Home VestiEkonomija Srbija: Pad BDP i proizvodnje, rast izvoza i maloprometa

Srbija: Pad BDP i proizvodnje, rast izvoza i maloprometa

by bifadmin

Realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu 2014. revidiran je na 1,3 odsto, a u trećem na 3,6 odsto, u poređenju sa istim periodima prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS). Desezonirana serija podataka pokazuje pad BDP u drugom kvartalu 2014. godine od 1,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a u trećem kvartalu 2014. godine 1,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

Posmatrano po delatnostima, u trećem kvartalu 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine značajan realni pad bruto dodate vrednosti zabeležila je industrija i snabdevanje vodom i upravljanja otpadnim vodama, sa padom od 11,9 odsto. Sledi gradjevinarstvo sa padom od 6,4 odsto i finansijske delatnosti i osiguranja sa padom od tri odsto. Prema RZS, rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru informisanja i komunikacija i iznosio je 3,2 odsto.

Izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava imali su pad od 1,2 odsto, izdaci za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID) pad od 0,4 odsto, izdaci za finalnu potrošnju države pad od 1,6 osto, bruto investicije u osnovne fondove od 7,6 odsto i izvoz robe i usluga od 5,7 odsto.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru 2014. godine manja je za 11,2 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je u odnosu na prosek 2013. veća za 2,7 odsto, Za deset meseci ove godine industrijska proizvodnja je, u poredjenju sa istim periodom 2013. godine, manja za 6,3 odsto. U sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, zabeležen je pad od 28 odsto, u rudarstvu pad od 17,1 odsto, a u sektoru prerađivačke industrije pad od 6,3 odsto.

Podaci o industrijskoj proizvodnji u oktobru 2014. godine, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u proizvodnji kapitalnih proizvoda (23,9 odsto), energije (23,8 odsto) i intermedijarnih proizvoda, osim energije (8,1 odsto). Rast je zabeležen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju (0,9 odsto), i trajnih proizvoda za široku potrošnju (7 odsto).

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u oktobru 2014. godine, u odnosu na oktobar 2013. godine, imale proizvodnja električne energije, proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina, eksploatacija uglja, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda i proizvodnja motornih vozila i prokolica.

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u prvih deset meseci 2014. bio je 3,55 milijardi evra, što je 0,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Izvoz robe od januara do oktobra imao je vrednost od 9,27 milijardi evra, što je povećanje od dva odsto, dok je uvoz bio oko 12,8 milijardi evra ili 1,3 odsto veći nego u istom periodu 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih 10 meseci bila je 72,3 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 71,9 odsto.

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u periodu januar-oktobar izražen u dolarima bio je 4,8 milijardi dolara, što je povećanje od 1,7 odsto u poredjenju sa istim periodom prethodne godine. Izvezeno je robe u vrednosti od 12,5 milijardi dolara, a uvezeno je robe u vrednosti od 17,3 milijarde dolara.
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije bili su Italija (2,2 milijarde dolara), Nemačka (1,5 milijardi dolara), Bosna i Hercegovina (1,1 milijardi evra), Ruska Federacija (879,9 miliona dolara) i Rumunija (642,8 miliona dolara).

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri bili su Nemačka sa dve milijarde dolara, Ruska Federacija (1,97 milijardi dolara), Italija (1,96 milijardi dolara), Kina (1,0 milijarde) i Madjarska (848,6 miliona dolara).

izvoz kamioni

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,2 odsto ukupne razmene. Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima Srbija ima suficit u razmeni od 1,6 milijardi dolara za prvih 10 meseci ove godine, uglavnom na osvnou izvoza poljoprivrednih proizvoda. Izvoz Srbije iznosio je 2,38 milijardi dolara, a uvoz 771 milion dolara.

Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (33,3 odsto), sledi Region Šumadije i Zapadne Srbije (31,6 odsto), Beogradski region (21,3 odsto), Region Južne i Istočne Srbije (13,4 odsto), dok je oko 0,3 odsto izvoza nerazvrstano po teritorijama.

U uvozu najveće učešće je imao Beogradski region (42,6 odsto), slede Region Vojvodine (29,4 odsto), Region Šumadije i Zapadne Srbije (18,2 odsto), Region Južne i Istočne Srbije (8,7 odsto), a oko 1,1 odsto uvoza nije razvrstano po teritorijama.

U strukturi izvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 52,8 odsto (6,6 milijardi dolara), slede roba za široku potrošnju, 39,7 odsto (4,96 milijardi dolara) i oprema, 7,6 odsto (946,1 milion dolara).

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju – 60,5 odsto (10,5 milijardi dolara), slede roba za široku potrošnju sa 18,6 odsto (3,2 milijarde), i oprema sa učešćem od 10,2 odsto (1,77 milijardi dolara).

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u oktobru je u tekućim cenama bio veći za šest odsto nego u septembru, a u stalnim cenama za 6,2 odsto. U poređenju sa oktobrom prošle godine, promet robe je bio veći u tekućim cenama za 2,6 odsto, a u stalnim cenama (kad se isključi inflacija), za 1,5 odsto. Prodaja trgovini na malo u za deset meseci 2014. godine je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bila veća u tekućim cenama za četiri odsto, a u stalnim cenama za 2,6 odsto.

Pročitajte i ovo...