Home VestiEkonomija Inspekcija otkrila radnike „na crno“ kod više od 80 novosadskih preduzetnika

Inspekcija otkrila radnike „na crno“ kod više od 80 novosadskih preduzetnika

by bifadmin

Na „crnoj listi“ preduzetnika koji su od januara do jula ove godine zapošljavali radnike bez ugovora, čime nisu imali osnovna radnička prava, našlo se 1.400 preduzeća iz različitih delova Srbije. Ukoliko se izvede računica, svako 17. preduzeće u Srbiji koje je, u dosadašnjem delu godine, zapošljavalo radnike „na crno“, registrovano je u Novom Sadu.

Inspekcija u Novom Sadu zatekla je više od 130 radnika koji su radili, a da nisu imali ugovor. Radnici „na crno“ u Novom Sadu su uglavnom zaticani u malim preduzetničkim radnjama, frizerskim salonima, ugostiteljskim objektima, prodavnicama brze hrane. Najčešće je registrovan jedan radnik „na crno“, ali bi ponekad taj broj bio i veći, kao u slučaju Omladinske zadruge „Sloga“, restorana „Fortuna“ i Građevinskog preduzeća RAZ, gde su inspektori zatekli po šest radnika bez radnog ugovora, piše Radio 021 na svom portalu.

Tokom prošle godine, inspektori na području Južnobačkog okruga, koji pokriva širu oblast od Novog Sada, na radu bez odgovarajućeg ugovora ili obaveznog socijalnog osiguranja zatekli su 1.427 radnika.

Predsednik Pokrajinskog odbora UGS „Nezavisnost“ Milojica Živković, kaže za 021.rs da je rad „na crno“ i dalje problem u Srbiji, te da, prema zvaničnim podacima, u neformalnoj ekonomiji radi više od 600.000 ljudi. Kako kaže, taj broj ne podrazumeva samo rad bez ugovora o radu ili neprijavljene radnike, nego i one kojima se cela ili deo zarade isplaćuje na ruke.

„Tu je i neisplaćivanje uvećane zarade za prekovremeni rad, noćni ili smenski rad. Izveštaji o inspekcijskom nadzoru govore u prilog tome da je to još uvek krupan i ozbiljan problem, mada postoje određeni faktori koji utiču i na smanjivanje ovog problema, kao što su demografski faktori, ekonomska migracija, povećano zapošljavanje“, dodaje Žiković.

Kako kaže, „na crno“ rade često mladi, nekvalifikovani radnici, oni koji nemaju redovna primanja, a neretko su to i osobe koje su angažovane na visokorizičnim poslovima. Zabrinjava ga to što je od 53 radnika koji su u prošloj godini nastradali na radnom mestu, trećina njih radila „na crno“.

„Ne postoji jedinstveni recept za rešenje problema. Potreban je sistematski, dugoročni pristup ovom problemu, koji podrazumeva i preventivu i dijalog sa sindikatima, poslodavcima i, naravno, uz ključnu ulogu državnih institucija. Mora se priznati da se povećava obuhvat izvršenih nadzora, a i broj onih koji su dobili posao nakon izvršenog nadzora. To podrazumeva i veću slobodu sindikalnog organizovanja, jer sindikati su prva kontakt tačka kojoj se zaposleni nezadovoljni svojim položajem obraćaju“, ukazuje naš sagovornik.

On smatra i da bi bilo potrebno da se država i strani investitori koji dolaze u Srbiju odlučuju i za one industrije u kojima su radnici bolje plaćeni, a ne samo za, kolokvijalno rečeno, „šrafciger industriju“. Time bi se, zaključuje Živković, podstakao prelaz sa niskoplaćenih poslova na one koji su bolje plaćeni.

U slučaju da inspektori kod poslodavca zateknu osobu koja radi bez ugovora o radu ili drugog ugovora u skladu sa Zakonom u radu, pokreće se prekršajni postupak protiv pravnog lica i zakonskog zastupnika, dok se poslodavcu nalaže da otkloni kršenje propisa.

„Zaprećena kazna za poslodavca koji sa angažovanim licem nije zaključio ugovor o radu ili drugi ugovor u skladu sa Zakonom o radu je od 800.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice i 50.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice, odnosno 300.000 do 500.000 dinara za preduzetnika“, rečeno je u Ministarstvu rada ranije za 021.rs.

Pozitivno je to što veliki procenat poslodavaca potpiše ugovor sa radnicima, nakon posete inspekcije. Neki to ne žele, već biraju da protiv njih bude podneta prekršajna prijava, dok se pojedini nalaze u situaciji da, i kada žele, to ne mogu da učine. Takva je situacija onda kada inspekcija na poslu zatekne radnika, koji je već radno angažovan kod drugog poslodavca, pa ne može da stupi u radni odnos kod poslodavca kog je nadzirao inspektorat.

Tokom prošle godine obavljeno je više od 70.000 inspekcijskih nadzora, a zatečeno je 17 odsto manje radnika „na crno“, nego što je to bio slučaj 2017. U prošloj godini je otkriveno više od 4.700 radnika „na crno“.
Pokrenut je i portal recineradunacrno.rs, na kome neprijavljeni radnici mogu da prijave poslodavce zbog kršenja tih ili nekih drugih prava iz radnog odnosa.

Izvor: Radio 021

Pročitajte i ovo...