Pored posledica po organizam, poput dehidratacije i opterećenja kardiovaskularnog sistema, visoke temperature mogu značajno da utiču i na raspoloženje i mentalno zdravlje, prenosi BFM.
Stručnjaci navode da ekstremna vrućina utiče na neurotransmitere povezane sa regulacijom telesne temperature, uključujući serotonin, koji ima važnu ulogu u kontroli raspoloženja, i dopamin, koji utiče na ponašanje.
„Temperatura koja ne pada noću onemogućava spavanje. Kao rezultat toga, razdražljiviji smo, anksiozniji i nervozniji“, objašnjava Akuai.
Stručnjaci navode da se u Francuskoj skoro trećina ubistava (28 odsto) dešava tokom letnjih meseci, sa vrhuncem u julu, dok su istraživanja u SAD pokazala izražen sezonski porast nasilnih incidenata u periodima ekstremnih vrućina.
Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da toplotni talasi stvaraju uslove pogodne za porodično nasilje, pri čemu su žene i deca posebno izloženi, dok izolacija usled vrućine može dodatno doprineti eskalaciji konflikata, slično kao tokom pandemijskih restrikcija.
Francuska je zabeležila 339 novih temperaturnih rekorda tokom najtoplijeg dana od početka merenja 1947. godine, dok je ekstremni toplotni talas zahvatio veliki deo zemlje.
Najviša temperatura izmerena je u mestu Pizos u departmanu Land, gde je zabeleženo 44,3 stepena Celzijusa.
Zbog ekstremnih vrućina, 58 departmana stavljeno je pod najviši, crveni stepen upozorenja, što pogađa oko 44 miliona stanovnika Francuske.

