Uprkos bojaznima da će strane direktne investicije u svetu ove godine opasti za najmanje 10%, analitičari UNKTAD-a procenjuju da će one u zemljama u razvoju generalno ostati stabilne, naročito na rastućim tržištima Brazila, Rusije, Indije i Kine, za koja revizorska kuća KPMG prognozira da će do 2014. po investicionoj privlačnosti potisnuti ekonomski najrazvijene zemlje.
U prošloj godini vrednost stranih direktnih investicija (SDI) u svetu je uvaćana za 30%, na više od 1,83 biliona dolara, objavila je u svom najnovijem izveštaju o investicionim trendovima Agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNKTAD). Treba napomenuti da je prema izveštaju ukupan odliv direktnih stranih ulaganja dostigao oko dva biliona dolara, a do razlike između svetskog odliva i priliva (1,83 biliona) došlo je zbog nepotpunih podataka nekih vlada i različitih metodologija merenja.
Rast direktnih stranih investicija u prethodnoj godini nije uspela da zaustavi ni globalna finansijska kriza, koja je počela snažnije da se oseća od prošlog avgusta, navode eksperti UN i ukazuju da su te investicije u manje razvijenim zemljama lane uvećane četvrtu godinu za redom. Međutim, izgledi za produžetak takve tendencije u 2008. su skromni, a analitičari izražavaju bojazan da bi ulsed recesije izazvane finansijskom krizom ovogodišnji globalni nivo SDI mogao da opadne za oko 10%. Treba napomenuti i da je istraživanje sprovedeno u priodu kada još nije bila očigledna dubina krize, što implicira možda jos veći pad. To se vidi i po podacima da su aktivnosti spajanja i preuzimanja kompanija, koje su u prošloj godini dostigle 1,64 biliona dolara, u prvoj polovini ove godine umanjene za 29% u odnosu na isti period lane, a budući da su one “motor” novih ulaganja, to je uticalo i na smanjenje SDI, navodi UNKTAD.
Prema istraživanju koje je obuhvatilo 226 multinacionalnih kompanija nekoliko meseci pre septembarske eskalacije finasijske krize, polovina anketiranih ocenjuje da globalno ekonomsko usporavanje predstavlja ozbiljnu pretnju njihovim investicionim planovima, a 39% da su negativni efekti već usporili investicione cikluse. Nastojanja vlada širom sveta da poprave investicionu klimu i privuku više investitora doprinela su da ukupna vrednost direktnih stranih ulaganja u svetu lane bude na nivou od 15 biliona dolara. Inače, državni stabilizacioni fondovi čine relativno mali, ali sve veći deo u SDI, sa ukupno 10 milijardi dolara u 2007. U analizi UNKTAD-a navodi se da je rekordan nivo investicija ostvaren zahvaljujući rastu ulaganja globalnih korporacija i snažnoj ekonomskoj ekspanziji u pojedinim delovima sveta, uprkos zabrinutosti zbog rastućeg protekcionizma. Rezultat aktivnosti 79.000 multinacionalnih kompanija koje poseduju oko 790.000 stranih filijala i zapošljavaju 82 miliona ljudi je učešće od 11% u prošlogodišnjem svetskom bruto domaćem proizvodu. Razvijene zemlje su i lane bile na vrhu liste ulaganja u druge države sa 1690 mlrd. dolara investicija, a najveći pojedinačni ulagač bile su SAD sa iznosom od 314 milijardi dolara. Najveći deo, čak 68% otišao je u razvijene zemlje (1,25 biliona dolara), a pojedinačno najviše u SAD – čak 233 naspram 53 milijardi u 2003. Kao regija, Evropska unija je uspela da privuče najviše, ukupno 804 milijardi dolara stranih ulaganja, odnosno 40% ukupnih direktnih stranih ulaganja u 2007. godini.
|
Tabela tokova SDI u periodu 2005–2007 (iznosi u milionima dolara) |
||||||
|
lang=“sh-YU“>Region/država |
lang=“sh-YU“>SDI Priliv |
lang=“sh-YU“>SDI Odliv |
||||
|
lang=“sh-YU“>2005 |
lang=“sh-YU“>2006 |
lang=“sh-YU“>2007 |
lang=“sh-YU“>2005 |
lang=“sh-YU“>2006 |
lang=“sh-YU“>2007 |
|
|
lang=“sh-YU“>Bivša SFRJ |
||||||
|
lang=“sh-YU“>Hrvatska |
lang=“sh-YU“>1 788 |
lang=“sh-YU“>3 423 |
lang=“sh-YU“>4 925 |
lang=“sh-YU“>237 |
lang=“sh-YU“>223 |
lang=“sh-YU“>275 |
|
lang=“sh-YU“>BiH |
lang=“sh-YU“>595 |
lang=“sh-YU“>708 |
lang=“sh-YU“>2 022 |
lang=“sh-YU“>1 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>9 |
|
lang=“sh-YU“>Slovenija |
lang=“sh-YU“>577 |
lang=“sh-YU“>645 |
lang=“sh-YU“>1 426 |
lang=“sh-YU“>644 |
lang=“sh-YU“>902 |
lang=“sh-YU“>1 569 |
|
lang=“sh-YU“>Makedonija |
lang=“sh-YU“>97 |
lang=“sh-YU“>424 |
lang=“sh-YU“>320 |
lang=“sh-YU“>3 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– 1 |
|
lang=“sh-YU“>Srbija i Crna Gora |
lang=“sh-YU“>2 087 |
lang=“sh-YU“>5 118 |
lang=“sh-YU“>3 985 |
lang=“sh-YU“>63 |
lang=“sh-YU“>145 |
lang=“sh-YU“>1 072 |
|
lang=“sh-YU“>Srbija |
lang=“sh-YU“>1 609 |
lang=“sh-YU“>4 499 |
lang=“sh-YU“>3 110 |
lang=“sh-YU“>58 |
lang=“sh-YU“>112 |
lang=“sh-YU“>914 |
|
lang=“sh-YU“>Crna Gora |
lang=“sh-YU“>478 |
lang=“sh-YU“>618 |
lang=“sh-YU“>876 |
lang=“sh-YU“>4 |
lang=“sh-YU“>33 |
lang=“sh-YU“>157 |
|
Područje Balkana h |
||||||
|
lang=“sh-YU“>Albanija |
lang=“sh-YU“>262 |
lang=“sh-YU“>325 |
lang=“sh-YU“>656 |
lang=“sh-YU“>4 |
lang=“sh-YU“>11 |
lang=“sh-YU“>15 |
|
lang=“sh-YU“>Rumanija |
lang=“sh-YU“>6 483 |
lang=“sh-YU“>11 366 |
lang=“sh-YU“>9 774 |
lang=“sh-YU“>– 30 |
lang=“sh-YU“>423 |
lang=“sh-YU“>– 62 |
|
lang=“sh-YU“>Mađarska |
lang=“sh-YU“>7 709 |
lang=“sh-YU“>6 790 |
lang=“sh-YU“>5 571 |
lang=“sh-YU“>2 205 |
lang=“sh-YU“>3 622 |
lang=“sh-YU“>4 116 |
|
lang=“sh-YU“>Bugarska |
lang=“sh-YU“>3 923 |
lang=“sh-YU“>7 507 |
lang=“sh-YU“>8 429 |
lang=“sh-YU“>306 |
lang=“sh-YU“>175 |
lang=“sh-YU“>265 |
|
lang=“sh-YU“>Turska |
lang=“sh-YU“>10 031 |
lang=“sh-YU“>19 989 |
lang=“sh-YU“>22 029 |
lang=“sh-YU“>1 064 |
lang=“sh-YU“>924 |
lang=“sh-YU“>2 106 |
|
lang=“sh-YU“>Kipar |
lang=“sh-YU“>1 186 |
lang=“sh-YU“>1 504 |
lang=“sh-YU“>2 079 |
lang=“sh-YU“>558 |
lang=“sh-YU“>855 |
lang=“sh-YU“>1 064 |
|
lang=“sh-YU“>Grčka |
lang=“sh-YU“>606 |
lang=“sh-YU“>5 364 |
lang=“sh-YU“>1 918 |
lang=“sh-YU“>1 451 |
lang=“sh-YU“>4 167 |
lang=“sh-YU“>5 338 |
|
lang=“sh-YU“>Zemlje BRIK |
||||||
|
lang=“sh-YU“>Brazil |
lang=“sh-YU“>15 066 |
lang=“sh-YU“>18 822 |
lang=“sh-YU“>34 585 |
lang=“sh-YU“>2 517 |
lang=“sh-YU“>28 202 |
lang=“sh-YU“>7 067 |
|
lang=“sh-YU“>Ruska Federacija |
lang=“sh-YU“>12 886 |
lang=“sh-YU“>32 387 |
lang=“sh-YU“>52 475 |
lang=“sh-YU“>12 767 |
lang=“sh-YU“>23 151 |
lang=“sh-YU“>45 652 |
|
lang=“sh-YU“>Indija |
lang=“sh-YU“>7 606 |
lang=“sh-YU“>19 662 |
lang=“sh-YU“>22 950 |
lang=“sh-YU“>2 978 |
lang=“sh-YU“>12 842 |
lang=“sh-YU“>13 649 |
|
lang=“sh-YU“>Kina |
lang=“sh-YU“>72 406 |
lang=“sh-YU“>72 715 |
lang=“sh-YU“>83 521 |
lang=“sh-YU“>12 261 |
lang=“sh-YU“>21 160 |
22 469a |
|
lang=“sh-YU“>+ Hong Kong, Kina |
lang=“sh-YU“>33 618 |
lang=“sh-YU“>45 054 |
lang=“sh-YU“>59 899 |
lang=“sh-YU“>27 201 |
lang=“sh-YU“>44 979 |
lang=“sh-YU“>53 187 |
|
lang=“sh-YU“>+ Makao, Kina |
lang=“sh-YU“>1 240 |
lang=“sh-YU“>1 619 |
2 115a |
lang=“sh-YU“>47 |
lang=“sh-YU“>636 |
827a |
|
lang=“sh-YU“>+ Tajvan, Provincija Kine |
lang=“sh-YU“>1 625 |
lang=“sh-YU“>7 424 |
lang=“sh-YU“>8 161 |
lang=“sh-YU“>6 028 |
lang=“sh-YU“>7 399 |
lang=“sh-YU“>11 107 |
|
lang=“sh-YU“>Vodeća petorka po prilivu/odlivu SDI |
||||||
|
SAD (po prilivu/odlivu I) |
lang=“sh-YU“>104 773 |
lang=“sh-YU“>236 701 |
lang=“sh-YU“>232 839 |
lang=“sh-YU“>15 369 |
lang=“sh-YU“>221 664 |
lang=“sh-YU“>313 787 |
|
VB (po prilivu/odlivu II ) |
lang=“sh-YU“>177 901 |
lang=“sh-YU“>148 189 |
lang=“sh-YU“>223 966 |
lang=“sh-YU“>80 009 |
lang=“sh-YU“>86 764 |
lang=“sh-YU“>265 791 |
|
Francuska (po prilivu/odlivu III ) |
lang=“sh-YU“>84 951 |
lang=“sh-YU“>78 154 |
lang=“sh-YU“>157 970 |
lang=“sh-YU“>114 978 |
lang=“sh-YU“>121 370 |
lang=“sh-YU“>224 650 |
|
Kanada (po prilivu IV) |
lang=“sh-YU“>26 967 |
lang=“sh-YU“>62 765 |
lang=“sh-YU“>108 655 |
lang=“sh-YU“>29 619 |
lang=“sh-YU“>39 117 |
lang=“sh-YU“>53 818 |
|
Holandija (po prilivu V) |
lang=“sh-YU“>47 694 |
lang=“sh-YU“>7 982 |
lang=“sh-YU“>99 438 |
lang=“sh-YU“>135 804 |
lang=“sh-YU“>47 095 |
lang=“sh-YU“>31 162 |
|
Nemačka (po odlivu IV) |
lang=“sh-YU“>41 969 |
lang=“sh-YU“>55 171 |
lang=“sh-YU“>50 925 |
lang=“sh-YU“>68 877 |
lang=“sh-YU“>94 705 |
lang=“sh-YU“>167 431 |
|
Španija (po odlivu V) |
lang=“sh-YU“>25 020 |
lang=“sh-YU“>26 888 |
lang=“sh-YU“>53 385 |
lang=“sh-YU“>41 829 |
lang=“sh-YU“>100 249 |
lang=“sh-YU“>119 605 |
|
lang=“sh-YU“>Memorandum |
||||||
|
lang=“sh-YU“>Razvijene države, bez Kine |
lang=“sh-YU“>244 038 |
lang=“sh-YU“>340 275 |
lang=“sh-YU“>416 226 |
lang=“sh-YU“>105 317 |
lang=“sh-YU“>191 098 |
lang=“sh-YU“>230 676 |
|
lang=“sh-YU“>Trancizione i zemlje u razvoju |
lang=“sh-YU“>347 414 |
lang=“sh-YU“>470 157 |
lang=“sh-YU“>585 689 |
lang=“sh-YU“>131 923 |
lang=“sh-YU“>235 964 |
lang=“sh-YU“>304 373 |
|
Slabije razvijene zemlje (LDC)b |
lang=“sh-YU“>7 142 |
lang=“sh-YU“>12 816 |
lang=“sh-YU“>13 375 |
lang=“sh-YU“>705 |
lang=“sh-YU“>662 |
lang=“sh-YU“>790 |
|
Glavni izvoznici naftec |
lang=“sh-YU“>47 670 |
lang=“sh-YU“>62 201 |
lang=“sh-YU“>70 322 |
lang=“sh-YU“>16 657 |
lang=“sh-YU“>27 845 |
lang=“sh-YU“>49 830 |
|
Glavni proizvođačid |
lang=“sh-YU“>196 153 |
lang=“sh-YU“>250 560 |
lang=“sh-YU“>303 503 |
lang=“sh-YU“>73 428 |
lang=“sh-YU“>148 810 |
lang=“sh-YU“>161 604 |
|
Euro Zona (EU)e |
lang=“sh-YU“>248 713 |
lang=“sh-YU“>323 891 |
lang=“sh-YU“>484 779 |
lang=“sh-YU“>478 206 |
lang=“sh-YU“>504 992 |
lang=“sh-YU“>807 334 |
|
EU-15, 1995f |
lang=“sh-YU“>449 095 |
lang=“sh-YU“>498 213 |
lang=“sh-YU“>739 495 |
lang=“sh-YU“>600 980 |
lang=“sh-YU“>622 275 |
lang=“sh-YU“>1 127 824 |
|
EU-25, 2005g |
lang=“sh-YU“>487 995 |
lang=“sh-YU“>543 571 |
lang=“sh-YU“>786 087 |
lang=“sh-YU“>608 991 |
lang=“sh-YU“>639 944 |
lang=“sh-YU“>1 142 026 |
|
Izvor: UNCTAD FDI/TNC (www.unctad.org/fdistatistics). |
||||||
| a Procena UNKTAD-a. b LDC: Avganistan, Angola, Bangladeš, Benin, Butan, Burkina Faso, Burundi, Kambodža, Kejp Verde, Centralno Afrička Republika, Čad, Komori, Kongo, Džibuti, Ekvatorijanska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Gvinea-Bisao, Haiti, Kiribati, Lao Republika, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Maldivi, Mali, Mauritanija, Mozambik, Mjanmar, Nepal, Niger, Ruanda, Samoa, Sao Tome i Principe, Senegal, Siera Leone, Solomska Ostrva, Somalija, Sudan, Timor, Togo, Tuvalu, Uganda, Tanzanija, Vanuatu, Jemen i Zambija. c Glavni izvoznici nafte: Alžir, Angola, Bahrein, Bruneji, Kongo, Gabon, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Holandski Antili, Nigerija, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sririja, Trinidad i Tobago, UAE, Venecuela i Jemen. d Glavni proizvođači i izvoznici: Brazil, Kina, Hong Kong (Kina), Indija, Republika Koreja, Malezija, Meksiko, Filipini, Singapur, Tajvan, Tajland i Turska. e Euro zona (EU): Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Slovenija i Španija. f EU-15, 1995: Austrija, Belgija i Luksemburg, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Itaija, Holandija, Portugal, Španija, Švedska i VB g EU-25, 2005: Austrija, Belgija, Kipar, R. Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i VB. h Udruženje privrednih komora Balkana: Albanija, Bosni i Hercegovina, Bugarska, Kipar, Grčka, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Makedonija i Turska pokrivaju 14.3% evropskog kontinenta i 25.3% njene populacije |
||||||
Kina i dalje u usponu
Analitičari procenjuju da će SDI u zemljama u razvoju generalno ostati stabilne, jer ova tržišta u odnosu na razvijena pružaju veće šanse globalnim finansijskim institucijama i investorima da donekle kompenzuju gubitke izazvane finansijskom krizom. Prošla godina je pokazala da rastuća tržišta postaju relativno nezavisna od dešavanja u zapadnim ekonomijama, što je najočiglednije u slučajevima Brazila, Rusije, Indije i Kine, u kojima su stope privrednog rasta više nego u SAD i Evropi. To doprinosi i rastu ulaganja u te države, a pored veličine tržišta i resursa, mamac za investitore je i iskazana privredna stabilnost. Uz to, neke od njih, poput Rusije i Kine ali i arapskih zemalja, značajno su zaradile na izvozu sirovina, posebno nafte. Posledica je da su te zemlje sada i same postale izvoznice kapitala, što opet doprinosi rastu ukupnih stranih ulaganja u svetu.
Kina je minule godine zauzela šesto mesto na listi zemalja koje su privukle najviše stranih direktnih ulaganja, sa sumom od 84 milijarde dolara posle vodećih SAD, Velike Britanije, Francuske, Kanade i Holandije. Ekonomija ove azijske zemlje, ističu analitičari, posebno privlači investitore u vreme kada ulagači postaju zabrinuti zbog usporavanja u SAD i žure da se uključe u kineski bum. A kineska vlada se naročito trudi da privuče strani kapital u projekte visoke tehnologije u industrijama poput telekomunikacija i fabrika kompjuterskih čipova. Najmnogoljudnija zemlja sveta, zajedno sa Hong Kongom, je 2007. godine privukla oko 27% ukpnih direktnih stranih ulaganja u manje razvijene zemlje. Južna, istočna i jugoistočna Azija ostvarile su 12% povećanja SDI u odnosu na 2006. godinu, koje su dosegle 224 milijarde dolara, dok su za isti procenat opala strana direktna ulaganja u zapadnoj Aziji, usled geopolitičke neizvesnosti u nekim delovima te regije.
Od zemalja u razvoju ističu se i Brazil, Indija i Meksiko, koje su privukle oko pola biliona dolara SDI, dok je priliv ovih ulaganja u afričke zemlje, uprkos uočenim pomacima, bio bezmalo deset puta manji. Južna Amerika i Karibi zabeležili su rast od 50%, dostigavši 126 milijardi dolara, a značajna povećanja zabeležena su u Brazilu, Čileu i Meksiku. Među državama sa takozvanim brzo rastućim privredama, koje su minule godine imale veliki priliv SDI, posebno se ističe Rusija, u kojoj su direktne strane investicije uvećane 62%, na oko 52 milijarde dolara. Od ostalih republika bivšeg Sovjetskog saveza, visok priliv SDI imali su Ukrajina i Kazahstan, u kojima su ulaganja dostigla oko deset milijardi dolara.
| Narednih šest godina
Na osnovu odgovora 311 top menadžera najvećih svetskih kompanija i investicionih fondova iz 15 zemalja u anketi koju je sprovela konsalting kompanija KPMG u junu ove godine, Rusija će do 2014. godine biti među tri najprivlačnije zemlje u svetu za investitore. Najatraktivniji sektor je proizvodnja robe široke potrošnje, u koju će do 2014. godine sredstva uložiti 21% anketiranih, dok će se ulaganja u ruski mašinski sektor povećati sa 25% u 2008. na 30% u 2014. godini. Namere da ulažu u energentske sirovine i energetiku u 2014. godini najavilo je 14 procenata anketiranih, s tim što ulaganja u ovaj sektor 2008. godine planira 10% menadžera. Udeo investitora koji će sredstva uložiti u ruski transport i nekretnine za šest godina će se uvećati na 13%. Rusija najviše privlači investitore iz Kine (45%) i SAD (35%), dok se ruske kompanije odlučuju da ulažu sopstvena sredstva u Kinu (30%), Ukrajinu (25%) i Kazahstan (20%). Zemlje takozvane grupacije BRIK (Brazil, Rusija, Indija, Kina) će po investicionoj privlačnosti do 2014. godne potisnuti ekonomski najrazvijene zemlje. Ove zemlje i SAD biće globalno najprivlačnije za ulaganja u mašinogradnju, dok će po ulaganjima u informativne tehnologije Kina biti ispred SAD, a Rusija i Indija ispred Nemačke. Prema obimu investicija u bankarstvo SAD i Velika Britanija će biti na prvim pozicijama, ali će se među vodećih pet svrstati i Kina, Rusija i Indija. Govoreći o ključnim parametrima za investicione odluke, anketirani menadžeri su pre svega naveli pristup novim potrošačima, političku stabilnost i jasnu regulativu. Zanimljivo je da jeftina radna snaga više nije odlučujući uslov za ulaganja, šta više među najvažnijim parametrima je stavljena na poslednje mesto. Iako su plate u Kini veće nego Indiji, Kambodži ili Vijetnamu, ova zemlja privlači veće investicije. U Indiju je 2007. godine uloženo 15,3 milijarde dolara stranih investicija, ili četiri puta manje nego u Kinu. U Francuskoj i Nemačkoj je niži tempo privrednog rasta, veći su porezi i strožiji zakoni, ali je za investitore važno i tržište, infrastruktura i geografski položaj. Evidentna je i razlika između željenih destinacija i realnih ulaganja, pa tako Francuska, premda tradicionalno zauzima niske pozicije u prognozama, privlači pozamašne investicije, koje su prošle godine bile na nivou od 123,3 milijarde dolara. |
Položaj Srbije
Prema podacima u izveštaju, strane direktne investicije u centralnoj Evropi koncentrisane su u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, dok snažan rast SDI u jugoistočnoj Evropi knjiže Rumunija i Bugarska. Zanimljiv je podataka da je Slovenija pokazala veliku nezainteresiranost za strana ulaganja u koju je prošle godine uloženo svega 1,43 milijarde dolara. Tranzicione zemlje jugoistočne Evrope i Zajednicu nezavisnih država (ZND) beleže porast priliva stranih ulaganja već sedmu godinu za redom, koja su prošle godine dostigla rekordnih 86 milijardi dolara, za 50% više u odnosu na 2006. godinu. U analizi se, međutim, upozorava i na opasnosti sa kojima se suočavaju zemlje u tranziciji koje imaju visoke deficite platnog bilansa, među kojima je i Srbija. S obzirom na procene da će se investicije u svetu u narednom periodu smanjivati, Srbija bi, usled umanjene globalne likvidnosti, mogla da se suoči sa manjim dotokom kapitala, što bi produkovalo smanjivanje zaduživanja u inostranstvu i stranih direktnih investicija. Inače, tokom 2007. godine prema podacima Agencije UN priliv stranih direktnih investicija u Srbiju bio je 3,1 milijardu dolara.
|
Broj grinfild SDI projekata u regionu, po izvoru/odredištu kapitala, za period 2003–2008. |
||||||||||||
|
lang=“sh-YU“>Država |
lang=“sh-YU“>Svet kao odredište finansiranja |
lang=“sh-YU“>Svet kao izvor finansiranja |
||||||||||
|
lang=“sh-YU“>2003 |
lang=“sh-YU“>2004 |
lang=“sh-YU“>2005 |
lang=“sh-YU“>2006 |
lang=“sh-YU“>2007 |
2008a |
lang=“sh-YU“>2003 |
lang=“sh-YU“>2004 |
lang=“sh-YU“>2005 |
lang=“sh-YU“>2006 |
lang=“sh-YU“>2007 |
2008a |
|
|
lang=“sh-YU“>Izvor |
lang=“sh-YU“>Odredište |
|||||||||||
|
lang=“sh-YU“>Bugarska |
lang=“sh-YU“>10 |
lang=“sh-YU“>15 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>98 |
lang=“sh-YU“>109 |
lang=“sh-YU“>142 |
lang=“sh-YU“>298 |
lang=“sh-YU“>151 |
lang=“sh-YU“>30 |
|
lang=“sh-YU“>Mađarska |
lang=“sh-YU“>26 |
lang=“sh-YU“>26 |
lang=“sh-YU“>12 |
lang=“sh-YU“>21 |
lang=“sh-YU“>29 |
lang=“sh-YU“>3 |
lang=“sh-YU“>218 |
lang=“sh-YU“>224 |
lang=“sh-YU“>212 |
lang=“sh-YU“>256 |
lang=“sh-YU“>219 |
lang=“sh-YU“>50 |
|
lang=“sh-YU“>Slovenija |
lang=“sh-YU“>46 |
lang=“sh-YU“>28 |
lang=“sh-YU“>44 |
lang=“sh-YU“>50 |
lang=“sh-YU“>27 |
lang=“sh-YU“>3 |
lang=“sh-YU“>23 |
lang=“sh-YU“>22 |
lang=“sh-YU“>19 |
lang=“sh-YU“>26 |
lang=“sh-YU“>23 |
lang=“sh-YU“>1 |
|
lang=“sh-YU“>Albanija |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>1 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>13 |
lang=“sh-YU“>12 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>3 |
|
lang=“sh-YU“>Bosna i Hercegovina |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>1 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>28 |
lang=“sh-YU“>19 |
lang=“sh-YU“>30 |
lang=“sh-YU“>19 |
lang=“sh-YU“>21 |
lang=“sh-YU“>2 |
|
lang=“sh-YU“>Hrvatska |
lang=“sh-YU“>3 |
lang=“sh-YU“>11 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>44 |
lang=“sh-YU“>40 |
lang=“sh-YU“>46 |
lang=“sh-YU“>39 |
lang=“sh-YU“>32 |
lang=“sh-YU“>2 |
|
lang=“sh-YU“>Srbija + Crna Gora |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>48 |
lang=“sh-YU“>51 |
lang=“sh-YU“>53 |
lang=“sh-YU“>46 |
lang=“sh-YU“>82 |
lang=“sh-YU“>27 |
|
lang=“sh-YU“>Makedonija |
lang=“sh-YU“>1 |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>10 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>11 |
lang=“sh-YU“>26 |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>3 |
|
lang=“sh-YU“>Rumanija |
lang=“sh-YU“>5 |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>13 |
lang=“sh-YU“>13 |
lang=“sh-YU“>13 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>116 |
lang=“sh-YU“>182 |
lang=“sh-YU“>264 |
lang=“sh-YU“>385 |
lang=“sh-YU“>366 |
lang=“sh-YU“>71 |
|
lang=“sh-YU“>Grčka |
lang=“sh-YU“>71 |
lang=“sh-YU“>44 |
lang=“sh-YU“>39 |
lang=“sh-YU“>51 |
lang=“sh-YU“>57 |
lang=“sh-YU“>15 |
lang=“sh-YU“>42 |
lang=“sh-YU“>59 |
lang=“sh-YU“>28 |
lang=“sh-YU“>29 |
lang=“sh-YU“>37 |
lang=“sh-YU“>5 |
|
Kipar |
lang=“sh-YU“>5 |
lang=“sh-YU“>9 |
lang=“sh-YU“>5 |
lang=“sh-YU“>21 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>2 |
lang=“sh-YU“>8 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>15 |
lang=“sh-YU“>7 |
lang=“sh-YU“>1 |
|
lang=“sh-YU“>Moldavija |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>– |
lang=“sh-YU“>8 |
lang=“sh-YU“>14 |
lang=“sh-YU“>13 |
lang=“sh-YU“>6 |
lang=“sh-YU“>12 |
lang=“sh-YU“>1 |
| Izvor: UNKTAD, na osnovu podataka OCO monitor (www.ocomonitor.com). Samo prvi kvartal 2008. Napomena: Baza podataka uključuje nove SDI projekte i širenje postojećih – kako najavljenih tako i realizovanih. Podaci u ovoj bazi su dostupni samo od 2003. |
||||||||||||
U prvom polugodištu ove godine, po podacima Ministarsva finansija Srbije taj priliv je 808 miliona evra. Ukupna vrednost stranih investicija u Srbiju od 2001. godine iznosi oko 10 milijardi evra. Najviše je investirano 2006. godine – 3,3 milijarde evra. Prema podacima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Srbija je po broju “grinfild” projekata (65 u protekle dve godine) ispred svih zemalja u regionu, izuzev Rumunije. U Mađarskoj su, recimo, osam od 10 najvećih izvoznika ušli kao “grinfild” investitori, dok u Irskoj četiri “grinfild” investitora (Intel, Del, Fajzer i HP) čine gotovo 90 odsto irskog izvoza. Kada je reč o Srbiji, jedini veći izvozno orijentisani grinfild investitor je kompanija Bol Pekidžing, koja je otvorila fabriku limenki u beogradskom predgrađu Batajnica.
Aleksandar Marković
broj 49, novembar 2009.