Home VestiPolitika i društvo Sprečavanje sindikalnog organizovanja košta 50 hiljada dinara, krivične odgovornosti nema

Sprečavanje sindikalnog organizovanja košta 50 hiljada dinara, krivične odgovornosti nema

by bifadmin

Iako je sprečavanje sindikalnog organizovanja u Srbiji krivično delo sa zaprećenom zatvorskom kaznom, presuda poslodavcu iz Sremske Mitrovice pokazuje da je dovoljno platiti novčanu kaznu – i nikom ništa. Oštećeni ovakvim sporazumom – radnici koji su morali da se iščlane iz sindikata a oni koji nisu hteli dobili su otkaz – nemaju nikakva zakonska prava, piše portal 021.

Krivična prijava protiv Miodraga Anđića, direktora Vodoprivrednog preduzeća „Regulacije“ iz Sremske Mitrovice, odbačena je, jer je pristao da uplati iznos od 50 hiljada dinara u humanitarne svrhe, potvrđeno je za 021 u Osnovnom javnom tužilaštvu Sremske Mitrovice.

Miodrag Anđić, do odlaganja, krivično je gonjen zbog krivičnog dela sprečavanje političkog, sindikalnog i drugog udruživanja i delovanja za koje je zaprećena zatvorska kazna do dve godine ili novčana kazna.
Institut odlaganja krivičnog gonjenja (oportunitet), inače, može da se primeni za određena krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina. Minimalni iznos koji osumnjičeni mora da uplati kako bi krivično gonjenje bilo odloženo je 40 hiljada dinara.

Oštećeni u ovakvim postupcima nemaju prava

Milena Vasić pravnica YUCOM-a kaže za 021 da je jedini uslov koji zakon postavljla da kazna zatvora za krivično delo bude do pet godina.

„Ono što jeste problem je da se taj institut oportuniteta vrlo arbitrarno primenjuje u smislu da tužioci kod nas smatraju da mogu da ga primene kad god je ispunjen taj zakonski uslov, dok sa jedne strane koja je više teorijska i koja ne postoji u samom zakonu, ali je možemo naći u Zakonu o javnom tužilaštvu koja obavezuje tužilaštvo da postupa u javnom interesu. Imamo stav da tužilaštvo ne može kad god želi da primeni oportunitet već da treba da gleda celishodnost krivičnog gonjenja, odnosno da se radi o krivičnom delu koje nije od veće društvene opasnosti“, objašnjava Vasić.
Kako ističe, oštećeni, u ovakvim postupcima nemaju nikakva prava zato što se osoba koja je ispunila obavezu koju je propisalo tužilaštvo ne smatra osuđivanom.

„To je u stvari taj najveći problem, što se ne vodi računa o licima koja su oštećena ovakvim sporazumom. Ovde sada nije pitanje kazne, već više poruke koja se šalje u javnost o društveno prihvatljivom ponašanju. Mislim da bi tužilaštvo u ovakvim slučajevima moglo da postigne sporazum o priznanju krivice uz određenu kaznu koja može biti simbolična, bilo šta što bi učinilo da sud prizna da je ovim licima kršeno pravo i to bi moglo da ima mnogo veći društveni značaj od oportuniteta“, zaključuje Vasić.

Mamac za druge poslodavce

Urednik portala Radnik.rs Miloš Vučković kaže za 021 da tužilaštvo očigledno ne vidi da je javni interes zapravo sloboda sindikalnog udruživanja bez obzira što je ona navedena u Ustavu Srbije kao pravo građana.
„Budući da je krivična prijava odbačena moguće je da neki drugi poslodavci povučeni ovim slučajem mogu nešto ovako slično da učine znajući to koštati 50.000 dinara, pa će verovatno staviti na vagu to, koliko oni mogu da profitiraju, a koliko može da ih košta“, ističe Vučković.

Kako navodi, nemoguće je tačno proceniti kolika je direktna šteta za radnike koji su se iščlanili iz sindikata, jer je to nešto što je teško licitirati, ali sigurno je da su oni oštećeni.
Dodaje da možda postoji i skriveni interes iza ovakve odluke.
„Da je ovo delo gonjeno i da je direktor osuđen oni ne bi mogli da učestvuju u javnim nabavkama zato što je Zakonom o javnim nabavkama predviđeno da mora da se potpisuje izjava da odgovorno lice nije osuđeno ni za prekršajno ni za krivičo delo. Na taj način bi njima bilo sprečeno učestvovanje dok ne imenuju drugog direktora“, zaključuje Vučković.

Ko previše pita – otkaz

Prijavu protiv Anđića podneo je Miodrag Bradonjić predsednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji, vodoprivredi i šumarstvu Vojvodine nakon što je preduzeće u ugovore o radu ključilo i odredbu koja propisuje istupanje iz sindikata. Bradonjić kaže za 021 da se, u međuvremenu, većina radnika pod pritiskom iščlanila iz sindikata, pa su samim tim, i sindikat i radnici u gubitku.
Kako su tada za 021 pričali radnici ovog preduzeća nekoliko dana nakon što je preduzeće privatizovano od njih je tražen spisak zaposlenih koji su u sindikatu, tražili su od njih da se iščlane, a jednom radniku koji je preispitivao ugovor, naročito član o istupanju iz sindikata, uručen je otkaz.

Autor: Dragana Prica Kovačević, https://www.021.rs/

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar