Svaki zaposleni u državi morao bi besplatno raditi punih 5 godina da bi Hrvatska vratila sve dugove.
Sve do ove godine, Hrvatska je na inozemni dug plaćala kamate koje su bile manje od novostvorene vrijednosti u toj godini, odnosno prirasta BDP-a. Primjerice, Hrvatska je lani platila oko 760 milijuna eura kamata, dok se BDP povećao za 3 milijarde eura.
Iako ove godine nove vrijednosti neće biti, čak štoviše, očekuje se pad nominalnog BDP-a za najmanje 370 milijuna eura, kamate na vanjski dug i dalje dolaze na naplatu. Tako će 39,2 milijarde eura vanjskog duga odnijeti 1,2 milijarde eura, javlja Večernji list.
11 prosječnih plaća
Ekonomisti takvo stanje nazivaju dužničkom krizom, a HNB je još 2006. upozorila da Hrvatska može izbjeći crni scenarij samo ako ekonomija bude rasla između 4 i 5 posto svake godine, a kamate na vanjski dug ostanu ispod 5 posto.
Međutim, obje su se pretpostavke srušile. Hrvatska se nedavno zadužila vani uz 6,5 posto, a pad ekonomije je neizbježan.
Ako se pak vanjski dug promotri po svakom pojedinom stanovniku, dolazimo do zaključka da novorođenče, čim se rodi duguje najmanje 60.000 kuna. Taj dug odgovara protuvrijednosti 11 sadašnjih prosječnih plaća s vjerojatnošću da će se ta obveza povećati nekoliko puta dok današnje dojenče dospije u svijet rada.
Neopterećeni tek 2014.
No, i tih 60.000 kuna duga po stanovniku tek je manji dio ukupnih dugovanja jer predstavljaju zbroj kreditne opterećenosti građana i središnje države, a ne na primjer inozemni dug kompanija i banaka za koji se može pretpostaviti da njihova otplata ipak neće pasti na leđa građana.
Kada se uzmu u obzir svi krediti građana, ukupna inozaduženost te unutarnji javni dug, opterećenje raste na 118.000 kuna po stanovniku.
Kako otplata pada na leđa radno aktivnih i zaposlenih, proizlazi da bi svaki od 1,5 milijuna zaposlenih u državi morao besplatno raditi punih 5 godina da bi Hrvatska vratila sve dugove. Tek nakon pet godina prisilnog rada beba rođena u ljeto 2014. krenula bi u život neopterećena obvezama stare generacije.
Analitičar RBA Zdeslav Šantić objašnjava da uz ovoliki vanjski dug, relativni rast BDP-a mora biti osjetno viši od visine kamatnih stopa, želi li se problem riješiti. „Nažalost, s jedne strane izostankom reformi smanjen je potencijalni rast BDP-a. S druge strane, u skorije vrijeme ne treba očekivati značajniji pad kamatnih stopa unatoč očekivanom smanjenju premije rizika za Hrvatsku zbog ulaska u EU“, zaključuje Šantić.
Izvor: MojPosao.net