Home VestiEkonomija Stigao zahtev za preuzimanje Komercijalne banke

Stigao zahtev za preuzimanje Komercijalne banke

by bifadmin

Posle gotovo četiri meseca od objave da Nova Ljubljanska banka – NLB kupuje Komercijalnu banku, realizacija ove transakcije približava se kraju! Narodnoj banci Srbije je konačno stigao zahtev za preuzimanje.

U naredna dva meseca trebalo bi da NBS donese rešenje kojim daje saglasnost za preuzimanje, a NLB će do usvajanja prvih narednih godišnjih finansijskih izveštaja, odnosno revidiranih finansijskih izveštaja, morati da peuzme vlasništvo ili saglasnost prestaje da važi.

Kako u NBS kažu, NLB grupa je podnela zahtev za sticanje direktnog vlasništva, koje će joj omogućiti više od 50 odsto glasačkih prava u Komercijalnoj banci. Objašnjavaju, za „Novosti“, da je u toku obrada ovog zahteva i dostavljene dokumentacije.

Prema ranijim najavama, NLB bi trebalo da preuzme vlasništvo nad našom bankom do poslednjeg kvartala ove godine. Kako stručnjaci i Zakon kažu, do finalizacije transakcije moraju biti pribavljene obavezne regulatorne dozvole i saglasnosti koje daju, između ostalih, Evropska centralna banka, Banka Slovenije i Narodna banka Srbije.
– Svaka promena vlasništva u banci sa sedištem u Srbiji, koja bi omogućila sticanje od pet odsto i više glasačkih prava u toj banci, podleže pribavljanju prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije – kažu u NBS.

NBS odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva

U narednim mesecima, NBS će nakon podnošenja zahteva ceniti njegovu i urednost prateće dokumentacije.

– Nakon toga, ocenjuje se ispunjenost propisanih uslova koji se odnose na finansijsko stanje, poslovnu reputaciju i strateške ciljeve potencijalnog sticaoca vlasništva u banci, kao i procenu ispunjenosti svih propisanih uslova u skladu sa Zakonom o bankama, propisima NBS donetim na osnovu tog zakona, internim aktima, procedurama NBS, što predstavlja pravni okvir za odlučivanje o podnetom zahtevu – objašnjavaju za „Novosti“ u NBS.

O zahtevu za davanje prethodne saglasnosti za sticanje vlasništva u banci, NBS odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva i potpune propisane dokumentacije. Izdaje ili rešenje kojim se daje saglasnost ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ili, u suprotnom, rešenje kojim se odbija zahtev.

– Određuje se i rok u kome podnosilac zahteva može steći vlasništvo za koje je data saglasnost, i to za pravna lica najkasnije do usvajanja prvih narednih godišnjih finansijskih izveštaja, odnosno revidiranih finansijskih izveštaja – objašnjavaju u NBS. – Ako podnosilac zahteva ne stekne vlasništvo u tom roku, data saglasnost prestaje da važi.

U nedavnoj izjavi predsednika nadzornog odbora NLB Primoža Karpe, preuzimanje Komercijalne banke teče u skladu sa planovima. Prema njegovim rečima, fokus NLB grupe ostaje na podršci sistemske uloge na svim tržištima na kojima posluje, pa će se tako izboriti i sa izazovima koje je doneo virus korona.

Dogovor o prodaji Komercijalne NLB banci je postignut krajem februara. NLB se obavezao da kontrolni paket od 83,2 odsto akcija u vlasništvu države plati 387 miliona evra, odnosno 27,65 evra po akciji. Do završetka transakcije Srbija će prihodovati i više od 450 miliona evra, jer će prihod steći i od kamate po stopi od 2 odsto godišnje za period od 1. januara 2020. koje je NLB u obavezi da isplati.

Profit

Podaci grupacije kažu da je NLB u 2019. godini ostvario neto profit od 193,6 miliona evra, a sve članice na tržištima jugoistočne Evrope poslovale su profitabilno, doprinoseći ukupnom rezultatu grupe sa 39 odsto. U našoj zemlji je lane profitirala sa 4,1 milion evra.

Zaposleni u strahu

KAKO se približava realizacija transakcije, zaposleni u Komercijalnoj banci strahuju od otkaza. A kako između sebe razgovaraju, da su im sumnje opravdane svedoči i nedavna izjava Blaža Brodnjaka, predsednika uprave NLB grupe, po kojoj oko 3.000 zaposlenih u našoj banci čeka reorganizacija. Naime, prema Brodnjakovim rečima, digitalizacija seli standardne transakcije na mobilne aplikacije, pa će se u poslovnicama sa klijentima razgovarati samo o kompleksnijim problemima. Doduše, pomenuo je veću potrebu za radom u kontakt-centrima.

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar