Termin „telesna dismorfija“ poznat je roditeljima tinejdžera koji imaju iskrivljenu i preterano negativnu sliku o svom telu. Možda ste čak naišli i na izraz „produktivna dismorfija“, što označava osećaj da niste dovoljno produktivni bez obzira koliko se trudili. Neki su čak naišli na termin „zoom dismorfija“ posebno istican tokom i nakon pandemije Covid 19.
Ovo je slučaj kada ljudi imaju potpuno drugačiju ili iskrivljenu sliku o sebi i svom izgledu, a sve zbog višesatnog posmatranja svog odraza tokom video-poziva.
Očigedno je da je ovo era iskrivljenih slika i sve je više varijacija poremećaja kakav je dismorfija.
Tako su nedavna istraživanja pokazala da još jedan tip dismorfije muči mlade ljude. U pitanju je novčana dismorfija, odnosno osećaj da nikada nisu dovoljno uspešni u finansijskom smislu, bez obzira na to koliko štede ili zarađuju.
Mladi se osećaju „finansijski loše“
Nedavno istraživanje (CreditKarma) otkrilo je da 29 odsto mladih zapadnjaka doživljava novčanu dismorfiju, dok 43 odsto pripadnika generacije Z i 41 odsto milenijalaca osećaju da su neprestano u finansijskom zaostatku.
Čak i oni koji imaju relativno dobru finansijsku rezervu preterano brinu o novcu, pokazalo je ovo istraživanje. Od onih koji doživljavaju finansijsku dismorfiju, 37 odsto ima ušteđevinu veću od 10 hiljada dolara, a 23 odsto više od 30 hiljada dolara.
Zašto se mladi osećaju tako „finansijski loše“?Razlozi su mnogo stresa i loše finansijske odluke. Odakle to dolazi? Stručnjaci ukazuju na dva izvora: nedavnu istoriju i društvene mreže.
Milenijalci su i ubice
Milenijalci su posebno prošli kroz mnogo toga u finansijskom smislu – od šoka koji je donela Velika recesija, posebno u Americi, do vrtoglavog rasta cena za fakultete i kuće. Odrastali su očekujući da će biti prva generacija koja će završiti u lošijoj finansijskoj situaciji od svojih roditelja. Dodatno milenijalci „nose krst“ da su ubice. Ubili su radno vreme od 9 do 5, porodicu kao i male markete u korist velikih lanaca.
Međutim, ono što se realno desilo nije ispunilo njihove strahove i loše prognoze.
„Milenijalci, kao grupa, nisu osiromašeni. Oni, zapravo, ekonomski napreduju. To nije bio slučaj pre deset godina, a prosperitet unutar generacije danas nije ravnomerno raspodeljen. Ali, od sredine 2010-ih, milenijalci u celini su napravili zadivljujući finansijski povratak,“ tvrde psihozi, pa i Žan Tvenž u časopisu The Atlantic.
Ona koristi niz statističkih podataka kako bi potkrepila svoju tvrdnju. Piše da prosečno domaćinstvo predvođeno milenijalcima sada zarađuje više nego što su zarađivale prethodne generacije u istim godinama. Skoro isto toliko milenijalaca poseduje svoje domove (48 odsto) kao i bejbi bumeri (50 odsto). Međutim, šteta u načinu razmišljanja mnogih mladih ljudi očigledno je već načinjena.
Krivite društvene mreže
Ipak, mnogo se toga dogodilo od Velike recesije. A ova priča o nekoj vrsti finansijske anksioznosti koja se javlja nakon preživljenog stresnog događaja, ne odnosi se na generaciju Z, od kojih su najstariji imali 11 godina 2008. Dakle, očigledno su drugi faktori u igri, a stručnjaci nemaju problem da identifikuju tačan izvor problema.
„Ovo je problem koji dugo traje, ali društvene mreže su ga podigle na potpuno novi nivo,“ rekla je za CNBS finansijska savetnica Kerolin Meklenahan.
„Otkrili smo vrlo jaku vezu između osećaja nezadovoljstva u vezi sa nečijom finansijskom situacijom i vremenom provedenim na društvenim mrežama,“ rekla je Izabel Barou, direktorka finansijskog planiranja u Edelman Financial Engines, u istom članku.
Ljudi ne objavljuju svoje neplaćene račune ili ogromne studentske kredite na Instagramu, ali vole da dele luksuzne odmore ili nove, skupe automobile. Ovo ne samo da ljudima stvara iskrivljena očekivanja o sopstvenom životnom stilu, već i potpuno pogrešne ideje o tome kako drugi ljudi zapravo žive.
Borba sa novčanom dismorfijom
Da li je rešenje jednostavno da se manje koristi društvene mreže? To bi sigurno pomoglo, prema brojnim studijama o mentalnom zdravlju i ponašanju na internetu. Ali, predlažu se i drugi koraci ako sumnjate da ste među gotovo polovinom zapadnjaka koji nikada ne osećaju finansijsku sigurnost.
Jedan predlog kao rešenje je otvoren razgovor. Društvene mreže su mašina za obmanu. Ali, iskreni razgovori sa bliskim ljudima mogu pomoći da svako realnije sagleda situaciju i podseti se da je stvarna finansijska situacija većine ljudi mnogo složenija nego što se čini na njihovim Instagram profilima. Ako realni razgovori mogu pomoći, isto važi i za osnovno finansijsko planiranje. Ako možete da ispunite nekoliko osnovnih ciljeva (recimo, da zarađujete više nego što trošite, da razumete razliku između dobrog i lošeg duga i imate razumna finansijska očekivanja) verovatno ste na pravom putu.
Izvor: Bonitet.com
Foto: Pixabay