U senci hapšenja nekadašnjeg direktora krije se priča o višegodišnjem urušavanju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Dr Ana Vuković Vimić, meteorološkinja i profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, na portalu Klima101 opisala je kako je teklo sistematsko slabljenje ove institucije.
Prema podacima iz stručnih izveštaja koje navodi, broj meteoroloških i hidroloških stanica, uključujući i one za merenje padavina, smanjen je za više od polovine. Zbog toga je danas teže pratiti vremenske prilike i ekstremne pojave na lokalnom nivou, ali i procenjivati kako klimatske promene utiču na poljoprivredu, šumarstvo i prirodu. Problem nije samo u manjem broju stanica već i u prekidima merenja i njihovom kvalitetu. Kada se jednom izgubi kontinuitet podataka, praznine u dugogodišnjim merenjima ne mogu se jednostavno nadoknaditi.
Problemi su postojali i u kadrovskoj politici. Prema izveštaju Državne revizorske institucije iz decembra 2024, RHMZ je imao sistematizovanih 530 radnih mesta, ali su do 2023. bila popunjena samo 383. Dakle, nedostajalo je gotovo 28 odsto zaposlenih. Istovremeno, veliki broj ljudi angažovan je privremeno, a za mnoge nisu postojali propisani dokazi o obavljenom poslu. To samo po sebi ne znači da posao nije urađen, ali ukazuje na slabe kontrole trošenja javnog novca.
Prema rečima Ane Vuković Vimić, problem je i u tome što su mladi stručnjaci godinama imali ograničene mogućnosti za napredovanje, zbog čega su mnogi napustili Zavod i otišli u inostranstvo ili privatne kompanije. Njihov odlazak teško je nadoknaditi jer je reč o kadru za čije je obrazovanje potrebno mnogo vremena.
Propuštene investicije i neiskorišćeno znanje
Srbija je još 2023. usvojila Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period 2023–2030, kojim je predviđeno jačanje RHMZ-a. On je uključivao obnovu mreže stanica, modernizaciju računarskih sistema, bolje prognoze i ranija upozorenja na vremenske nepogode. Za to je trebalo obezbediti dodatna sredstva iz budžeta, ali se to nije dogodilo.
Posledice se vide i u godišnjem izveštaju samog RHMZ-a za 2025. godinu, u kojem je navedeno da nisu nabavljene planirane komponente za unapređenje računarskog sistema, kao ni nova mrežna oprema, jer su sredstva za te namene ukinuta.
Posebno je problematično što su u Zavodu postojala znanja i rešenja koja su mogla da unaprede prognoze, ali nisu iskorišćena. Stručnjaci RHMZ-a testirali su modele za predviđanje jakih oluja, uključujući superćelijske, kakve su Srbiji 2023. nanele veliku štetu. Ti modeli mogli su da omoguće ranije i preciznije najave njihovog razvoja i kretanja, kao i bolja upozorenja na grad.
Bolje korišćenje radarske mreže omogućilo bi preciznije informacije o nepogodama na lokalnom nivou, a povezivanje sa „Putevima Srbije“ moglo je da omogući upozorenja vozačima na opasnim deonicama. Dodatna merenja vlažnosti zemljišta pomogla bi da se suša ranije prepozna i da poljoprivrednici na vreme dobiju upozorenja. Uz unapređenje sezonskih prognoza, suša bi mogla da se najavi i nekoliko meseci unapred, dok bi agrometeorološki podaci pomogli poljoprivrednicima da bolje planiraju vreme setve, berbe i drugih radova.
Kako ocenjuje Vuković Vimić, RHMZ je imao znanje i stručnjake da postane jedna od vodećih meteoroloških službi u regionu, ali to nije iskoristio.
Kao jedan od primera propuštenih prilika ona navodi i projekat Svetske meteorološke organizacije za unapređenje ranih upozorenja u jugoistočnoj Evropi (SEE-MHEWS), u kojem RHMZ nije učestvovao jer tadašnji direktor nije odobrio učešće, iako su rezultati pokazali da su srpski stručnjaci u numeričkoj prognozi vremena imali veoma dobre kapacitete.
Građani nisu mogli lako do informacija
Problem nije bio samo u opremi i zaposlenima već i u komunikaciji sa javnošću. Zakon propisuje da su podaci prikupljeni u obavljanju meteoroloških i hidroloških poslova od javnog interesa dostupni građanima, uz zakonom predviđene izuzetke. Međutim, prema rečima Vuković Vimić, zaposleni u RHMZ-u nisu mogli da razgovaraju sa medijima bez neposrednog odobrenja tadašnjeg direktora.
Tako su mediji teže dolazili do informacija od nadležne institucije, dok je prostor za tumačenje vremenskih prilika i klimatskih promena sve više prepuštan ljudima bez odgovarajućeg stručnog znanja. To je posebno opasno kada je reč o najavama oluja, poplava i drugih nepogoda, jer pogrešne informacije mogu da dovedu do loših odluka i nepoverenja u zvanična upozorenja.
Zašto je važno obnoviti RHMZ
Meteorološki i hidrološki podaci nisu važni samo za vremensku prognozu. Od njih zavise zaštita od poplava, suša i toplotnih talasa, poljoprivredna proizvodnja, upravljanje vodama, bezbednost saobraćaja, energetika i zdravlje stanovništva.
RHMZ je važan deo sistema zaštite od nepogoda. Njegove službe rade neprekidno, 24 sata dnevno, a u vanrednim situacijama sarađuju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, posebno sa Sektorom za vanredne situacije.
Zato, smatra Vuković Vimić, odgovornost za stanje u Zavodu ne bi trebalo svesti samo na eventualne nepravilnosti u javnim nabavkama i finansijskom poslovanju. Potrebno je ispitati i kako su upravljačke odluke, kadrovska politika i odlaganje investicija uticali na sposobnost institucije da obavlja svoje zakonske obaveze.
Ona predlaže nezavisnu stručnu proveru stanja opreme i mernih stanica, kvaliteta prognoza, kadrova i finansiranja, kao i utvrđivanje odgovornosti za propuštene prilike. Nakon toga trebalo bi obnoviti infrastrukturu, zaposliti i zadržati mlade stručnjake, omogućiti im profesionalni razvoj i poboljšati komunikaciju sa građanima i medijima.
Dugoročno, predlaže se i bliža saradnja, pa čak i povezivanje RHMZ-a sa Agencijom za zaštitu životne sredine, kako bi obe institucije bolje koristile svoje kapacitete.
Suština njene poruke je da promena direktora nije dovoljna. RHMZ-u su potrebni obnova opreme i mreže stanica, stručni ljudi, stabilno finansiranje i veća otvorenost prema javnosti. Jer pouzdana meteorološka služba nije samo servis za vremensku prognozu već jedan od važnih oslonaca bezbednosti države i njenih građana.
Ceo tekst možete pročitati na Klima101
Foto: Justin Wolff, Unsplash

