Stanarine zauzimaju sve veći dio porodičnih budžeta širom Evrope, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Posebno su pogođeni građani sa niskim primanjima i oni koji primaju minimalnu zaradu, jer visoke cene zakupa stanova u gradskim centrima dodatno pritišću mesečni budžet.
U nekim evropskim gradovima, kirija za jednosoban stan u centru može “pojesti” čak celu platu. Prema izveštaju Deutsche Bank Research Institute, u pojedinim slučajevima ni prosečna neto zarada nije dovoljna da pokrije osnovne troškove stanovanja.
Euronews Business donosi analizu najnovijeg globalnog izveštaja “Mapping the World’s Prices”, koji upoređuje neto mesečne plate i stanarine u 69 gradova širom sveta — uključujući 28 evropskih metropola.
Gde su najviše plate u Evropi?
U 2025. godini, prosečne mjesečne neto zarade kreću se od svega 151 eura u Kairu do 7.307 eura u Ženevi, dok je Cirih odmah iza sa 7.127 eura. Švajcarska je tako i dalje neprikosnoveni lider po visini zarada.
Na evropskom dnu su Istanbul (855 €) i Atina (1.044 €), dok se najviše plate beleže u Luksemburgu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Frankfurtu – sve iznad 4.000 eura.
Od velikih evropskih prestonica, Rim ima najnižu prosečnu zaradu (2.046 €), odmah iza je Madrid sa 2.193 €, dok su Berlin, Pariz i London iznad 3.500 eura.
Gde su najskuplje kirije?
Stanarine za jednosobne stanove u gradskim centrima variraju drastično – od 189 eura u Kairu do čak 3.792 eura u Njujorku.
U Evropi, London prednjači sa 2.732 eura mesečno, dok je najniža kirija u Atini (595 €).
U Ciriha, Dublinu, Amsterdamu i Ženevi, kirije premašuju 2.000 eura, dok su ispod 900 eura u Istanbulu i Budimpešti.
Gradovi gde plata nije dovoljna ni za kiriju
Ključni pokazatelj je odnos kirije i plate (rent-to-salary ratio) – tj. koliki procenat zarade odlazi samo na stanovanje. Tu slika postaje još poraznija.
U Lisabonu, prosečna zarada ne pokriva kiriju – odnos je 116%, dok je u Istanbulu 101%, što znači da se mora naći dodatni izvor prihoda samo za stan.
Situacija je ozbiljna i u Londonu (75%), Barseloni i Madridu (74%), Milanu (71%), Rimu (65%), Dublinu (62%), Atini (57%), Varšavi (56%), Pragu (54%) i Budimpešti (52%).
Gde najviše ostane nakon plaćanja kirije?
Najveći raspoloživi prihod posle plaćene kirije beleže:
Ženeva: 5.174 €
Cirih: 4.638 €
Luksemburg: 3.725 €
Frankfurt: 2.726 €
Kopenhagen: 2.421 €
Amsterdam: 2.194 €
Oslo: 2.140 €
Helsinki: 2.021 €
S druge strane, Lisabon je u minusu: prosečna plata nije dovoljna ni za kiriju – nedostaje 202 eura, dok u Istanbulu fali 13 eura.
Najpovoljniji odnosi kirije i plate u Evropi
Jedini evropski grad sa rent-to-salary odnosom ispod 30% je Ženeva (29%). Slede:
Luksemburg i Frankfurt: 34%
Cirih i Helsinki: 35%
Beč: 38%
Berlin: 40%
Pariz: 45%
Amsterdam: 49%
Kopenhagen: 43%
Oslo: 42%
Ovi podaci ne znače da je kirija u tim gradovima niska – već da su plate znatno više, pa se manji procenat prihoda izdvaja za stanovanje.
Kritično i van Evrope
Evropski gradovi nijesu jedini u krizi stanovanja. U Bogoti (120%), Meksiko Sitiju (118%), São Paulu (102%), prosečne plate ne pokrivaju stanarinu.
U Njujorku, 81% prosečne plate odlazi na kiriju – što je najviše među američkim gradovima.
Portal Investitor.me iz ovih podataka zaključuje da stambena kriza nije problem samo Balkana, već i bogatih metropola širom Evrope i sveta. Iako su zarade visoke u gradovima poput Ciriha i Luksemburga, realni standard diktira koliko se zaista ostaje nakon što se plati krov nad glavom.
Za mnoge Evropljane – posebno one sa nižim prihodima – stanovanje u centru grada postaje luksuz koji sebi više ne mogu priuštiti.
Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay

