Home VestiEkonomijaGde su u Evropi najskuplji stanovi?

Gde su u Evropi najskuplji stanovi?

by bifadmin
Pristupačnost stanovanja jedan je od najvećih problema sa kojima se poslednjih godina suočavaju evropske zemlje, a razlike u cenama nekretnina među gradovima pokazuju koliko tržište može biti različito od države do države. Analiza Dojče banke pokazuje da su najskuplje nekretnine koncentrisane u velikim finansijskim centrima i turističkim metropolama, ali je zanimljivo da se među deset najskupljih evropskih gradova nalaze samo dva iz pet najvećih evropskih ekonomija.
Istraživački institut Dojče banke u izveštaju „Mapping the World’s Prices 2026“ uporedio je cene stanova u centrima 69 gradova širom sveta, među kojima je 28 evropskih. Rezultati pokazuju da je Cirih najskuplji evropski grad za kupovinu stana, sa prosečnom cenom od čak 22.910 evra po kvadratnom metru. Odmah iza njega nalazi se još jedan švajcarski grad, Ženeva, gde kvadrat košta 19.439 evra.

To znači da bi za stan od 80 kvadrata u centru Ciriha trebalo izdvojiti oko 1,83 miliona evra, dok bi ista površina u Ženevi koštala približno 1,55 miliona evra, piše Juronjuz.

London treći

Na trećem mestu je London, gde kvadrat stana vredi 17.241 evro. Pariz je četvrti sa 12.771 evrom po kvadratu, dok je Beč peti sa 12.483 evra. London je tako gotovo 35 odsto skuplji od Pariza, uprkos tome što su oba grada među najvećim evropskim metropolama.

Među deset najskupljih našao se i Minhen, u kojem kvadrat košta 11.435 evra. Slede Luksemburg sa 11.011 evra, Kopenhagen sa 10.191, Stokholm sa 10.037 i Oslo sa 9.785 evra po kvadratnom metru.

U prvih deset tako su čak tri nordijske prestonice. Helsinki je nešto niže, na 13. mestu, sa cenom od 8.431 evro po kvadratu. Ispred njega su Milano sa 9.378 evra i Amsterdam sa 9.273 evra.

Zanimljivi su podaci i za gradove koji se često porede sa hrvatskim tržištem. Prag, na primer, ima prosečnu cenu od 8.352 evra po kvadratu u centru grada, što ga čini skupljim od Madrida i Berlina. U Madridu kvadrat košta 7.831 evro, a u Berlinu 7.613 evra.

Rim je na 7.328 evra, dok su nešto iznad 7.000 evra i Dablin sa 7.185 i Frankfurt sa 7.162 evra po kvadratu. Lisabon je na 6.636 evra, a Barselona na 6.485 evra.

Na drugom kraju evropske liste nalazi se Istanbul, gde je kvadrat stana u centru grada procenjen na 2.646 evra. Atina je takođe među povoljnijim velikim evropskim gradovima, sa cenom od 3.442 evra po kvadratu.

Brisel, politički centar Evropske unije, ima prosečnu cenu od 4.380 evra, dok kvadrat u Birmingemu košta 4.671 evro. U Budimpešti je cena 5.243 evra, u Varšavi 5.443, a u Edinburgu 5.708 evra.

Prosečna cena kvadrata u 28 analiziranih evropskih gradova iznosi 9.090 evra.

Ko je najjeftiniji?

Kada se evropski gradovi uporede sa ostatkom sveta, apsolutni rekorder je Hongkong. Tamo kvadrat stana u centru grada dostiže 23.790 evra, čime je skuplji i od Ciriha. Slede Seul sa 21.897 evra te već pomenuti Cirih.

Na samom dnu svetske liste nalazi se Kairo, gde kvadrat košta samo 784 evra, kao i Johanesburg sa 913 evra. To su jedina dva od 69 analiziranih gradova u kojima je prosečna cena kvadrata niža od 1.000 evra.

Podaci su prikupljeni na osnovu informacija servisa Numbeo i Dojče banke, a cene su preračunate u evre prema prosečnom kursu Evropske centralne banke u prvoj polovini 2026. godine.

Za kupce podaci su zanimljivi pre svega zbog činjenice da analiza pokazuje koliko cene nekretnina mogu varirati unutar Evrope. Dok se u pojedinim velikim gradovima za prosečan stan od 80 kvadrata danas plaća više od milion evra, u drugim evropskim metropolama ista površina još uvek se može pronaći za višestruko manji iznos.

Izvor: Euronews

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...