Home VestiEkonomijaZašto sloboda na poslu neke ljude tera da rade više?

Zašto sloboda na poslu neke ljude tera da rade više?

by bifadmin

Veća sloboda na poslu radnicima donosi više zadovoljstva i motivacije, ali ne nužno i manje posla. Naprotiv, zaposleni koji sami odlučuju kako, gde i kada će raditi obično teže uspevaju da se odvoje od posla.

Radnici sa visokim stepenom autonomije teško prepoznaju kada je vreme da prestanu da misle na posao, pa im je on ostaje u glavi ceo dan. Njima nije lako da se isključe i da prestanu da razmišljaju o nerešenim zadacima ili strategijama za unapređenje poslovanja.

Isključivanje im otežava činjenica da ta vrsta slobode sa sobom uglavnom nosi i osećaj da je sav posao na njima. Odgovornost ne poštuje radno vreme, pa osoba koja sama kontroliše svoj posao češće ga nosi kući nego neko čije su obaveze strogo određene uputstvima.

Takva nemogućnost da se čovek mentalno odvoji od posla nije bez posledica po zdravlje. Naime, slobodno vreme je važno za svakog pojedinca jer se tokom takozvanog „psihološkog isključivanja“ ljudi emocionalno i kognitivno oporavljaju od posla.

Do svih ovih zaključaka došla je Andreana Drenčeva, predavačica na Kraljevskom koledžu u Londonu, u istraživanju koje je obuhvatilo 40 preduzetnika.

Potreba za dokazivanjem

Još nekoliko studija pokazalo je da radnici koji imaju visok stepen autonomije u pogledu svog rasporeda i zadataka završe radeći više a ne manje. Jer, kada ljudi dobiju tu vrstu slobode oni obično imaju potrebu da na poverenje koje im je ukazano odgovore dodatnim trudom.

Ovo je čest slučaj u situacijama gde autonomija uklanja vidljivost, kao što je rad od kuće. Zbog manje vremena provedenog na radnom mestu kod mnogih ljudi javlja se potreba da dodatnim radom dokažu svoju posvećenost. Zato brzo odgovaraju na poslovnu korespondenciju, ostaju onlajn do kasno ili preuzimaju dodatne projekte.

Rad od kuće posebno je pogodan za razvoj ovog fenomena. Kada posao zahteva prisustvo na određenom mestu, kraj dana ima svoju fizičku logiku. Kada napuste radno mesto, ljudi uglavnom završavaju posao za taj dan.

Ali za osobe koje rade od kuće ova prelazna tačka zamenjena je stalnom dostupnošću. Biti dostupan pokazuje posvećenost. Biti nedostupan zahteva objašnjenje i opravdanje.

Zato problem autonomije nije samo koliko slobode zaposlenima treba dati, već i da li će tu slobodu umeti da koriste, a da radni dan ne pretvore u posao koji traje 24 sata.

Izvor: The Conversation

Foto: olly18, Depositphotos

Pročitajte i ovo...