Home VestiPolitika i društvoZašto vodoinstalateri imaju bolju perspektivu od pravnika?

Zašto vodoinstalateri imaju bolju perspektivu od pravnika?

by bifadmin

Kada neko poput prvog čovek najveće investicione kompanije na svetu Blekrok (BlackRock) kaže da bi trebalo više da cenimo zanatlije, prva reakcija obično bude sumnja: da li njegova deca završavaju vrhunske fakultete ili se spremaju da budu građevinci?

Ipak, iza izjave Larija Finka u intervjuu za BBC ne stoji njegov “osećaj” već rezultati studije koju je upravo Blekrok napravio kao svojevrsni vodič za mlade ali i državne institucije SAD i američku privredu kada je reč o ulaganjima u obrazovanje.

Njihova studija Building America (“Izgradnja Amerike”) polazi od procene da SAD do 2033. treba da investiraju oko 10 hiljada milijardi (!) dolara u izgradnju tradicionalne infrastrukture poput puteva, luka i pruga ali i infrastrukture namenjene razvoju i primeni veštačke inteligencije, a da bi se izgradio takav “fizički kapital koji će donositi korist generacijama”, potrebno je imati i odgovarajući “ljudski kapital”, odnosno sposobne zanatlije.

Argument u korist zanata

Zašto su, prema studiji Blekroka, zanimanja poput električara, vodoinstalatera, instalatera liftova i HVAC tehničara danas najbolji izbor za dugoročno sigurnu karijeru?

Prvo, otporna su na veštačku inteligenciju, odnosno spadaju u neprolazne veštine, koje su neophodne u svako pa i AI doba. Fizički rad, poput postavljanja cevi ili instalacija, AI ne može da ofšoruje (preseli u drugu državu) niti da automatizuje, ističu u analizi.

U isto vreme, beleži se ogromna potražnja na tržištu, a zvanična statistika SAD projektuje da će broj radnih mesta u “zanatlijskim” sektorima na preko 5% do 2034. godine, dok je nacionalni prosek za sva zanimanja 3,1%. Potražnja za električarima raste čak 9,5%, a za HVAC tehničarima 8,1%.

Ono što bi trebalo da ih učini posebno privlačnim je i da obezbeđuju veću zaradu od proseka u SAD. Analitičari Blekroka navode da. vodoinstalateri zarađuju u proseku 62.970 dolara godišnje, u poređenju sa 49.500 dolara koliko iznosi opšti prosek.

Argument u korist zanata je i to da su četvorogodišnji fakulteti u SAD skupi i ne garantuju posao, dok zanati nude model „uči i zaradi“ gde mladi ljudi dobijaju platu dok uče, izbegavajući ogromne studentske dugove.

Šta je Finku rekao direktor NVIDIA?

“Kao što mi je rekao predsednik i izvršni direktor kompanije NVIDIA, Džensen Huang: Svako bi trebalo da bude u mogućnosti da odlično zarađuje za život. Za to vam nije potreban doktorat iz računarskih nauka”, naveo je Fink u martovskom pismu investitorima.

Za njega je ključno pitanje kako privući više ljudi da se bave ovim poslovima.

„Jaz u veštinama je stvaran i zahteva kontinuirano ulaganje u obuke i programe šegrtovanja. Zato je fondacija The BlackRock Foundation pokrenula „Future Builders”, filantropsku inicijativu vrednu 100 miliona dolara, kako bi proširila ekonomske mogućnosti i osnažila narednu generaciju američkih kvalifikovanih zanatlija, sa ciljem da obuhvati 50.000 radnika u narednih pet godina“, istakao je.

Međutim, smatra da je problem dublji i da se tiče percepcije zanatlija u društvu.

„Decenijama su mnogi izjednačavali uspeh sa fakultetskom diplomom i kancelarijskim poslom. Kako tehnologija preoblikuje delove tog tržišta, potrebna nam je šira rasprava o prilikama, dostojanstvu i vrednosti različitih vrsta rada“, poručio je prvi čovek Blekroka.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...