.000 domena, i tada će već fizička lica preuzeti primat.

Ako uzmemo u obzir da u Srbiji postoji oko 7,5 miliona potencijalnih rezidencijalnih korisnika, onda je procenat privatnih domena tek 0,13 odsto (10.000) što je izuzetno malo. Hrvatska ima 1,4 odsto, Slovenija 3,2 odsto a Mađarska 4 odsto. Mi smo pred sebe postavili možda preambiciozan plan, da već sledeće godine ostvarimo jedan odsto a do 2013. čak šest odsto. U svetu gde vladaju društvene mreže poput Myspace-a i Facebook-a, na kojima svako može veoma lako da postavi svoju stranu, i gde je sve veća važnost UGC-a (user generated content), to će biti veliki izazov.

BIF:
Koliki uticaj na povećanje tog procenta među rezidencijalnim korisnicima ima penetracija broadbenda u Srbiji?

Z. Perović:
Zvanični podaci iz Zavoda za statistiku kažu da 41 odsto domaćinstava ima računar a 33 odsto pristup internetu. Prema podacima koje smo mi sakupili, od toga 250.000 korisnika ima ADSL, 120.000 sa kablovskim pristupom, 70.000 na Wi-Fi-u i skoro 600.000 na dial-up-u, što nije loše, ali je i dalje daleko od penetracije broadbanda, koji je čak i u strategijama naše Vlade proglašen za jedan od faktora razvoja celokupnog društva.

BIF:
Na koji način se zapravo određuje bazna cena jednog internet domena?

Z. Perović: Godinu dana rada Fonda nije dovoljan period da se proceni bazna cena internet domena. Sada nam je glavni zadatak da napravimo sistem dovoljno redudantnim i pouzdanim – da napravimo dve lokacije za naše servere, da bude sve kvalitetnije, brže i više „user friendly“. Sve to košta, pogotovo u prvim godinama kada se sistem i gradi. Prvobitne cene su uobličene po uzoru na region, još nismo smeli da uključujemo očekivana ulaganja. Kada smo dobili sve neophodne dozvole i počeli sa radom, prve pare koje je RNIDS ikada dobio legle su na račun krajem 2007. godine od prvih uplata ovlašćenih registara. Tada smo počeli da kupujemo opremu, a deo je finansiralo i Ministarstvo nauke jednim svojim projektom. Početak rada obeležili su minimalni troškovi jer više sredstava nismo imali, a nismo znali koliko novca možemo očekivati u 2008. godini. Samim tim, nama tek predstoji dizanje infrastrukture na jedan viši nivo. Server je još uvek smešten na ETF-u. Pri tom, ako uporedite cene domena u nacionalnim registrima u regionu, uvidećete da su uglavnom više, iako oni duže posluju nego mi. U izveštaju francuskog registra za domene ima jedna rečenica koja dosta eksplicitno kaže: „Počeli smo 2001. sa 15 evra po domenu, a 2008. godine domen košta 6,8 evra.“

Marko Miladinović
broj 54, april 2009.

Pročitajte i ovo...