/ Vesti / Ko radi boji se u starosti gladi, čak i kad proizvodi hranu
BiF Analize Čitajte B&F online

Ko radi boji se u starosti gladi, čak i kad proizvodi hranu

This post has already been read 348 times!

Korisnik porodične poljoprivredne penzije u Srbiji koja jedva premašuje 8.000 dinara može dnevno da kupi litar ipo mleka i po kilogram krompira i hleba, a poljoprivredni penzioneri su dospeli u sam vrh najugroženijih kategorija penzionera. Među poljoprivrednicima se beleži i najveći pad penzionera, kojih je prošle godine bilo tek nešto više od 178. 000. Uprkos zakonskim izmenama s kraja prošle godine i dugim razgovorima sa Svetskom bankom, problem poljoprivrednih penzija nije rešen.

Poljopriverdnici koji su ispunili starosnu granicu za penzionisanje, prošle godine su na ime straosne penzije dobijali u proseku 11.611 dinara mesečno, a ukidanjem Zakona o privremenom umanjenju penzija, na jesen 2018. primanja su im skočila na 12.700 dinara. Zemljoradnici koji imaju invalidsku penziju primali su 12.006 dinara, dok je porodična iznosila tek 8.186 dinara. Prema zvaničnoj statistici, od ukupno 143.941 poljoprivrednih penzionera, u prošloj godini 13.557 njih dobijalo je invalidsku, a 20.902 porodičnu penziju, navodi se u analizi Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) o statusu poljoprivrednih penzionera u Srbiji, sa posebnim osvrtom na specifičnosti položaja poljoprivrednih penzionera u Vojvodini.

Shodno iznetim statističkim podacima, u tekstu se ističe da korisnik porodične poljoprivredne penzije ima tek toliko da svakog dana može da kupi litar ipo mleka, po kilogram krompira i hleba. Mogao bi da preživi ali ne i da plati struju, grejanje, higijenu, prevoz, lekove, odnosno da podmiri elementarne potrebe. Sa 2,3 evra dnevno, kolika su mu primanja, ekstremno je siromašan po svim pokazateljima, budući da je linija apsolutnog siromaštva prema kriterijumima Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva na nivou od 12.045 dinara mesečno.
Uprkos zakonskim izmenama s kraja prošle godine i dugim razgovorima sa Svetskom bankom, problem poljoprivrednih penzija nije rešen, a dug poljoprivrednika za penzijsko osiguranje prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiuranje (PIO) dostiže oko 160 milijardi dinara, od čega je, procenjuje se, skoro 95 odsto nenaplativo. Od ukupnog duga, glavnica iznosi 70 milijardi dinara, a ostalo su kamate. Pomenuti dug se odnosi na ukupno 227.995 osiguranika.

Istovremeno se drastično smanjuje broj osiguranika u poljoprivredi, kojih je krajem devedesetih godina prošlog veka bilo dva puta više. Naime, osnova važećeg penzionog sistema za poljoprivrednike postoji još od 1986. godine i u to vreme, kada je usvojen zakon, država je, kako bi ubrzala penzionisanje zemljoradnika poklanjala deset godina takozvanog solidarnog staža. Međutim, problem s poljoprivrednim penzijama, odnosno uplatama staža javlja se ubrzo nakon toga i već početak dvediljaditih godina donosi enormna PIO dugovanja. Te godine država je dugovala preko 20 penzija poljoprivrednicima, a s druge strane beleži se trend da sve manje njih uplaćuje doprinose za penziju koji su isti za sve, bez obzira na različitu ekonomsku moć poljoprivrednih domaćinstava.

Kako su mnogi prestali da plaćaju doprinose za PIO i dug koji ne zastareva samo je rastao. Indikativni su i podaci PIO fonda da i najveći broj osiguranih poljoprivrednika doprinos uglavnom plaća na najnižu osnovicu koja je propisana zakonom – 23.053 dinara. Kako su osnovice male, mala je i poljoprivredna penzija, a visina ove penzije zavisi i od dužine staža osiguranja na koju je doprinos uplaćen.
Statistički kalendar Srbije, koji objavljuje Republički zavod za statistiku, pokazuje da je samo prošle godine bilo 5.283 penzionera manje nego u 2017. godini. Najveći pad broja penzionera beleži se kod poljoprivrednika. Naime, od 2014. godine kada je bilo evidentirano 207.783 poljoprivrednih penzionera, lane je taj broj pao na 178.400 penzionisanih zemljoradnika. Penzijsku kasu, međutim, puni oko 144.000 poljoprivrednika.

U razgovoru za VOICE, subotički ombudsman Zlatko Marosiuk naglašava da pomaka u rešavanju problema poljopriverdnih penzionera, ipak, ima. Prema njegovim rečima, više se ne upisuju hipoteke na zemljište za dugovanja poljoprivrednika, a trenutno se sa Ministarstvom finansija usaglašavaju skale za doprinose, kako bi se prevazišla nelogična situacija da jednak iznos uplaćuju svi, bilo da obrađuju, pet, deset  ili sto hektara zemlje.

Izvor: http://voice.org.rs/

Send Us A Message Here

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Close