Home VestiEkonomija Poljski zlot se stabilizuje, ali na koliko dugo?

Poljski zlot se stabilizuje, ali na koliko dugo?

by bifadmin

Odnos između evra i poljskog zlota (PLN) je rastao zbog toga što je uveden novi porez na aktivu banaka i što je S&P 15. januara smanjio kreditni rejting Poljske. Od tada, zlot je ostao stabilan usled nedostatka drugih vesti. Međutim treba imati u vidu da je ovaj potez poremetio znake približavanja i nedostatka interesovanja u relativan značaj odnosa EUR prema PLN koji je bio prilično ujednačen od 2011. godine.

Uvođenje novog poljskog bankovnog poreza i smanjenje rejtinga poljskog suverenog nivoa duga od strane agencije za rangiranje obveznica S&P (Standard & Poor’s) 15. januara uticalo je na to da poljski zlot naglo oslabi do najnižeg nivoa u odnosu na evro u periodu od četiri godine, navodi u analizi direktor sektora Strategije na deviznom tržištu u Sakso banci, Džon Hardi.

U odnosu na skoro ojačani dolar, zlot jedva da je dostigao najniži nivo od 2002. godine. Određeni strahovi koji prate novi porez će podići troškove banaka u Poljskoj i drastično usporiti ili čak preusmeriti kreditni rast u onome što je inače bila zdrava poljska ekonomija poslednjih godina.

Jedan dodatni, a moguće i veći problem banaka u Poljskoj je sudbina nasleđa denominiranih hipoteka u švajcarskim francima – još uvek postoji 16% neizmirenih hipotekarnih kredita prema izveštaju kompanije Mudiz – kao i to da li će banke biti primorane da konvertuju ove hipoteke prema nepovoljnom kursu.

Kako međutim navodi stručnjak Sakso banke, posmatrači gaje opštu zabrinutost oko poljske vlade, koju čini stranka Pravo i pravda izabrana prošlog oktobra i njihove nedavne agresivne inicijative koje su oslabile pravosuđe i ometale nezavisnost medija, a koje guraju Poljsku u smeru koji „slabi ključne institucije“.

To je jezik koji je koristio S&P kada je najavio smanjenje rejtinga suverenog duga Poljske sa A- na BBB +. Ostale velike rejting agencije, Mudiz (Moody’s) i Fič (Fitch), takođe su nagomilale upozorenja, iako su se do sada uzdržavale od stvarnog smanjenja rejtinga.

Od naglog pada zlota 15. januara, valuta se polako učvrstila u odnosu na evro i ostale glavne valute, sa izvesnim olakšanjem koje po svoj prilici pruža osećaj snažnog skoka vrednosnih papira na globalnom tržištu. Pored toga, guverner Narodne banke Poljske Marek Belka je obećao da će učiniti sve što je potrebno da odbrani zlot, a centralna banka održava značajnu rezervu od skoro 100 milijardi američkih dolara.

Međutim, kako ističe Hardi, od ovog trenutka sudbina zlota ostaje vrlo neizvesna. Poljski zlot bi mogao doći pod veći pritisak ako se uspori kreditiranje poljske privrede zbog novih poreza na imovinu i ako strah od novih vladinih mera dovede do dalje nespremnosti banaka da daju pozajmice.

Strahuje se da bi to moglo dovesti do pada poljske ekonomije i proširenja fiskalnog deficita zbog manjeg prihoda od poreza i zbog toga što sklonost ka populizmu stranke Pravo i pravda znači da će učiniti sve što mogu da se održi što veći stepen plaćanja socijalnih davanja.

Konačno, želja za održanjem visokih fiskalnih rashoda mogla bi da navede vladu da razmotri pokretanje štamparije centralne banke, a otvoreno je pitanje koga će Pravo i pravda izabrati da zameni nezavisnog Belku u Nacionalnoj banci Poljske kada se u junu bude okončao njegov mandat, smatra Džon Hardi.

Ako ostavimo po strani pitanje nasleđa hipotekarnih kredita u švajcarskim francima, Poljska je (na svu sreću) izbegla zaduživanje u stranim valutama još od početka svetske finansijske krize. Ipak, bruto spoljna zaduženost Poljske iznosi dve trećine BDP-a, što znači da je Poljska podložna odlivu kapitala ako ekonomska slabost ili politika ili oba faktora izazovu odbojnost ka držanju poljske aktive.

Velika finansijska kriza izazvala je daleko manju izloženost nego poljska kriza. To međutim ne znači da će iz ovoga nastati kriza, već samo da su sastojci za krizu tu za slučaj da se razvije pogrešna dinamika.

Glavna podrška Poljskoj i njenoj valuti dolazi iz srazmerno duboke političke integracije sa EU, integracije koja je kako se dugo činilo na putu dodatnog približavanja sa evrom i evrozonom, sa izvanrednom valutom i ekonomskom stabilnošću čak i tokom svih godina drame od izbijanja globalne finansijske krize 2008. i evropske dužničke krize koja je usledila.

Najnovija politička dešavanja u Poljskoj, međutim, dovode u pitanje kako tu priču o konvergenciji tako i bliskost Poljske orbite unutar EU, zaključuje Hardi.

Pročitajte i ovo...