Covid, inflacija, rat u Ukrajini, energetska kriza u Evropi zajednički su gurnuli globalnu ekonomiju u nepoznatu teritoriju i posljedice će biti dugoročne, zajednička je ocjena koja se čula na Globalnoj konferenciji o plemenitim metalima koja je počela u ponedeljak u Lisabonu i koja je najveći godišnji skup proizvođača i prerađivača zlata i ostalih plemenitih metala u svijetu, prenosi dopisnik Biznis i finansija sa konferenicije.
– Zlato se kao i uvijek do sada, vratilo, jer je to likvidna imovina koju uvijek možete prodati čak i u vrijeme globalne nelikvidnosti, a sada se suočavamo i sa inflacijom koja će biti prisutna dugo, ocijenio je trenutnu poziciju zlata u globalnoj ekonomiji Paul Fisher, predsjednik London Bullion Market Association -LBMA, nezavisne globalne institucije za standarde u trgovini plemenitim metalima, prenosi portal bif.rs.
– Zlato je relevantan dio aktive čak i u uslovima kada kamate rastu. U proteklih 18 mjeseci ekonomske prognoze su se svakih par mjeseci korigovale i niko ne zna da li ćemo postojeće ekonomske projekcije za narednu godinu morati ponovo revidirati. Prisutni su znakovi koji ukazuju da će inflacija po svemu sudeći biti dugoročno prisutna. Velike promjene u globalnoj ekonomiji, kao posljedica pandemije i inflacije počele su još u decembru 2021, znači prije početka rata u Ukrajini, koji samo kreirao dodatni pritisak, upozorio je Peter Zollner, šef bankarskog odjeljenja u Banci za međunarodna poravnanja (BIS), poznatoj i kao „banka centralnih banaka“.
Centralne banke i njihovi analitičari nisu se pokazali baš najboljim prorocima posljednjih godina. Inicijalno, američka centralna banka (FED) zajedno sa Bijelom kućom samouvjereno je početkom prošle godine tvrdila da je inflacija prolazna, maksimalno par mjeseci, i sve se vraća u normalu. Kako se pokazalo „prolazno“ se pretvorilo u dugoročno i u borbi između inflacije i centralne banke, pobjednik je još uvijek neizvjestan.
Gdje su nestali svi ti radnici niko ne zna
Pogrešne procjene odnosile su se i na tržište rada nakon pandemije. Inicijalne procjene centralnih banaka bile su da će nakon što pandemija „protutnji“, radnici se vratiti na svoja radna mjesta, što se nije dogodilo.
Na sceni je nedostatak radnika, a gdje su nestali svi ti radnici niko ne zna sigurno, ali nestašica radne snage dovela je do pritiska za povećanjem plata što je dodatno podgrijavalo inflaciju, prenosi dopisnik Biznis i finansija.
– Tržište rada je bez presedana, učešće na tržištu rada opada, imigracija je niska i može se očekivati rast nezaposlenosti u prvoj polovini naredne godine, procjena je Petera Zollnera.
Dok su se prije dvadesetak godina centralne banke takmičile ko će prije rasprodati svoje postojeće zlatne rezerve, samo da ih se riješe, proteklih godina bilježi se obrnut trend, centralne banke ponovo nastoje povećati svoje zlatne rezerve, „za svaki slučaj“, jer globalna ekonomska i politička nestabilnost doprinose povećanoj neizvjesnosti kada se radi o budućnosti.
Čak i kada se radi o „tehničkom pitanju“ kao što je držanje dijela deviznih rezervi zemlje u formi zlata, politika je neizbježna.
– Kupovina ili prodaje zlata je uvijek politička odluka, to je istovremeno i politička izjava. Zlato je uvijek bilo sredstvo za očuvanje vrijednosti pogotovu u sadašnjoj situaciji kada efektivno imamo negativne kamate za gotovinu, smatra Adrian Ash, direktor istraživanja u BullionVault, najvećoj svjetskoj kompaniji za online kupoprodaju zlata.
Politika je preuzela primat nad ekonomijom, kao što se vidi iz odluka o nametanju sankcija Rusiji od strane SAD i EU a prvi rezultat je, po mišljenju Saad Rahima, glavnog ekonomiste kompanije Trafigura, multinacionalne kompanije specijalizovane za trgovinu rudama i energijom, da „Evropa prelazi u američku energetsku orbitu“, dok je SAD istovremeno pretvorila dolar u oružje, što se može pokazati i kao mač sa dvije oštrice.
Izvor: bif.rs, piše Dražen Simić
Foto: Pixabay