Home VestiBiznis & Finansije Kina i SAD: nadmetanje titana

Kina i SAD: nadmetanje titana

by bifadmin

Kina je zvanično u 2014 godini postala najveća svetska ekonomija, veća od SAD, a već u 2015 godini će postati veća i od zbirne ekonomske veličine Evropske Unije, mereno kupovnom snagom domaće valute. Kada se meri tekućim kursevima valuta, ona to još uvek nije, ali u njenom interesu je da što duže to i ne postane kako bi zadržala izvoznu konkuretnost i na izvozu zasnovan ekonomski ras, piše Makroekonomija.org.

Kada iz SAD i EU „pritiskaju“ Kinu da ojača svoju valutu, a ukazujući na ovu ekonomsku veličinu Kine, njeno rukovodstvo posegne za argumentom da posmatrano po stanovniku njena ekonomija je još uvek mnogo siromašnija od SAD i EU. Po tržišnim kursevima valuta, u 2014 godini SAD ima 7,2 puta veći bruto domaći proizvod po stanovniku od Kine, a po kupovnoj snazi on je veći 4,2 puta. Ovde postoji i pitanje raspodele godišnjeg ekonomskog kolača po grupama stanovnika, ali i tu će Kina imati adekvatan argument na kritike koje joj se upućuju.

kina i sad

U 2009 godini Kina je postala najveći svetski izvoznik robe, prestigavši u toj godini Nemačku i SAD, usled manjeg pada izvoza, u odnosu na pad u ovim zemljama. Za 5 do 7 godina imaće vrednost izvoza koja će biti veća od zbirne vrednosti izvoza ove dve ekonomske sile. Na prigovore i pretnje trgovinskim sankcijama iz Kine će stići odgovor da je dodata vrednost u njenom izvozu manja od istih vrednosti kod ovih zemalja, a i da su u velikom procentu izvoznici filijale transnacionalnih kompanija iz ovih zemalja, pa da će sankcijama Kini pogoditi svoje najmoćnije kompanije.

Kod robnog uvoza SAD su još uvek na prvom mestu, ali će i tu Kina preuzeti lidersku poziciju za dve do tri godine.

SAD su imale 3,4 puta veću vrednost izvoza usluga od Kine, u 2014 godini, ali će se ova prednost u narednim godinama topiti, a da ne licitiramo, za koliko godina će i tu Kina preuzeti vodeću poziciju. Mnogo ranije će je preuzeti kao uvoznik usluga jer SAD imaju samo 38% veću vrednost od Kine.

U kumulativnim stranim ulaganjima SAD će u par narednih decenija zadržati vodeću poziciju, jer su u 2013 godini imale 10 puta veću vrednost ukupno uloženih investicija u inostranstvu od Kine. U 2013 godini SAD su imale 3,3 puta veću vrednost odliva od Kine, što upućuje na smanjivanje relativne razlike (10:1) iz godine u godinu.

I kod priliva SDI SAD stoje mnogo bolje, jer su u kumulativu primile 5,2 puta više investicija, ali su u 2013 godini imale za 51,6% veću vrednost priliva od Kine. Jedna mega transakcija između strane i kineske kompanije dovoljna je da Kina postane najveća zemlja godišnjeg priliva stranih investicija u bilo kojoj od narednih godina.

Dodata vrednost prerađivačke industrije u SAD je bila veća za 8,7% nego u Kini u 2013. Godini, pa je u 2014 godini Kina i po ovom pokazatelju premašila SAD. Međutim, ovde se radi o tekućim kursevima. Posmatrano po kupovnoj snazi valuta, Kina je još 2009. godine imala veću vrednost industrijske proizvodnje u odnosu na SAD, a sada se bliži dvostruko većoj vrednosti.

Štednja, investicije i javni dug ukazuju na kineski potencijal daljeg rasta, dok vojni izdaci SAD-a ukazuju na lidersku poziciju koju će one nastojati da što duže sačuvaju.

Investicije u Kini čine fantastičnih 48% BDP-a, prema 20% u SAD-u, a štednja učestvuje sa 49% u BDP-u Kine, a samo sa 17% u SAD. Tu je asimetrična pozicija ove dve velesile: Kina ima ogroman višak novca za ulaganja u inostranstvo (najviše ga ulaže u trezorske papire SAD), dok investiciona aktivnost u SAD zavisi od tuđeg novca.

Javni dug Kine učestvuje sa 41% u BDP-u, a u SAD sa 106%, i u javnom dugu SAD Kina ima značajan udeo. U slučaju jačeg trgovinskog konflikta koji bi evroatlanski saveznici preduzeli protiv Kine, ovo bi bila najjača poluga kojom bi ova zemlja mogla da uzvrati destabilizujući kompletan ekonomsko-finansijski sistem Zapada.

I na kraju, ako se ne postižu željeni rezultati politikom i ekonomijom na scenu stupa vojska. A tu je prednost SAD izuzetno velika. Na osnovu udela u BDP-u vojnih izdataka u 2012 godini procenili smo ove izdatke u 2014 godini gde SAD 3,7 puta više novca ulažu u ovu oblast.

Ali, Kina u bilo kom trenutku može da naglo poveća ulaganja u ovu svrhu, bilo zbog spoljne opasnosti ili zbog ekonomskog rasta, dok su mogućnosti SAD za takvu operaciju ograničene. Ukoliko se stave u odnos vojni izdaci i deficiti (budžetski, trgovinski, štednja-investicije) ispada da najvećim delom američku vojsku finansira ostatak sveta (trgovinski deficit SAD iznosi 524 milijarde dolara, a vojni izdaci su oko 758 milijardi).

I tako, svet ulazi u vrlo neizvesnu i nestabilnu fazu, gde se liderska pozicija u pojedinim segmentima neće lako prepuštati Kini.

Izvor: makroekonomija.org

Pročitajte i ovo...