Danas je u našoj zemlji pojava intenzivnih toplotnih talasa 12 puta verovatnija nego sredinom 20. veka, pokazala je prva „brza” studija atribucije klimatskih promena.
Ova studija, koja je prvi put sprovedena u Srbiji, predstavlja važan alat u praćenju uticaja klimatskih promena na naše okruženje. Sproveli su je prof. Vladimir Đurđević i mladi istraživači sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz podršku Evropske klimatske fondacije, a o njenim rezultatima za portal Klima101 pišu učesnici studije Milica Tošić i Lazar Filipović sa Instituta za meteorologiju u Beogradu.
U njoj stoji da je leto 2025. obeležio niz toplotnih talasa od kojih je najintenzivniji krajem jula pogodio centralne, istočne i južne krajeve Srbije. Tokom pomenutog toplotnog talasa u Kruševcu je zabeležena najviša temperatura od 44 °C.
Studija je pokazala da su ovakvi toplotni talasi usled klimatskih promena danas daleko verovatniji nego što je to nekada bio slučaj. Tačnije – 12 puta verovatniji nego sredinom 20. veka.
To znači da bi, u klimi iz 1950. godine, ovako ekstremne vrućine pogodile Srbiju tek jednom u više od pola veka dok ih danas možemo očekivati svakih pet do šest godina.
Julski toplotni talas
Pomenuti period intenzivnih vrućina ove godine trajao je od 20. do 26. jula i prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, na njegovom vrhuncu temperature su na 14 meteoroloških stanica prelazile 40 °C. Na više mernih stanica (Niš, Leskovac, Ćuprija) bilo je zabeleženo više od 43 °C.
U poređenju sa prošlom godinom, ovaj toplotni talas bio je kraći, ali ekstremniji po intenzitetu, posebno na jugu i jugoistoku zemlje.
No, bez obzira na to da li se posmatra kratak ali veoma intenzivan toplotni talas (2025) ili duži period vrućine (2024), rezultati su konzistentni: klimatske promene su ovakve ekstreme učinile desetak puta verovatnijim nego što su bili u prošlosti.
Toplotni talasi inače predstavljaju jedan od najopasnijih klimatskih ekstrema za javno zdravlje, poljoprivredu, energetiku i vodne resurse. Posebno su rizični u gradovima, gde efekat urbanog ostrva toplote pojačava posledice, a klimatske promene ih čine češćim, intenzivnijim i dužim.
Sve klimatske projekcije jasno pokazuju da će u budućnosti toplotni talasi biti češći, duži i intenzivniji, posebno u jugoistočnoj Evropi, koja je označena kao jedno od globalnih „vrućih tačaka“.
Ključne rezultate studije možete pronaći na portalu Klima101.
Foto: Bru-nO, Pixabay
