Poruke poput „Požurite, ostala su još samo dva komada“ ili „Pedеsetoro ljudi trenutno gleda ovaj artikal“ dobro su poznate svima koji kupuju onlajn. Poput nametljivog prodavca u fizički postojećoj prodavnici, one stvaraju osećaj hitnosti i podstiču kupce da što pre donesu odluku o kupovini.
Ovakve taktike poznate su kao „mračni obrasci“ (dark patterns). To su trikovi ugrađeni u sajtove i aplikacije koji korisnike navode da urade nešto što možda inače ne bi želeli.
Godinama su ovakve poruke bile sastavni deo kupovine na internetu, iako su mnogima išle na živce. To bi, međutim, moglo da se promeni, bar u Velikoj Britaniji. Tamošnja Uprava za konkurenciju i tržišta (CMA), regulator nadležan za zaštitu potrošača i konkurenciju, već nekoliko godina istražuje kako trgovci koriste ovakve taktike.
U pojedinim slučajevima postignuti su konkretni rezultati. Kompanije koje su koristile obmanjujuće tajmere za odbrojavanje i poruke kojima su stvarale utisak da će ponuda uskoro isteći pristale su da prestanu sa takvom praksom.
Od aprila 2025. regulator ima i šira ovlašćenja za sprovođenje propisa, uključujući mogućnost da kompanijama izrekne kazne u visini do 10% njihovog globalnog godišnjeg prometa. Početkom 2027. trebalo bi da stupe na snagu i nova pravila za pretplatničke ugovore, kojima bi se ograničile prakse poput vršenja pritiska na korisnike prilikom obnavljanja pretplate i otežavanja njenog otkazivanja.
Sve su to značajni pomaci. Ipak, postoji i druga strana problema koju propisi još ne obuhvataju u dovoljnoj meri – psihološke posledice stalnog izlaganja ovakvim porukama, čak i kada su one tehnički tačne.
Stalni pritisak na odluku o kupovini
Istraživanja pokazuju da signali oskudice, poput tajmera za odbrojavanje, ne utiču samo na odluke o kupovini već stvaraju i osećaj vremenske stiske i povećavaju mentalno opterećenje potrošača.
Intenzivno korišćenje digitalnih platformi može da doprinese i emocionalnoj iscrpljenosti, poznatoj kao „digitalno sagorevanje“. Algoritmi neprestano prilagođavaju sadržaj korisnicima i podstiču ih na dalje aktivnosti i potrošnju.
Problem postaje složeniji sa razvojem veštačke inteligencije, koja omogućava sve sofisticiraniju personalizaciju ponuda i načina na koje se potrošači podstiču na kupovinu. Sistemi sve bolje prepoznaju ponašanje korisnika i prilagođavaju mu poruke, pa pritisak može postati sve više usmeren na pojedinca.
Istraživači upozoravaju da psihološki efekti ovakvih taktika predstavljaju poseban problem, nezavisno od toga da li je tvrdnja trgovca istinita ili obmanjujuća. Regulator može da spreči lažne tvrdnje o ograničenim zalihama, ali mnogo je teže utvrditi kako stalne poruke koje stvaraju osećaj hitnosti dugoročno utiču na stres i sposobnost donošenja odluka.
Nova ovlašćenja britanskog regulatora zato jesu važan korak u zaštiti potrošača, ali ne rešavaju sve probleme koje stvaraju „mračni obrasci“. Ostaje pitanje kako zaštititi ljude od digitalnog okruženja koje ih neprestano požuruje i podstiče na potrošnju.
Izvor: The Conversation
Foto: Debora Bacheschi, Unsplash